U tri godine iz Vlade je smijenjeno ili je ostavku dalo čak 13 ministara. Neki zato što je tajnica pripremila papire, a drugi zato što oni sami nisu točno ispunili druge papire.
Ključno je pitanje ovih dana postalo: Kako se pravilno ispunjava imovinska kartica? Zašto nema sigurnosnih provjera za najviše dužnosnike? Kako učinkovito provjeriti podrijetlo imovine političara?
Odgovore na ta pitanja tražili smo u emisiji Otvoreno na HRT-u, urednika i voditelja Mislava Togonala, u kojoj su gostovali: Nataša Novaković, predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Ivan Malenica, ministar uprave (HDZ), Arsen Bauk, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a, Nikola Grmoja, predsjednik Kluba zastupnika Mosta i Dario Hrebak, predsjednik HSLS-a.
Predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa na početku emisije je najnoviju prokomentirala medijsku buku oko vikendice ministra Damira Krstičevića.
– Danas do kraja radnog vremena dužnosnik Krstičević je podnio u elektronskom obliku izmjenu imovinske kartice, dakle još je nije popunio u fizičkom obliku, niti je potpisao, međutim s obzirom na današnje natpise vrlo vjerojatno će kartica dužnosnika ići u redovnu provjeru, kazala je Novaković.
Na pitanje zašto ministri nisu sposobni ispuniti imovinsku karticu, je li to toliko teško, Novaković je kazala:
– Ako vi tom poslu pristupite ozbiljno koliko on ozbiljan doista je, ako imate dokumente koje morate imati pored sebe, a to su gruntovni izvratci, ako imate kreditnu obavezu – vama treba sat vremena da to popunite, ali morate s dužnom pažnjom to raditi.
Ministri se (ne)smjenjuju zbog imovinskih kartica
Malenica smatra da imovinske kartice nisu razlog promjena ministara.
– U datom trenutku predsjednik Vlade gospodin Andrej Plenković je procijenio da postoje određena opterećenja za rad Vlade i da su promjene nužne kako bi se nastavila provedba programa Vlade i zapravo ova Vlada kroz svoje pokazatelje ekonomske, gospodarske, povećanje plaća dokazuje kako dobro obavlja svoj posao, rekao je Malenica.
– Slažem se s ministrom da razlog odlaska iz Vlade nisu imovinske kartice. Imovinska kartica ako se ispravi i ako nakon toga nema dodatnih pitanja, nije problem. Uostalom, komentirajući slučaj Kujundžića sam sam rekao da mu treba dati jedno razumno vrijeme da odgovori logično na pitanja, jer ovo što je odgovarao nije bilo baš logično. Predsjednik Vlade je očito imao manje strpljenja, a u međuvremenu su došle i ove priče o tome da su neki njegovi bliski prijatelji ili poslovni partneri da su poslovali s državom, rekao je Bauk.
Nakon smjene ministra Kujundžića, Andrej Plenković je vjerojatno imao na stolu nekoliko imena mogućih nasljednika. Na pitanje bi li bilo dobro da imamo i mišljenje SOA-e o tome tko od njih je uhvaćen u mjerama, u kontaktu s nekim sumnjivim tipovima, Bauk je kazao:
– Ne, najprije da kažem da 2012. nije bila zakonska regulativa takva da se osobe koje dolaze na mjesto ministara da prolaze sigurnosnu provjeru, što znam iz osobnog iskustva jer sam došao na mjesto ministra upravo tada.
– Ja se ne bih složio s gospodinom Baukom. Svakako trebaju postojati određeni kontrolni mehanizmi, ako je osoba čista onda ni SOA ne može tu neke stvari pogriješiti. Mislim da svakako SOA bi trebala vratiti sigurnosne provjere za sve državne dužnosnike, rekao je Malenica.
– Budući da često istupam u javnosti upravo po ovim pitanjima borbe protiv korupcije, nepravilnosti i nezakonitosti, javio mi se jedan čovjek koji je bio u našoj diplomaciji kojem je SOA donijela negativnu sigurnosnu provjeru. On to ne može nikako osporiti jer je to povjerljiv nalaz i tu se postavlja pitanje može li netko iskoristiti SOA-u da bi određenim ljudima onemogućila političko djelovanje, rekao je Grmoja.
– Po meni je ovo skandalozno. Jer ako mi ne vjerujemo u svoje vlastite institucije, onda nešto ne štima s nama, nadovezao se Hrebak.
Na pitanje što se konkretno radi da se uđe u trag imovini političara, Malenica je kazao:
– Zakon o sprečavanju sukoba interesa propisuje obvezu dužnosniku prilikom ispunjavanja imovinske kartice da navede neku pravnu osnovnu stjecanja bilo da je to kupovina, bilo da je to darovanje ili nešto drugo. Tako da je to jedan vid kontrole porijekla imovine.
“Što se tiče sankcija ima dužnosnika koji su dobili i po nekoliko puta po 30 ili 40 tisuća kuna i nastavili su se ponašati jednako kao da tu sankciju nisu dobili. Plaćaju sankciju i nastavljaju dalje”, upozorila je Novaković.
“Očito su našli neku veću korist da krše zakon i plate sankciju. Trideset, 40 tisuća kuna nekome je puno, ali očito i premalo. Bi li sankcije trebale biti veće ne znam, ali možda neka sankcija koja ne bi bila financijska, možda recimo ona da se ne bi mogli baviti politikom određeno vrijeme. Pa kad bi se jedna osoba tako sankcionirala, onda ne bi padalo na pamet to ponoviti. U zemljama EU-a ima mogućnost, mislim Španjolska i Portugal, da ako osoba prekrši zakon koji je sličan Zakonu o sprječavanju sukoba interesa 5 godina ne može imati seniorske pozicije u politici. Nije stvar radikalizma već da se pošalje poruka”, zaključila je predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
