Dvije su teme Petoga dana: ravnopravnost te demokrati Sjedinjenih Američkih Država. Komentatori su: Nino Raspudić, Marijana Bijelić, Lana Bobić, Aleksandar Musić.
Voditeljica je podsjetila kako je nedavno povodom dana žena istaknuto s kojim se sve problemima žene suočavaju u današnjem svijetu (mobbing, diskriminacija, potplaćenost, prekovremeni rad…) te pitala Raspudića hoće li se ti problemi ikada do kraja riješiti.
„Ne može se nikada taj mak na konac istjerati do kraja. Dakle, možemo govoriti ne o nevidljivom, nego o vidljivom. Možemo govoriti o pravnom okviru – mislim da je on u Hrvatskoj dobar, ali da se u nekim stvarima može poboljšati. Ta razlika u prosječnim plaćama manja je nego u EU. Bilo bi kriminalno i zločinački da netko za isto radno mjesto na temelju spola dobiva manju plaću. Koliko znam u Hrvatskoj tog slučaja nema. Ja radim u jednoj izuzetno feminiziranoj sredini – na odsjeku gdje je preko 20 kolegica i nas dvoje muškaraca. Ravnomjerno dijelimo zadatke i isto smo plaćeni za posao kojeg radimo.“ – rekao je Raspudić i nastavio:
„Ja ne mislim da je ideal da imaju oba spola točno u postotak ista primanja kad se sve izračuna. Jer kako stimulirati žene da rade neka zanimanja koja dio žena ne želi raditi i kako destimulirati muškarce da se manje guraju u neka zanimanja koja su stresnija i gdje treba rad i posao staviti na 1. mjesto, ako se oni u većem postotku guraju tamo. Mislim da je to u startu loše postavljeno – ja ne mislim da je od mene bolji čovjek koji zarađuje 13% više od mene, ne mislim da je nužno uspješniji u životu onaj koji ima 10,15% veću plaću. Mnogi koji su bili lošiji od mene dok smo se obrazovali i imali slabije rezultate, rade sada neki menadžerski posao i zarađuju više od mene, dok ja, primjerice, taj posao ne bih radio. Bitno je da je za isto radno mjesto jednaka plaća, a sad koliko će biti ljudi u kojim zanimanjima, valjda nešto treba ostaviti i individualnoj ljudskoj slobodi.“
„Postoje neki segmenti gdje su začuđujuće te diskrepancije“ – rekao je Raspudić. „Recimo, u medijima, to su istraživanja potvrdila – jako malo žena, a puno više je muškaraca u poziciji komentatora u odnosu koliko je inače žena u toj struci. Dakle, žena će odraditi onaj terenski dio, ali se očekuje od muškarca da on da interpretaciju, da ‘soli pamet’“.
Voditeljica je rekla Aleksandru Musiću da statistike pokazuju da je više žena magistrica i doktorica znanosti, posebno u obrazovanju, pravosuđu i zdravstvu, s druge strane, samo 13-16 % ih je na rukovodećim pozicijama. „Hoće li u novom sazivu Sabora biti više žena?“ – pitala ga je.
Musić: ‘Ravnopravnost je za mene ‘fair play’ i jednakost prilika
„Bit će možda malo žena, Lana je bila načela temu sastava uprava hrvatskih korporacija. Pozivam gledatelje da bace oko na sastav tih uprava, pa da vidimo ima li svako poduzeće tako nepovoljnu strukturu. Čim ljude tretiraš kao ljude, kada to poduzeće nema ništa zagarantirano nego ovisi o tim ljudima koje zapošljavaš, njeguješ, zadržavaš onda imaš puno drugačije rezultate na tom famoznom zloglasnom tržištu, nego kad imaš okoštale strukture koje ovise o ‘klikama’“ – rekao je Musić i dodao:
„Naziv teme je ravnopravnost. Za mene je ravnopravnost uvijek jednakost prilika ‘fair play’, a sve samo ne jednakost ishoda. Primjerice, na institutu Ruđer Bošković je trenutno više znanstvenica nego znanstvenika, a mantra koja se širila od nekih krugova da je STEM negativan prema ženama. U hrvatskom pravosuđu također je više žena.“.
„E sad, ako ideš putem proaktivnog normiranja muško-ženske strukture u određenim sustavima, onda se postavlja pitanje što ćeš s ovim ostalim sustavima – hoćeš li tu smanjivati ili ne. Ono što je problem je da su dva shvaćanja- jedno koje shvaća ravnopravnost kao jednakost prilike i ‘fair play’ procesa, nasuprot onome koji shvaća ravnopravnost kao nešto gdje moraš, htio ne htio, krojiti ishode. U ovom potonjem shvaćanju problem je da se postavlja pitanje- tko, do koje mjere, što je s ostalim sustavima, a znanost, na koju se često voli pozivati, nema baš dobro mišljenje o kvotama, a mi ponovno, htjeli-ne htjeli, na kraju dođemo na pitanje kvota.“ – rekao je Musić.
Raspudić je spomenuo gaf Davora Bernardića vezan uz žene (kada je, na prigovor da su na pozicijama stranačkih koordinatora SDP-a muškarci, rekao da ne bi eksperimentirao s time jer da na tim pozicijama trebaju biti iskusni ljudi). Raspudić je zatim rekao da misli da se kvotama ništa ne rješava – da se propisivanjem kvota za stranačke liste ne dobivaju pravi istinski političari.
U studiju je nastala prepirka kada je Lana Bobić ustvrdila kako u slučaju predsjednice Kolinde Grabar Kitarović – iako je na rukovodećoj poziciji žena, ne znači da će nužno predstavljati politike koje bi trebale predstavljati žene.
„Dakle – nije svaka žena žena?“ – pitao ju je Raspudić.
„Zašto su Željka Markić ili Kolinda Grabar Kitarović manje žene od neke druge žene koja sebi daje pravo da govori u ime žena?“ – rekao je.
Raspudić o predizborima u Demokratskoj stranci: ‘Ne mogu vjerovati da Demokrati nisu mogli ništa bolje izlučiti i poslati u boj protiv Trumpa’
U drugom dijelu emisije govorilo se o predizborima u Demokratskoj stranci u SAD-u. „Iskristalizirala su se dva kandidata – Joe Biden i Bernie Sandres – koji je povoljniji protukandidat predsjedniku Trumpu?“ – pitala je voditeljica Musića.
Musić je rekao da je bio za Berniea te da Biden, kako kaže, više podsjeća na mumiju nego na punokrvnog kandidata.
Američka politika danas, pogotovo izborna strategija je u mnogočemu rasno i socio kalkuliranje.“ – rekao je Musić.
Raspudić je rekao da smo, ako pratimo naše medije, jako dezinformirani o onome što se događa u SAD-u.
„Ne mogu vjerovati da Demokrati nisu mogli ništa bolje izlučiti i poslati u boj protiv Trumpa nego “ – komentirao je Raspudić predizbore.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
