Koje će se zgrade oštećene u potresu prve obnavljati? Koji su sljedeći koraci u provedbi Zakona o obnovi Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije? Kad će se raspisati javni natječaji za konstrukcijsku obnovu zgrada? O tim se temama razgovaralo u HRT-ovoj emisiji U mreži Prvog.
Državni tajnik Ministarstva graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir je rekao da su na jučerašnjoj sjednici stručnog Savjeta za obnovu raspravljali prijedlog Prvog programa mjera kojeg je Ministarstvo graditeljstva napisalo na preko 90 stranica. Vrlo je opširan i ima 12 poglavlja.
– Uređuje prioritete, na koji će se način prioriteti određivati kada obnova krene. Dogovoreno je da se kroz narednih 5 narednih dana sav stručna tijela koja sudjeluju u savjetu i pismeno očituju o programu. Očekuje se od sada intenzivan rad svih uključenih, rekao je.
Kaže da redoslijed obnove ovisi o nekoliko čimbenika – važnost za šire građanstvo (bolnice i škole), jače oštećene stambene zgrade pa zatim i ostale stambene zgrade.
Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Ivica Rovis kaže da su kriteriji obnove djelomično propisani zakonom a djelomično nacrtom Programa mjera.
– Prioritet su ljudi i povratak stanovništva posebno na područje Donjega grada koji je najviše stradao u ovom potresu. Ako ćemo izgubiti stanovništvo, izgubit ćemo i duh Zagreba i svu njegovu tradiciju i obilježja, poručio je.
Objasnio je da će se zgrade javne namjene obnavljati cjelovitom obnovom.
– Dužnost je osnivača, odnosno vlasnika, a to su uglavnom grad ili država ako se radi o vrtićima i školama te bolnicama, obnoviti ih. Trebalo bi ih na neki način odvojiti od privatnih zgrada koje su uglavnom stambene namjene koje bi također trebalo što prije obnoviti. Ne vidim zašto ta dva procesa ne bi mogli ići paralelno, poručio je.
Predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva Nina Dražin Lovrec kaže da se u proces obnove grada prvi uključuju njihovi članovi projektanti koji će izraditi projektnu dokumentaciju za cjelovitu obnovu i za konstrukcijsku obnovu grada.
– Kada se cijeli postupak izrade dokumentacije odradi, tek tada se raspisuje natječaj za izvođenje, objasnila je.
Što se tiče kapaciteta, kaže da je Komora poslala upitnik inženjerima građevine i da nisu zadovoljni s iskazanim interesom.
– Nadam se da će u tijeku ove obnove koja će trajati više godina mladi inženjeri koji će u međuvremenu steći potrebnih 5 godina iskustva, uz pomoć Komore, također uključiti u obnovu, rekla je Dražin Lovrec.
Uhlir je ponovio da će ritam obnove ovisiti o kapacitetima – ljudskim i financijskim.
– Koliko imamo, toliko ćemo se i prostrijeti. Što se tiče financija, dobivamo vrlo povoljan kredit Svjetske banke upravo za zgrade javne namjene, u listopadu očekujemo finalno odobrenje iz EU fonda solidarnosti, dobili smo avansna sredstva u iznosu od 88,9 milijuna eura, dakle državna tijela su odradila velik i dobar posao. Sredstva stižu sa svih strana, a tu su i proračuni države, gradova i županija, objasnio je.
