U emisiji Pressing na bosanskohercegovačkoj inačici N1 televizije gostovao je filozof i publicist Nino Raspudić. Nakon što je voditelj na početku emisije Raspudića nazvao “hrvatskim radikalom”, Raspudić je kazao: “Drago mi je da sam u Pressingu, propagandnoj emisiji bošnjačkog unitarizma, koja vrlo manipulativno predstavlja svoje goste”.
“Radikalizam dolazi od latinskog, što znači korijen, dakle radikali su oni koji imaju nekakva korjenita, gruba, tvrda rješenja, koji misle da se može popraviti svijet velikim zahvatima, što je u suprotnosti od onoga što me naučilo životno iskustvo, a to je da mi živimo u složenom društvu, u društvu u kome imamo različite interese. Sebe bih mogao ideološki definirati kao umjerenog konzervativca koji je nesklon bilo kakvim prevelikim društvenim eksperimentima i promjenama ako za njih nema racionalnog objašnjenja. Daleko sam od bilo kakvog radikalizma, a što znači nacionalizam? Nacionalizam nema smisla tamo gdje je napravljena nacionalna država. Nacionalizam mogu podržati samo tamo gdje je nacionalni identitet ugrožen”, rekao je Raspudić.
Na opasku kako je Raspudić nekoć, kao predvodnik urbanog pokreta u Mostaru, bio miljenik sarajevskih medija, na koje se danas okomio, Raspudić je odgovorio:
“Ja sam u gradu Sarajevu radio par godina emisiju Refleks u kojoj mislim da smo pokazali kakav bi bio prularistički pristup i u javnom mediju koji nažalost to nema. Dovoljno vam je pogledati sramotno izvještavanje, to jest neizvještavanje Federalne televizije oko toga tko je osvojio prvenstvo u nogometu u BiH, koju minutažu je dobila titula Zrinjskog i na kakav način. Dakle, ja sam ponosan na grad Mostar i na sve njegove probleme i na taj Zrinjski u kojem bez problema ljubimac navijača može biti i Bilbija i Mešanović takvi kakvi jesu i ti momci kojima nije problem da igraju u klubu koji ima prefiks hrvatski. Moja vizija BiH je bila takva gdje jedni drugima nećemo smetati, gdje jedni drugima nećemo nametati političke predstavnike. Moj aktivizam u Mostaru je počeo kada smo imali pat poziciju u vrijeme tri sukobljene i zaglavljene nacionalne politike. Tad smo podigli spomenik Bruceu Leeju kako bismo podsjetili da postoje neke stvari koje su zajedničke i ja iza toga stojim i dan-danas. Ako pitate šta se dogodilo u međuvremenu, reći ću vam da se dogodilo: izbor Željka Komšića. Dakle, nakon prvog izbora Željka Komšića, ta situacija prestaje biti situacija neke tri nacionalne elite koje su u biti dobro surađivale, a kao bile sukobljene, i postaje situacija u kojoj se narod kojem pripadam našao grubo politički zgažen. U toj situaciji u kojoj službena politika HDZ-a BiH nije radila gotovo ništa, gdje se predstavnici dijaspore nisu oglašavali, govorio sam istinu o toj situaciji. Ne mislim ni da sam se radikalizirao niti postao nacionalist već Hercesu se stvari u BiH od prvog nametnutog izbora Željka Komšića drastično promijenile.”
Na pitanje što je uzrok loših odnosa između službenog Zagreba i Sarajeva, Raspudić je odgovorio: “Hrvatska politika je nažalost pasivno promatrala procese koji su se događali u BiH nakon 2000. godine. Mi svi imamo sjećanje na ono što se događalo poslije rata – ’96., ’97., ’98. godine, na vrijeme nakon rata i patnje koje su bile na sve tri strane. Postignut je kompromis, prvo u Washingtonu, pa u Daytonu i BiH je počela postupno zaživljavati. Stvari su išle nabolje, međutim procesi nakon 2000., tu prije svega mislim na međunarodnu zajednicu koja je nametnutom izmjenom izbornog zakona asistirala jednoj pogubnoj politici, a u ovom slučaju je to bila bošnjačka unitaristička politika. Netko je to dobro definirao: to je bošnjačka baza, bosanska gradnja i građanska fasada. Dakle, konstitutivni narodi su ustavne kategorije, to je nešto što leži u temelju BiH i to nije nešto što je izmišljeno u Daytonu niti ’90. godine, nego ako pogledate i u ZAVNOBiH-u imamo da BiH nije ni srpska ni muslimanska ni hrvatska nego i srpska i hrvatska i muslimanska. Rušitelj država je netko tko ruši ustavne kategorije te države. Došli smo u situaciju da su danas međunacionalni odnosi u BiH gori nego u prvim poratnim godinama, što je tragično”.
O tome da li u istu ravan stavlja SDA i multietničke stranke je rekao: “Ne bih stavio u istu ravan jer politika koja gleda interese svoje nacije na isti način na koji radi HDZ BiH i SNSD, to bi mogli nazvati nacionalističkom, a ove druge stranke, odnosno politiku ljevice, bismo mogli nazvati šovinističkom politikom, jer šovinist je onaj koji smatra da vi nemate pravo odabrati svoje predstavnike, dakle konzumirati konstitutivnost koja vam je ustavna kategorija, nego će oni to učiniti za vas. Žalosno je što u većem dijelu sarajevske javnosti još uvijek nema svijesti što se učinilo nametnutim izborom Željka Komšića i koliko je taj izbor unazadio međunacionalne odnose u BiH i koliko je dao argumenata srpskom separatizmu da kaže ‘evo vidite kako su prošli Hrvati u toj Federaciji koja je trebala biti kao ogledni primjerak da se isplate te centripetalne tendencije. Dakle, ako poklapaju ovako Hrvate, što će činiti nama, mi smo sljedeći’. Tu vidim osnovni problem negativnih tendencija od 2000. godine pa nadalje a svemu tome je asistirala i međunarodna zajednica”.
“Imamo odluku Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića koja se tiče izbora u Dom naroda. Ako je vitalni interes bošnjačkog naroda to da Hrvati ne mogu izabrati svoje političke predstavnike onda stvarno imamo dugoročni problem, ili ako je vitalni interes protiv kanala na hrvatskom jeziku. Ono što mene sablažnjuje je nepametnost tih odluka. Jel’ netko misli da će moj otac, ako nema kanal na hrvatskom jeziku, gledati samo Federalnu televiziju i da će za deset godina postati Bosanac katolik, a ne Hrvat Hercegovac? Pa on ima sto kanala. Ne mogu shvatiti kratkovidnost te politike. U čemu je problem da Hrvati imaju kanal na svome jeziku?”, upitao je Raspudić.
Na voditeljev komentar da Milorad Dodik govori da je Sarajevo Teheran, Raspudić je rekao: “Sarajevo nije jednostavna sredina. U Teheranu nisam bio, ali je 20 puta veći od Sarajeva i bio je središte perzijske civilizacije. Kada se govori o hrvatskoj politici, ona se povezuje s Miloradom Dodikom. Pravo Čovića i Dodika je da budu prijatelji kao što je političko pravo bilo bošnjačke politike da svog partnera nađe u SDS-u kojeg je osnovao Radovan Karadžić i koja je vodila RS za vrijeme rata. Dakle, kako nekome može biti partner Karadžićev SDS a nekome veliki krimen zašto je našao trenutno političko savezništvo s Miloradom Dodikom? Tu odbacujem bilo kakav moralni krimen političke suradnje s Dodikom. Mislim da političke stranke imaju pravo raditi koalicije s bilo kim”.
O tome zašto spominje “sarajevsku čaršiju” i koji je problem u tome Raspudić je kazao: “Ne govorim o sarajevskoj čaršiji već o dominantnoj sarajevskoj politici. Mislim da bi se trebala vratiti na izvorišta BiH i s tih izvorišta je moguće naći kompromis i institucionalni politički okvir u kome bi ta zemlja profunkcionirala, svi bi je osjećali svojom. BiH je zemlja golemog potencijala ali sve više ljudi iseljavaju iz nje, a BiH ima ogromne resurse i tu se može lijepo živjeti. Treba se vratiiti onome što je bio Washington i Dayton, kada se poštivala konstitutivnost. Sarajevski mediji bi trebali prestati pozivati tzv. poštene Hrvate i Srbe i tzv. prijatelje Bosne”.
Voditelj je Raspudića pitao i bi li treći entitet “bio sreća” Hrvatima BiH.
“Smatram da je ’95. godine u Daytonu napravljena jedna neravnoteža i bilo bi puno logičnije da je u BiH tada napravljena unija tri entiteta. Federacija BiH je trebala poslužiti kao jedan ogledni model da vidi RS i Srbi da se isplati ipak više integrirati. Međutim, u Federaciji se vidio napredak, no nakon nametnutih odluka pokazalo se da je Federacija nefunkcionalnija od RS i ona je danas kontrapropaganda za ideju jedinstvene BiH. U ovoj situaciji bi treći entitet bio sreća”, kazao je Raspudić, te dodao:
“Mislim da je cilj bošnjačke politike bošnjački entitet, ali da ga oni poimaju kao cijelu Federaciju BiH i da je njihov cilj dvoentitetska srpsko-bošnjačka BiH, a Federacija je de facto pretvorena u bošnjački entitet u situaciji gdje Bošnjaci u svakom trenutku mogu Hrvatima odabrati političke predstavnike na svim razinama. Problem je što taj entitet ne može funkcionirati na terenu jer je nemoguće to implementirati na područjima u kojima su Hrvati u većini radi ustroja Federacije”.
Na voditeljevu primjedbu da je Katolička crkva protiv osnivanja trećeg entiteta te da je monsinjor Ivo Tomašević to nedavno i jasno poručio, Raspudić je odgovorio:
“On može govoriti u svoje ime ali nisam siguran da je to stajalište ostalih biskupa. To sigurno nije stajalište biskupa Ratka Perića. Ne treba smetnuti s uma jednu stvar – da mi nemamo osmanski sistem u BiH gdje su katolici kao vjerska zajednica. Mi imamo Hrvate kao naciju, iako su većina Hrvata katolici, nisu svi katolici Hrvati, niti su svi Hrvati katolici u BiH i Hrvati nisu stado kojima će upravljati Crkva. Crkva naravno ima veliki utjecaj među hrvatskim narodom u BiH ali ne mora uvijek biti presudan. Interes Hrvata u BiH je da budu ono što formalno već i jesu po Ustavu a to je konstitutivan narod”.
“Nisam siguran da će se doći do trećeg entiteta, ali moguć je i raspad BiH ako se ovakve tendencije nastave. U trenutku kad prestane interes međunarodne zajednice vrlo lako je zamisliv raspad BiH. Ne znam kako, ali ako pogledate od Bečkog kongresa pa do završetka Hladnog rata, uvijek je ovdje dolazilo do promjena kada su se događale globalne promjene u Europi, pa i šire. BiH je vrlo krhka država, koja još uvijek funkcionira kao poluprotektorat, održava se uz pomoć izvana, a kad se izmakne ta pomoć jasno je što će se dogoditi i to je opasan proces ako se dogodi. Važno je da BiH ovisi o sebi a ne o nekakvom izvanjskom pritisku”, dodao je Raspudić.
Na pitanje treba li Thompson održati koncert u Mostaru, Raspudić je rekao: “Ja bih imao puno više moralnog prava tražiti zabranu takvog koncerta nego SDP jer su oni zadnji koji mogu soliti pamet o fašizmu. Ovdje su bitne dvije stvari – jedna je presumpcija nevinosti, a s druge strane protiv sam bilo kakvih zabrana nečega, pa tako i nastupa Thompsona, Bulića i Merlina”. Na pitanje podržava li pojavljivanje Darija Kordića na skupovima gdje se pojavljuju hrvatski čelnici, kazao je: “Ono što je europski pravni sustav je da mi vjerujemo da je čovjek nakon odslužene kazne ima građanska prava kao i svi drugi. On je ravnopravan građanin i ima se slobodu pojaviti tamo gdje hoće”.
Na upit treba li osuditi nazive ulica u Mostaru po imenima ustaških dužnosnika iz doba NDH, odgovorio je: “Osobno, kao netko tko osjeća pripadnost demokratskoj baštini, smatram da simboli totalitarizma ne bi trebali imati mjesta u našem prostoru. Zalažem se, kako u Hrvatskoj tako i na prostoru BiH, za dosljedno raščišćavanje s nasljeđem totalitarizma, bio on ovaj fašistički u koji spada i ustaški, bio on komunistički, što pokazuje ulica nazvana po maršalu Titu u istočnom dijelu Mostara.”
Voditelj je tada rekao kako je Raspudić ovom izjavom demantirao “mnoge koji kažu” da je on usaša, na što je Raspudić primijetio: “Nisam ja ustaša, ustaša vam je bio Lagumdžija. To su njegovi saveznici. Rekao sam to ironično i povezujem s onim što sam rekao prije da su za njega potpuno bili legitimni ljudi koji bistu Ante Pavelića drže kao ukras u županijskim prostorijama što je dokazano i objavljeno i oni mu nisu bili problem, a onoga tko smatra da bi BiH trebala biti ono što piše u Ustavu, a to je zemlja tri ravnopravna naroda, njih se naziva fašistima”.
Na voditeljev komentar kako je Predrag Lucić svojedobno prozvao Raspudića kao nasljednika Tuđmanove politike prema BiH, Raspudić je rekao: “Moja politika nije tuđmanistička, mislim da je Tuđmanov veliki grijeh bio ukidanje Herceg-Bosne, da se na to nije trebalo pristati. Tu je bila kratkovidna politka, i trebalo se u startu inzistirati na tri entiteta. Ne glorificiram Franju Tuđmana, pokojni predsjednik ima velike zasluge za stvaranje hrvatske države, ali u BiH je ukidanje Herceg-Bosne bila Tuđmanova pogreška. Tako da ja ni po čemu nisam nikakav nekritični tuđmanist”.
Na pitanje hoće li pobijediti hrvatski federalizam, bošnjački unitarizam ili srpski separatizam, rekao je: “Odnos unitarizma i separatizma – ne samo u BiH – je odnos sadista i mazohista. Vidjeli ste što je napravio Bakir Izetbegović od Dana RS, napravio je kult. Kada prestane interes međunarodne zajednice – za održavanje, BiH će se u tom scenariju raspasti”, i dodao:
“Hrvati su vezivno tkivo BiH i žao mi je što međunarodna zajednica nije to prepoznala. Umjesto da igra na kartu Hrvata kao vezivnog tkiva BiH, i kao jednog prozapadnog faktora tu, ona nije dirala RS – a dokidala je prava Hrvatima nametnim izmjenama Daytona, koje je dovela do bošnjačko-hrvatskih trvljenja. Bošnjaci ne mogu progutati Hrvate do kraja u Federaciji, a ne daju im povratak na status koji su imali, punopravni konstitutivni narod”.
“Dakle, izistiranje na unitarizmu i separatizmu će dovesti do raspada države, ako se ne krene ka federalizmu. To ne mora biti treći entitet, mogu biti institucionalna rješenja i BiH ima budućnost”, zaključio je Raspudić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
