(VIDEO) Prof. Ogorec o Marakeškom sporazumu: ‘Kada damo suglasnost dokumentu, postaje obvezujući i donosi monitoring’

Foto: snimka zaslona

Zašto je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović otkazala odlazak na međunarodnu konferenciju o migrantima u Maroku te što donosi Marakeška deklaracija neka su od pitanja na koja su u HRT-ovom Otvorenom nastojali odgovoriti Mate Granić, Andreja Metelko-Zgombić, Nizar Shoukry, Marinko Ogorec i Domagoj Hajduković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mate Granić, posebni savjetnik predsjednice RH, kazao je da nema nikakvih sukoba Banskih dvora i Pantovčaka. “I sam UN kaže da je u pokretu 258 milijuna ljudi. Prema tome, postoji potreba brige o toj velikoj skupini ljudi. To je bio razlog zašto se počelo pregovarati i zašto je predsjednica 2016. i 2017. sudjelovala u tim raspravama. Naravno, taj dokument dobija puno konkretniju formu, nego što je bio samo politička deklaracija. U sadašnjoj fazi trebaju to preuzeti oni koji su odgovorni za provođenje, a to je Vlada”, kazao je Granić.

“Dokument ima svojih osjetljivih točaka. On nije obvezujući, ali se oslanja na neke obvezujuće dokumente konvencije. Država kao takva ima pravo izabrati, ali je jasno da će kad tad biti pitanje monitoringa“, kazao je. Naglasio je da predsjednica RH podupire donošenje dokumenta, ali da je falila široka rasprava o tome. “Jako je dobro da je premijer to dao na Vladu, a onda u Sabor, ali i što ste vi organizirali ovu emisiju. Bitno je da je što više javne rasprave o ovoj temi”, naglasio je Granić.

Plenković ostaje pri Marakeškom dokumentu: “Protivimo se sijanju straha, panici, histeriji, drami”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Andreja Metelko-Zgombić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, kazala je da nije dobro što su se poruke upućivale preko medija. “Bilo bi zaista bolje da su svi dionici državne vlasti, ako smatraju da postoji neki razlog ili prijepor, najprije sjeli i razgovarali. Riječ je o dokumentu koji je široko raspravljan i pregovaran u okviru UN-a. To je dokument koji potvrđuje činjenicu postojanja migracija i potreba pronalaženja globalnog odgovora. Želimo da pitanje migracija bude posebno proučavano i u skladu s tim budu pronađena rješenja za izazove koje ono predstavlja”, kazala je.

Metelko-Zgombić navodi da se radi o pregovorima koji su se vodili više od godinu dana. “MVEP je koordinirao pregovore zajedno s drugim resornim tijelima i svi dionici u okviru RH bili su redovito izvješćivani o svim fazama pregovora”.

Na pitanje je li predsjednica bila upućena u sve dijelove dokumenta i prije, Metelko-Zgombić je rekla: “Ne mogu u to ulaziti, ali vjerujem da na neki način jeste. Mislim da je važno znati da je finalno, konačno usuglašavanje na ekspertnoj razini bilo u srpnju u UN-u. Nakon toga se taj tekst više nije mijenjao”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Domagoj Hajduković, član saborskog Odbora za vanjsku politiku (SDP), kazao je da Hrvatska nema migracijsku politiku od 2015. godine. “Stoga nas ne čudi lutanje između Pantovčaka i Vlade, a da ne kažem sramoćenje pred međunarodnim institucijama, odnosno srozavanje ugleda RH kada se dva brijega ne mogu dogovoriti oko našeg jasnog stava”.

Granić je uzvratio da se Hrvatska sada uspješno bori protiv ilegalnih migracija. “Najuspješnije se bori ne samo u regiji već na cijeloj ruti, ali i šire od rute. Druga je stvar rješavanje problema legalnih migracija. To je razlog zašto je sudjelovala Hrvatska. Ovdje je samo jedno pitanje, a to je da se trebalo na vrijeme u javnosti komunicirati. Nema nikakvog odustajanja, već je potrebna samo prava komunikacija s javnosti”.

Ogorec: ‘Kada postanete suglasni s dokumentom, on postaje na neki način obvezujući’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prof. dr. sc. Marinko Ogorec, stručnjak za sigurnost, profesor s Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije, kazao je da u 16. članku postoji dosta obvezujućih elemenata. “Ta se deklaracija ne potpisuje, ali sami dolazak tamo znači da ste suglasni s dokumentom. Onog trenutka kada postanete suglasni s njim on postaje na neki način obvezujući”. Na pitanje koje obaveze nam nameće Ogorec je odgovorio – monitoring. Zašto jednoj suverenoj državi treba monitoring, upitao je.

Shoukry: ‘Ako su naši susjedi odlučili da neće taj dokument, moramo vidjeti o čemu se tu radi’

Nizar Shoukry, član Glavnog odbora Mosta, liječnik, Sirijac koji već 35 godina živi u Hrvatskoj, rekao je da nije toliko bitan sukob između predsjednice RH i Vlade. “Samo neslaganje oko nekoliko točaka u startu baca mrlje na taj dokument. Mi kao hrvatski građani tražimo veću odgovornost Vlade da vidimo u čemu je procedura. Ako su naši susjedi odlučili da neće prihvatiti taj dokument to znači da moramo vidjeti o čemu se tu radi. Zašto oni ne idu u to, a mi moramo ići, upitao je.

Metelko-Zgombić tvrdi da je dokument neobvezujući. “Suvereno je pravo svake države odrediti svoju nacionalnu migracijsku politiku. Ima 23 cilja i kataloga mjera koje se predlažu, a države same mogu izabrati što žele, a što ne žele prihvatiti, ovisno od vlastite nacionalne politike. Konferencija u Marakešu bit će prigoda da se države ponovno okupe i da daju političku potporu dokumentu. Sam dokument formalno će biti usvojen kasnije u UN-u jednom rezolucijom“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

(VIDEO) Što je zapravo Marakeški sporazum na koji je Narod.hr upozoravao početkom 2018.

“Nema govora o nikakvom monitoringu. U svom završnom dijelu on govori da će se konferencija koja i inače već postoji u okviru UN-a i koja razmatra migracije pretvoriti u jednu konferenciju koja će svake četiri godine raspravljati o dobrim praksama država vezano za migracije”. “Osnovni cilj dokumenta je da se pomogne državama izvora, odnosno onim država od kuda dolaze migranti. Nastojalo bi se ojačati njihovo gospodarstvo i time djelovati na negativne elemente koji potiču ljude na migracije”, ustvrdila je Metelko-Zgombić.

Hajduković je kazao da nitko ne spori da policija treba štititi granicu i ne dopuštati ilegalne prelaske, ali tvrdi da to treba biti u skladu s međunarodnim pravom i poštovanju ljudskih prava.

Nastojeći objasniti zašto želi da pripadnici Hrvatske vojske budu na hrvatskoj granici Shoukry je kazao da tu misli isključivo na ilegalne migrante. O tome hoće li vojska na granice, odlučit će vodstvo države, rekao je Ogorec. “Među migrantima se nalaze gotovo isključivo samo mladi muškarci u vitalnoj životnoj dobi. Među njima nema žena, djece i starca. Postavlja se pitanje, kako je moguće da su uvjeti u zemljama iz kojih dolaze tako teški da mladi ljudi u vitalnoj dobi ne mogu živjeti tamo, a mogu daleko ranjivije skupine kao što su žene, djeca i starci? Prema tome, ovdje je u pitanju nekakav drugi proces o kojem se treba ozbiljno zapitati što iza toga stoji i koji je konačni cilj takvog jednog procesa.

Metelko-Zgombić ponovila je da će ovoga tjedna na sjednici Vlade biti izvješće MVEP-a o Marakeškoj deklaraciji. “Ona će ga uputiti Saboru kao informaciju. Važno je demistificirati dokument”, tvrdi.

Prof. dr. sc. Marinko Ogorec iznio je zabrinjavajuće podatke i pitanja na koja državna tajnica nije dala odgovore.

“Što se tiče same strukture migracija, tu dolazi do nekakvih ozbiljnih promjena i ne vode ka dobrom. Utvrđeno je da su oko 90 do 95 posto sadašnjih migranata sve muškarci u najvitalnijoj životnoj dobi. Postavljam pitanje, gdje su žene, djeca, starci? Oni su ostali doma u matičnim zemljama. Ako muškarci najvitalnije životne dobi ne mogu opstati i živjeti tamo u svojim zemljama, kako mogu najranjivije skupine? Gdje su starci, žene i djeca? U pitanju je nekakav drugi proces o kojem se treba ozbiljno zapitati. Što iza toga stoji i koji je konačni cilj jednog takvog procesa?“, zabrinuto je iznio prof. Ogorec.

Emisiju u cijelosti pogledajte na HRT-u:

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.