Tema emisije Peti dan bila je granice, a gosti komentatori Aleksandar Musić, Marijana Bijelić, Nino Raspudić i Petar Tomev Mitrikeski.
“Erdogan je iskoristio specifičan geostrateški položaj, osjetio je da može testirati granice, a Europska Unija se postavila krhko.”, ocjenjuje Musić.
“Rusiji itekako odgovara imati snažnog sugovornika u islamskom svijetu. Cijelo to područje trenutno pršti od ‘makijavelizma’. Većina tih ljudi nisu iz Idliba nego ponajviše iz Afganistana, Somalije i drugih država. Sa strane Europske unije je problem što barata praznim pištoljem. Ona je krhka i sada u zadnji čas se pokušava postaviti prema Erdoganu unatoč tome što nema čime trgovati.”, navodi Musić.
Smatra da je problem i novac koji je turski predsjednik Erdogan očekivao od Europske Unije.
“Taj novac dobivao je izravno od humanitarne organizacije na terenu. U takvoj situaciji Erdogan može biti ciničan do te mjere da njegov ministar obrane može kupovati raketne sustave od SAD-a jer zna da je velik i važan da bi ga itko otpisao. Što se tiče narativa, moramo imati na umu da nazočimo situaciji kada se postavljaju presedani za budućnost. Mora se razraditi pitanje kako da se ne ponove one slike s Mediterana od prije tri godine”, rekao je Musić.
Raspudić: Lakše nego Orban 2015., Plenković sada govori o vojsci na granici
Raspudić tvrdi da je Europska Unija promijenila svoju politiku prema migrantima.
“Svjedočimo promjeni paradigme unutar EU. Lakše nego Orban 2015., Plenković sada govori o vojsci na granici.”, kaže Raspudić te navodi da je do toga došlo zbog brojnih promjena “poput Brexita, kada su Britanci gledali što se događalo s migrantima koji su došli u Europu. Dogodio se referendum u Nizozemskoj i brojni teroristički napadi. U tom smislu Merkel je gotova. Sada je ključni trenutak. Grčka je suspendirala pravo nadzora, ta hiperprodukcija ljudskih prava rezultirala je ukidanjem ljudskih prava. U Beogradu imamo neke samozvane ophodnje. Imamo i nekakve paravojne skupine koje nadziru granicu u Sloveniji i Mađarskoj. Situacija je vrlo opasna.”
Upozorio je da ako se zatvore granice, granične će zemlje poput Hrvatske postati tzv. hot spot.
“Ja sam to zaključio na temelju Milanovićeve izjave za koju ga treba pitati da ju razjasni. Drugi element je jedna ideološka osjetljivost. Merkel je pozvala milijun ljudi da dođu preko granice tek tako. To je jedna opasnost zapadnog uma. Oni su uvjereni da će sve kulture na kraju završiti tamo gdje su liberali. Svjedočimo da su se neki od njih integrirali, ali većina njih nije. Sada kada smo svima dali ljudska prava, oduzet ćemo temeljna”, napominje.
Marijana Bijelić navodi kako je posrijedi humanitarna kriza koja svoje korijene ima u klimatskim i gospodarskim promjenama. Smatra da će doći do porasta migracija.
“Dobar dio migranata su ekonomski migranti. Migracija će biti još više. U Africi se događa veliki demografski porast. Erdogan s migrantima ucjenjuje Europu koja nije jedinstvena.”
Petar Tomev Mitrikeski navodi da se javlja pitanje oslobođenja Sirije i međunarodne suradnje koja je potrebna da se to ostvari.
“Treba riješiti nekoliko činjenica. Turska trenutno ima oko 4,1 milijun izbjeglica. Većina ih nije iz Sirije, ali tu odmah treba u paradigmi odvojiti izbjeglice od migranata. Ono što sam uspio vidjeti su bili većinom Afganistanci i Pakistanci koji govore engleski prilično dobro”, napomenuo je.
“Migranti stalno govore – mi moramo stići u Europu. Ne, ne morate. Njemačka želi probranu kremu među migrantima što je problem.”, objašnjava Mitrikeski, a Bijelić dodaje da društva ostaju bez perspektive ako iz države odu liječnici, doktori znanosti i ostali uglednici.
Uvoz migranata je uzrokovao probleme unutar EU
“Apsurdno je da se ukida pravo na azil, a nedavno su uveli Marakeški sporazum”, ističe Raspudić.
“Imamo paralelna društva, što je konkretan problem. Bolje imati vojsku na granici, nego na Stradunu.”, ističe Raspudić i dodaje: “Bolje da se problem riješi na grčko-turskoj granici, nego na Savi.”
“Ratne izbjeglice postaju ekonomske, jer se nemaju gdje vratiti, jedino u razrušeno”, kaže Musić, a Raspudić dodaje: “Mnogi zloupotrebljavaju instituciju azila kako bi došli ovdje pa bježali dalje”.
Mitrikeski o koronavirusu: Cjepivo će se naći, no klinička provjera zahtijeva vrijeme
Granice igraju ulogu i po pitanju koronavirusa. Mitrikeski ističe da je najveći strah da se epidemije prošire u migrantskim kampovima.
“Ako Kina padne u svom rastu trebat će im svaki mjesec da bi zadržali razvoj. Procjenjuje se da bi sveukupna šteta mogla biti u milijardama dolara. Ovdje ima puno nevidljivih troškova. Druga stvar je da se još nije uspjelo razviti cjepivo. Hoće li zdravstveni sustavi moći odgovoriti na to? Hoćemo li naći cjepivo koje ne stvara nuspojave? Trenutno 10-ak klinika radi na izradi cjepiva i to će biti relativno brzo. Klinička provjera zahtijeva vrijeme, a to ćemo morati pričekati. Činjenica je da se dosta novca daje za to, ali mora proći dovoljno vremena”, objašnjava genetičar Mitrikeski.
“Prosječna starost umrlih u Italiji je 81 godina. U susjedstvu je već dramatično, a i mi osjetimo kako se stvari mijenjaju. Pitanje je do pojave cjepiva koliko će se bolest proširiti”, zaključuje Raspudić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
