Iz Mosta nezavisnih lista u četvrtak su poručili kako prijedlozi zakona o otocima, potpomognutim područjima i brdsko planinskom području, koji su danas na saborskom dnevnom redu neće promijeniti ništa već će potaknuti još veće iseljavanje i demografski slom. Tijekom saborske rasprave o otocima istaknuli su važnost proglašenja isključivog gospodarskog pojasa na Jadranu, koje je zaustavljeno, među ostalim, i glasovima HDZ-ovih zastupnika u srpnju ove godine.
Panenić: “Predloženi zakon bez vizije u napredak”
Građani očekuju zakone koji će napraviti preokret, a imamo samo jednu kampanju za medije i javnost, ocijenio je Tomislav Panenić na konferenciji za novinare.
Ustvrdio je da planirana sredstva pokazuju da se ništa neće promijeniti.
Hoće li 85 milijuna kuna godišnje napraviti preokret na potpomognutim područjima kad niti povlačenje sredstava iz EU koje se mjere u milijardama nisu uspjeli pokrenuti napredak? Vjeruju li vladajući da će se na osnovu toga pokrenuti gospodarstvo i infrastruktura, provesti demografske mjere?, upitao je.
Ako je to sve što ova vlada može napraviti, premijer i resorni ministri na tim će područjima, kaže Panenić, biti ‘persone non grata’.
Ocijenio je da je zakon vlada predložila bez vizije u napredak i tek kao podlogu da se neki iznos može staviti u proračun.
Odbijen prijedlog Mosta o proglašenju isključivoga gospodarskog pojasa na Jadranu, HDZ-ovci protiv!
Čikotić: “Zaštitite otoke proglašenjem gospodarskog pojasa”, Bulj: “Zašto ne dođe ministrica Žalac, umjesto da se bavi Thompsonom i prosvjedom u Vukovaru”
U samoj saborskoj raspravi o zakonu o otocima sudjelovali su Mostova Sonja Čikotić i Miro Bulj, koji su ponovili taj stav. Oni su posebno naglasili da je, u svrhu zaštite otoka potrebno proglasiti isključivi gospodarski pojas na Jadranu. Bez njega, istaknuli su, dolazi do toga da brodovi susjednih zemalja osiromašuju riblji fond u hrvatskim vodama.
Podsjetimo, zahtjev Mosta za proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa na Jadranu, o čijoj se potrebi govori još od trenutka ulaska Hrvatske u EU, u Saboru je odbijen u srpnju ove godine, kada su se zastupnici HDZ-a usprotivili proglašenju.
Bulj je također prigovorio što se tijekom rasprave o ovom zakonu u Saboru ne nalazi ministrica regionalnog razvoja Gabrijela Žalac.
“Žao mi je što ovdje, a trebala je biti, nije ministrica koja ima katastrofalne rezultate u povlačenju sredstava ali ona se trenutno bavi hoće li na prosvjedu u Vukovaru pjevati Marko Perković Thompson i ona to problematizira, međutim ovaj zakon o otocima gdje u svom izlaganju niste apsolutno ništa rekli opipljivo za otoke”, reagirao je u replici Mostov Miro Bulj.
Ministrica regionalnog razvoja Žalac napala gradonačelnika Penavu i Marka Perkovića Thompsona
Pranić: Svaka izmjena zakona “gora je od predhodne”
Vrgorački gradonačelnik Ante Pranić naglasio je da godinama čekaju zakon koji se odnosi na 200 tisuća ljudi u 45 jedinica lokalne i područne samouprave, ali da je svaka dosadašnja izmjena zakona “gora od prethodne”.
“Ovaj zakon o regionalnom razvoju možemo svesti na urbanizaciju jer građani odlaze u urbane sredine”, smatra Pranić.
U zakonu, kaže, nisu definirani čak ni kriteriji tko ulazi u brdsko- planinska područja.
Pranić je rekao i kako su predlagali tzv. “planinske iskaznice” koje su trebale omogućiti određene beneficije na brdsko- planinskim područjima i to je bilo u nacrtu zakona a onda je izbačeno.
Ines Strenja Linić podsjetila je kako na otocima službeno živi 126 tisuća stanovnika, a taj je broj manji.
“Imamo tek 65 nastanjenih otoka od njih 1267, na 15 otoka živi više od tisuću stanovnika, dok na 25 otoka živi manje od 250 stanovnika. I na tako malom otoku treba organizirati život da bi se preživjelo”, rekla je.
Prijedlog zakona ocijenila je “prelijevanjem iz šupljeg u prazno”.
“Riječ je o političkim proklamacijama, a ne o zakonskim normama”, rekla je Strenja Linić.
Stenja-Linić: Na otocima problem je voda, katastar…
Problematizirala je posebno pitanje vode na otocima.
“Nismo riješili problem Cresa na kojem ima dijelova gdje problem vode nije riješen”, podsjetila je.
Za otočane je, ističe, najvažnije da se riješi imovinsko-pravno stanje jer im nije rješeno pitanje katastra što je preduvjet razvoja. “Problem im je i pitanje infrastrukture koja je još uvijek na turistički razvijenim otocima preglomazna i pada na leđa stanovništva kad prođe sezona”, dodala je.
Razvrstavanje otpada, kaže, jedan je od gorućih problema, a njegov odvoz puno je skuplji i računi su veći nego na kopnu.
“Depopulcija otoka traje desetljećima. Digitalizacija javne uprave omogućila bi otočanima da konačno postanu ravnopravni u pristupu administraciji”, smatra Strenja Linić.
Ističe i kako bi, da je bilo sluha, Mostov zakon o mikrosolarima poboljšao situaciju s električnom energijom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
