(VIDEO) Prof. Leinert-Novosel: ‘EU izbori bili su prijelomna crta, popularnost stranaka znatno se počela mijenjati’

Foto: Snimka zaslona

SDP sve bliži HDZ-u, dijeli ih manje od tri postotna boda potpore birača. Živi zid gotovo nestao s hrvatske političke scene. Tri mjeseca do predsjedničkih izbora topi se prednost Kolinde Grabar-Kitarović u odnosu na Zorana Milanovića i Miroslava Škoru. To su pokazatelji HRjetinga, najvećeg istraživanja raspoloženja biračkog tijela, koje ekskluzivno provodi HRT.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Prof. Leinert-Novosel o prepolovljenim glasovima podrške HDZ-u i SDP-u: ‘Plenković treba odgovoriti kome se obraća, a Bernadiću je ovo bio test’

> Zvonimir Despot: Kad će birači na izborima konačno kazniti one koji su ih debelo izdali?

O temi predsjedničkih izbora govorilo se u emisiji “Otvoreno” na HRT-u:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

GOSTI:
Smiljana Leinert-Novosel, stručnjakinja za komunikologiju, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu
Nikolina Borčić, komunikacijska stručnjakinja, Veleučilište VERN
Krešimir Macan, politički analitičar
Ivica Relković, politički analitičar
Pero Maldini, politolog, Sveučilište u Dubrovniku

Na početku o popularnosti stranaka i činjenici da su se HDZ i SDP odvojili na vrhu.

– Mi smo u predizbornoj godini, ostalo nam je manje od godinu dana do parlamentarnih izbora. Ovo je pokazatelj da su HDZ i SDP prešli 51% posto, mislim da ne mogu biti presretni jer će im trebati neki manji koalicijskih partner, rekao je Krešimir Macan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Otvorena je istraga protiv bivšeg ministra Lovre Kuščevića, ali to nije previše utjecalo na brojke HDZ-a.

– Ovo je čak i rast HDZ-a, doživjeli su određenu konsolidaciju. Sada tek trebamo vidjeti kakav će rez napraviti predsjednički izbori. U ovom trenutku su “čučnuli u utrci na 100 metara” i krenuli prema novom cilju, smatra analitičar Ivica Relković.

SDP je doživio novi uzlet. Koji su razlozi za to?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Dobro su im se posložile karte i oni su iskoristili situaciju. Jedna od temeljnih tema bile su unutarstranačka previranja, a to je onda pogodovalo HDZ-u. Primjerice na posljednjem aktualcu su se svi uskladili te su govorili o HDZ-u kao korupcijskoj stranci, ističe komunikacijska stručnjakinja Nikolina Borčić.

U ovom trenutku izborni prag prelaze tek četiri stranke.

– Ako gledamo generalno, možemo vidjeti da druga generacija trećih opcija doživljava “svoj klimaks”. Nakon Živog zida koji je slučajno ušao u političku arenu, da se Sinčić nije natjecao za predsjednika, za njih se ne bi znalo. Tu je i Most te male strančice koje su se pokazale nesposobnima artikulirati širinu političkih interesa, kao što mogu stožerne stranke, neovisno o njihovim unutarnjim problemima, ističe profesor Maldini.

– Europski izbori su bili prijelomna crta, popularnost stranaka se znatno počela mijenjati. To je bila prijelomna točka za SDP, oni su toga trenutka počeli rasti. Mislav Kolakušić je dostigao plafon i krenuo prema dolje. Interes pojedinaca kod Živoga zida je prevladao te dolazi do urušavanja, ističe profesorica Smiljana Leinert-Novosel.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Vidjet ćemo gdje su ti koji su glasovali za Živi zid, gdje su ti glasovi otišli. Ne znamo jesu li otišli Kolakušiću ili SDP-u, dodaje Leinert-Novosel.

> (VIDEO) HRejting: Pogledajte kako bi izgledali rezultati da je danas drugi krug predsjedničkih izbora

> HRejting: Pogledajte kakvi bi rezultati bili da se predsjednički izbori održavaju danas

> Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović službeno će objaviti kandidaturu nakon povratka iz SAD-a

– Veliki će problem biti složiti neku buduću Vladu jer je i HDZ-u i SDP-u potreban stabilan koalicijski partner, dodaje Krešimir Macan.
– Mislav Kolakušić ima određenu publiku te dio glasača koji su mu vjerni, dodaje Nikolina Borčić dok Macan dodaje da je on jak na društvenim mrežama.

Ivica Relković kaže da Most najsporije pada jer je uzeo dio stabilnog biračkog tijela. Oni su u godinu dana pao sa 7 na 5 posto.

– No njihov je problem što ne mogu riješiti problem početka novog rasta.
Profesor Pero Maldini kaže da nikako ne treba uspoređivati predsjedničke i parlamentarne izbora jer je kod ovih prvih riječ o jednoj izbornoj jedinici.

Što se tiče predsjedničkih izbora, najbolje stoji Kolinda Grabar-Kitarović, potom Zoran Milanović, Miroslav Škoro te Mislav Kolakušić.

– Prednost Kolinde Grabar-Kitarović se topi jer mi zapravo još ne znamo hoće li ona biti kandidatkinja te je to jedna situacija koja ljude tjera u dilemu. S druge strane Zoran Milanović je započeo kampanju, idu po terenu. Sadašnja ponuda zapravo još nije definirana. Odgađanje kandidature nije dobro za sadašnju predsjednicu.

Krešimir Macan smatra da će se Grabar-Kitarović sigurno kandidirati.

– Ona je stabilizirala svoj rejting, a Miroslav Škoro ne raste. On već dva tri mjeseca stoji na istome. Pitanje je njegova mogućnost ili nemogućnost daljnjeg rasta, ističe Relković.

Predsjednica je pojačala i intenzivirala svoje nastupe nakon što je Škoro najavio da će se kandidirati.

– On ima govornički talent, ali zapravo ne kaže jasan stav. Ima puno iskustva u komunikaciji s narodom. Zoran Milanović za sada uspijeva pobijediti sebe, ističe Borčić.

– Pitanje je mogu li kandidati poput Dalije Orešković skupiti potrebnih 10 tisuća potpisa, dodaje Relković.
Sudeći prema HRejtingu, Zoran Milanović u drugom bi krugu izgubio i protiv Škore i protiv Grabar-Kitarović.

– No karte se u drugom krugu potpuno drugačije miješaju. Što bi bilo kad bi bilo, dodaje profesor Maldini.

Krešimir Macan smatra da nas čekaju vrlo neizvjesni izbori.

– Imamo kampanju koja će trajati tri mjeseca. Ako uspiju doprijeti do birača, onda će to mijenjati priču, dodaje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.