“Marakeški sporazum” u središte je hrvatske javnosti došao 31. listopada kada je austrijska vlada priopćila kako neće potpisati globalni sporazum UN-a o migraciji, nakon što su mu potporu uskratile Sjedinjene Države i Mađarska i to zbog zabrinutosti da će on izbrisati razliku između legalne i ilegalne migracije.
Istog je dana iz Ureda predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović za emisiju Bujica, voditelja Velimira Bujanca priopćeno: “Budite sigurni da neću potpisati ‘Marakeški sporazum’.”
Međutim, zbunjenost je stvorila i iskreno objašnjenje predsjednice Grabar-Kitarović u kojem je dodala “niti je Ured Predsjednice u bilo kojem obliku uključen u pregovore o Deklaraciji, te Vas u smislu pojedinosti možemo uputiti na resorno Ministarstvo vanjskih i europskih poslova”.
U narednih 10-ak dana, izlazak iz “Marakeškog sporazuma” najavile su Češka, Poljska, Italija te postoji mogućnost da iz sporazuma izađu Slovenija i Njemačka.
UN-ov Globalni kompakt o migracijama ili “Marakeški sporazum” u tri faze
Portal Narod.hr je 10. veljače 2018. u članku “UN nastavlja gdje je Bruxelles zapeo: Traže globalni dogovor o migraciji” obznanio kako je UN Newyjoršku deklaraciju za migrante i izbjeglice još 2017. godine odlučio pretvoriti u globalni kompakt o migraciji. Tada smo pisali kako će u 2018. godini na Generalnoj skupštini odlučiti održati međunarodnu konferenciju o međunarodnoj migraciji gdje bi uspostavili međunarodni dogovor o istoj.
Na svojim mrežnim stranicama UN zaključuje kako će u rujnu 2018. godine biti održana međunarodna konferencija na kojoj će konačno biti usvojen globalni kompakt o izbjeglicama i migrantima kojeg su razvijali više od dvije godine. Zadnji sastanak se trebao održati u listpadu povodom “regionalnog savjetodavnog procesa”, a planirana je i ministarska konferencija u sklopu partnerstva za migracije na putu svile; gdje će se razviti “Poziv na Akciju” po pitanju velikih gibanja migranata i izbjeglica. U istoj objavi UN jasno navodi kako se radi o sporazumu među vladama, što ide u prilog tvrdnjama predsjednice Grabar-Kitarović kada kaže da je nadležno Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, odnosno na Vlada.
Pri tome je zanimljivo, što smo također pisali, kako Globalni kompakt ima tri faze, a treća se održala od veljače do srpnja 2018. godine, kada je zemljama članicama prikazan nulti nacrt globalnog kompakta, nakon čega se po nekoliko dana svaki mjesec pregovaralo i dogovaralo sa zemljama članicama o implementacijama samog dokumenta.
Da će doista postojati obvezne implementacije, dao je naslutiti Miro Kovač, HDZ-ov predsjednik saborskog odbora za vanjsku politiku kada je 6. studenog upozorio – “Vrlo je važno da se predoči hrvatskoj javnosti temeljita pravna analiza ima li taj dokument određenih obveza za Hrvatsku” zato jer “moramo biti iskreni, stvorit će se moralne obveze jer se radi o političkom dogovoru“.
S druge strane premijer Andrej Plenković kaže “To je pravno neobvezujući tekst, nije međunarodni ugovor, riječ je o katalogu mjera i ne vidim razloga zašto bi on trebao izazivati toliko prijepora i donekle generiranu histeriju”, ali vrijedi podsjetiti kako 2004. godine u ustav Europske unije nije ušla pravno neobvezujuća referencija na Boga, jer se “pravno neobvezujući” iskazi kod sudova i te kako kod donošenja odluka važe kao očitovanje namjere.
Što je zapravo sporno u “Marakeškom sporazumu”?
U dokumentu koji ima 30-ak stranica, u točki 8. odjeljka “Naša vizija i vodeća načela” piše sljedeće:
“Ovaj Globalni kompakt izražava našu kolektivnu predanost poboljšanju suradnje oko međunarodnih migracija. Migracija je dio ljudskog iskustva kroz povijest, a mi prepoznajemo da je izvor blagostanja, inovacije i održivog razvoja u našem globaliziranom svijetu, i da se ti pozitivni učinci mogu optimizirati poboljšanjem upravljanja migracijom.”
Nadalje, u točki 12 pod kategorijom Zajedničke odgovornosti navodi se:
“On nastoji stvoriti pogodujuće uvjete koji omogućavaju svim migrantima da obogaćuju naša društva svojim ljudskim, ekonomskim i socijalnim sposobnostima.”
Zaključno, u samom dokumentu koji je neobvezujući pojmovi “obveza” i “obvezujemo” se, spominju se čak 45 puta!
U propagandnom videu Međunarodne organizacije za migracije, koja je trenutačno najaktivnija u BiH, najavljuju Globalni kompakt za migracije uz poruku “244 milijuna migranata je u pokretu. Migracija je neizbježna. Migracija je nužna. Migracija je poželjna. #ZaMigraciju.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
