(VIDEO) Pročitajte što nam je HŽ odgovorio o nesreći pored Zaprešića: Što se događa s njihovom signalizacijom?

Foto: fah

Prošlog se vikenda u Brdovcu pored Zaprešića dogodila velika tragedija: u subotu oko 20.20 na pružnom prijelazu došlo je do naleta lokomotive na osobni automobil u kojem su se nalazile tri osobe te je jedna osoba poginula.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nesreća se dogodila na pružnom prijelazu iz Brdovca prema Javorju točno kod željezničke postaje Brdovec, na mjestu gdje nije postavljena rampa nego Andrijin križ i svjetlosna i zvučna signalizacija.

Kako doznaje Jutarnji list, vozačica je policiji dala izjavu u kojoj je ustvrdila da je krenula preko pruge jer nije bila upaljena zvučna i svjetlosna signalizacija.

Strojovođa i njegove kolege na kontrolnoj točki tvrde pak da je signalizacija bila upaljena.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na mjestu događaja očevid je provela ekipa policijske postaje Zaprešić pod rukovođenjem zamjenice općinskog državnog odvjetnika u Zagrebu Julijane König.

Tijekom očevida provjeravali su ispravnost signalizacije koja je uredno radila. Nitko od sudionika nesreće nije bio pod utjecajem alkohola.

No, čini se da to nije prvi put da netko tvrdi da signalizacija i branici na pružnim prijelazima u Zaprešiću i okolici ne rade. Osobe iz Zaprešića i okolice upozoravaju da se na pružnim prijelazima već događalo da prilikom prolaska vlaka nisu spušteni branici ili nije uključena signalizacija. Tako je na facebooku u rujnu prošle godine jedna osoba podijelila video iz Zaprešića, snimljen na jednom drugom prijelazu – koji je zaštićen branicima. U njemu je vidljivo kako vlak prolazi dok branici nisu spušteni:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stoga smo poslali upit Hrvatskim željeznicama te ih pitali sljedeće:

  1. Je li zvučna i svjetlosna signalizacija bila uključena prilikom prolaska lokomotive preko pruge u trenutku kada se dogodila nesreća (oko 20.20)?
  2. Osobe iz Zaprešića i okolice upozoravaju da se na pružnim prijelazima već događalo da prilikom prolaska vlaka nisu spušteni branici ili nije uključena signalizacija. Je li HŽ upoznat s takvim slučajevima i što je poduzeo po tom pitanju?
  3. Ukoliko signalizacija nije bila uključena u trenutku kada se dogodila nesreća, tko snosi odgovornost za taj propust?

“U slučaju kvara na signalizaciji strojovođa je obavješten te je dužan zaustaviti vlak

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odgovor koji nam je pristigao od HŽ-a prenosimo u cijelosti:

“HŽ Infrastruktura u prvom redu izražava svoju duboku sućut obitelji putnice koja je stradala u nesreći koja se u nedjelju 26. travnja 2020. u 20.20 sati dogodila na željezničko-cestovnom prijelazu (ŽCP) Brdovec. Napominjemo da su svi dijelovi uređaja za osiguranje spomenutog ŽCP-a ispravno radili u trenutku tragičnog događaja. Uređaj je nakon nesreće ispitan u prisutnosti sutkinje i policije te je utvrđeno da je radio ispravno. Spomenuti željezničko-cestovni prijelaz osiguran je svjetlosno-zvučnim signalima. Ovim putem apeliramo na sve sudionike u željezničko-cestovnom prometu da poštuju prometne znakove i propise.

Situacija kada vlak prolazi, a polubranici na željezničko-cestovnom prijelazu nisu spušteni pojavljuje se samo u slučaju radova na pruzi, kvarova na kabelima i slično. Ističemo da je u takvim slučajevima strojovođa upoznat s činjenicom da su uređaji za osiguranje željezničko-cestovnog prijelaza isključeni iz funkcije regulacije prometa i da se željeznički promet preko njih odvija prema Pravilniku o načinu i uvjetima za sigurno odvijanje i upravljanje željezničkim prometom. To znači da strojovođa dobiva pisani nalog koji ga obvezuje da zaustavi vlak ispred željezničko-cestovnog prijelaza, a nakon što se uvjeri da sudionici cestovnog prometa ne prelaze preko prijelaza nastavlja vožnju brzinom do najviše 10 km/h dok čelo vlaka ne prijeđe preko prijelaza.

U redovnom stanju se zbog tehničke izvedbe sastavnih dijelova uređaja za osiguranje željezničko-cestovnog prijelaza ne može dogoditi da pružno vozilo dođe na neuključeni prijelaz.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O ispravnosti uređaja za osiguranje željezničko-cestovnih prijelaza te saniranju kvarova na istima brine upravitelj željezničke infrastrukture.

Željeli bismo istaknuti kako međunarodna i nacionalna statistika pokazuju da su u čak 98 posto slučajeva krivci za nesreće na željezničko-cestovnim prijelazima sudionici u cestovnome prometu. Uz to, svake godine na željezničko-cestovnim prijelazima diljem Hrvatske vozači polome 500-tinjak polubranika.

HŽ Infrastruktura već 20 godina uspješno provodi preventivno-edukativnu akciju „Vlak je uvijek brži“ na željezničko-cestovnim prijelazima te u osnovnim školama kako bi sve sudionike u prometu upozorili na opasnosti koje prijete prilikom neopreznoga prelaženja preko pruge ili boravka uz prugu.

Također, napominjemo da HŽ Infrastruktura kontinuirano ulaže u modernizaciju uređaja za osiguranje na što više željezničko-cestovnih prijelaza i time povećava razinu sigurnosti svih sudionika u prometu na križanjima željezničkih pruga i cesta.

HŽ Infrastruktura i Končar Inženjering za energetiku i transport potpisali su u svibnju 2019. godine ugovor za nabavu i ugradnju opreme za osiguranje 49 željezničko-cestovnih i jednog pješačkog prijelaza preko pruge na 50 lokacija u Republici Hrvatskoj. Vrijednost radova iznosi 72,9 milijuna kuna + PDV, a planirani rok završetka je kolovoz 2021. godine. Radovi i nabava opreme financiraju se u sklopu projekta Svjetske banke “Održive hrvatske željeznice u Europi”. Radovi su podijeljeni u 5 grupa po 10 željezničko-cestovnih prijelaza. Trenutno se radi na prijelazima iz 1. grupe, a uskoro će početi radovi na prijelazima iz 2. grupe.

Osim toga, u tijeku je završna faza izrade glavnih projekata i ishođenje potvrda od strane javno-pravnih tijela za osiguranje dodatnih 114 željezničko-cestovnih prijelaza koji se nalaze na lokalnim i regionalnim prugama te 7 dodatnih glavnih projekata za željezničko cestovne prijelaze koji se nalaze na međunarodnim prugama. Ovisno o mogućnostima osiguravanja potrebnih financijskih sredstava za izvođenje radova, a koji se planiraju osigurati i iz europskih fondova, HŽ Infrastruktura kontinuirano ulaže u podizanje razine sigurnosti na željezničko-cestovnim i pješačkim prijelazima.”

Tko je odgovoran za pravodobno uključivanje signalizacije?

Nakon ovog odgovora HŽ-u smo ponovno uputili još nekoliko pitanja:

“1. Koliko često HŽ provjerava ispravnost signalizacije na pružnim prijelazima?

2. Tko je odgovoran za pravodobno uključivanje signalizacije i spuštanje branika?”

Dobili smo sljedeći odgovor:

“Ispravnosti signalizacije na automatskim željezničko-cestovnim prijelazima prati se kontinuirano, drugim riječima ispravnost signalizacije prati se 24 sata 365 dana u godini, i to, od strane prometnika vlakova kod uređaja osiguranja s daljinskom kontrolom u zaposjednutim željezničkim kolodvorima, odnosno od strane strojovođa vlakova za uređaje osiguranja s kontrolnim svjetlosnim signalima na pruzi.

Valja istaknuti da su svi automatski uređaji osiguranja željezničko-cestovnih prijelaza izrađeni u tzv. fail-safe tehnologiji što znači da kontinuirano provode samoispitivanje ispravnosti te se prilikom bilo kakve pojave potencijalne neispravnosti prebacuju u sigurniji način rada, odnosno prelaze u stanje više sigurnosti koje se očituje kao trajna uključenosti cestovnih svjetlosno-zvučnih signala, sve do otklanjanja kvara.

Kao što smo u prethodnom odgovoru rekli, u takvim slučajevima strojovođe vlakova su dokazano obaviješteni te moraju postupati sukladno Pravilniku o načinu i uvjetima za sigurno odvijanje i upravljanje željezničkim prometom, čl. 129. st. 1., kojim je predviđeno postupanje u izvanrednim situacijama, odnosno propisana je dodatna sigurnosna mjera postupanja i to na sljedeći način: „strojovođa prije nailaska na ŽCP osiguran uređajem mora zaustaviti vlak i nakon što se uvjeri da sudionici cestovnog prometa ne prelaze preko ŽCP–a, nastaviti vožnju brzinom do najviše 10 km/h dok čelo vlaka ne prijeđe preko ŽCP–a te nakon toga nastaviti vožnju najvećom dopuštenom brzinom“. Uz sve gore navedeno, djelatnici sektorskih poslova Održavanja kontinuirano provode sveobuhvatna redovita ispitivanja i mjerenja uređaja osiguranja željezničko-cestovnih prijelaza, a sukladno važećim pravilnicima, i to na mjesečnoj i šesto-mjesečnoj osnovi.

Više je različitih načina osiguranja željezničko-cestovnih prijelaza, a najčešći su, upravo gore opisani automatski uređaji osiguranja koji samostalno izvršavaju uključenje i isključenje prilikom prelaska vlaka preko detektora željezničkog kotača na otvorenoj pruzi te uređaji osiguranja u blizini kolodvora gdje se uključenje automatski izvršava prilikom postavljanja vožnji vlakova od strane prometnika. Osim prethodno navedenih modernih uređaja osiguranja još uvijek su ponegdje u uporabi i ručni, odnosno mehanički uređaji osiguranja željezničko-cestovnih prijelaza kojim se upravlja u neposrednoj blizini prijelaza. Postupci upravljanja mehaničkim uređajima osiguranja detaljno su propisani kao i sve vrste osiguranja željezničko-cestovnih prijelaza, te su na visokoj razini osiguranja.” – poručili su.

Na mjestu nesreće u subotu poginula je 27-godišnja žena, A.B., koja je bila putnica na stražnjem sjedalu Mercedesa A klase sisačke registracije. Mercedes je vozila 25-godišnja djevojka, a na suvozačkom mjestu je bila njena sestra blizanka, prenio je Jutarnji list.

Obje su kolima Hitne pomoći prevezene u zagrebačku bolnicu Sveti Duh gdje je utvrđeno da imaju lakše ozljede.

U trenutku nesreće na automobil je naletjela lokomotiva koja se kretala u smjeru Zaprešića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.