Obnova Zagreba nakon potresa sigurno će trajati desetljećima, što ovisi i o dostupnim financijskim sredstvima, rekao je povjesničar umjetnosti Dragan Damjanović večeras u HRT-ovoj emisiji Otvoreno. Naveo je kako će najveći problem biti obnova Zagrebačke katedrale, ali da ne smijemo zaboraviti ni Mirogoj koji je lociran puno bliže epicentru, a bio je zapušten i prije potresa.
– Generalno je vapio za obnovom i prije nego što se ovo dogodilo i sada je to došlo na naplatu, on je jako stradao, rekao je Damjanović, dodajući da će objava Mirogoja možda stajati i više od katedrale.
– Štete su enormne i teško je procijeniti što će najviše stajati, što će najviše trajati, ali moramo računati da se jako puno sredstava treba uložiti, poručio je.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla je da su već 22. ožujka imali prvi radni sastanak na kojem su se dogovorili da se Ministarstvo maksimalno uključi u sve poslove oko obnove. Dva tjedna iskoristili su da bi hitno pregledali spomenike koji su prijetili urušavanjem ili gdje je bila potrebna hitna evakuacija te kako bi razradili metodologiju za popis šteta.
– To je prvi korak kako bismo utvrdili stanje, nakon čega ćemo ići s procjenom, a nakon toga će se moći donijeti projekt obnove, rekla je Obuljen Koržinek.
Dodala je da su se javili mnogi kolege koji su radili i na potresima poput dubrovačkog ili stonskog, kao i oni koji su radili popis ratnih šteta. Poručila je da imamo veliko znanje, iskustvo i ekspertizu te vrsne stručnjake koji će u suradnji s međunarodnima pristupiti obnovi. Cilj je u što kraćem roku, ali po najvišim stručnim standardima popisati štetu kako bi se utvrdilo stvarno stanje.
Stipe Tutiš, pročelnik Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, rekao je da je šteta velika i da su od prvog dana na terenu. Na prostoru Grada Zagreba 587 je pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara, a unutar centra 374 pojedinačna objekta. – Na našu e-poštu došlo je preko 350 prijava koje sadrže oštećenja na samim objektima, rekao je Tutiš.
Arhitekt Alan Braun rekao je da mu se čini kako imamo kvalitetnu zakonsku podlogu za obnovu kulturnih dobara te vrlo dobrih primjera uspješnih obnova koje su puno bolje podnijele potres.
– Zakon treba ići u smjeru da formira tijelo koje bi vodilo tu za obnovu, njeno financiranje, što je ključno, i metodologiju, rekao je Braun. Naveo je primjer sanacije Dubrovnika nakon potresa 1979. koju je vodio Zavod za obnovu Dubrovnika koji je, kako je rekao, bio dobro financiran, a sudjelovali su vrhunski stručnjaci, domaći i strani. Smatra da je to dragocjeno iskustvo koje moramo primijeniti na Zagreb.
– Ono što je ključno – sve se obnovilo, ništa se nije rušilo i uklanjalo, nije se radilo na brzinu, nego u nekim optimalnim rokovima, rekao je Braun.
Govoreći o financiranju obnove Obuljen Koržinek najavila je i donatorsku konferenciju te podsjetila da je i Hrvatska donirala novac Albaniji.
– Očekujemo i taj neki oblik solidarnosti, i na razini EU-a, a možda i šire, rekla je Obuljen Koržinek, dodajući da su joj se već javili neki kolege i organizacije poput UNESCO-a i EIB-a.
– Mi ćemo svakako tražiti međunarodne izvore financiranja za tu sveobuhvatnu obnovu, ali iskoristit ćemo i ponudu međunarodnih organizacija za angažiranjem međunarodnih eksperata, rekla je ministrica.
Damjanović je rekao da će obnova sigurno puno koštati, ali da ipak ne krećemo od nule. Treba učvrstiti zgrade i pripremiti ih za sljedeći potres, dodao je. – Ne obnavljamo nešto što više ne postoji. Sve je još uvijek tu, samo treba sanirati, rekao je Damjanović.
Obuljen Koržinek rekla je da ne smijemo upasti u zamku brzopletosti. Obnova će trajati godinama, desetljećima, i kao generacija i struka ne smijemo pasti na tom ispitu, naglasila je, podsjetivši kako je Zagreb nakon potresa 1880. godine dobio priliku postati razvijeniji grad. Tutiš je rekao da je ova situacija prilika za budućnost, a i Braun je rekao kako je Zagreb nakon potresa 1880. od male sredine postao moderan srednjoeuropski grad – i nije bilo propusta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
