(VIDEO) Spriječili da Istra postane talijanska: Znate li koja je bila uloga istarskog katoličkog svećenstva u priključenju Istre Hrvatskoj?

Foto: HKV

Na nedavnom je skupu posvećenom žrtvama fojbi talijanski političar i predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani zloupotrijebio prigodu da bi poslao iredentističke poruke. “Živio Trst, živjela talijanska Istra, živjela talijanska Dalmacija” – rekao je Tajani, koji se kasnije ispričavao govoreći kako je iščitavanje teritorijalnih pretenzija na račun Hrvatske i Slovenije, punopravnih članica Europske unije, zapravo pogrešno shvaćanje njegovih riječi. Koliko se takva isprika može uvažiti kada govorimo o zemljama koje još pamte talijanski fašistički teror, ostavit ćemo otvorenim.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tko su bile žrtve fojbi, čiju je komemoraciju predsjednik EP-a zlorabio za slanje iredentističkih poruka?

A da Istra, koja je od kraja Prvog svjetskog rata bila u sastavu Italije, i nakon Drugog svjetskog rata doista ne ostane dio Italije, najveću zaslugu imaju hrvatski katolički svećenici, među njima ponajprije don Božo Milanović.

Tko je bio dr. Božo Milanović, svećenik antifašist, zbog kojeg su u Istri zviždali predsjednici?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pariški mirovni sporazumi nakon Drugog svjetskog rata bili su mjesto na kojima se odlučivalo i o subini Istre, koja se za vrijeme prve Jugoslavije nalazila u sastavu Italije.

Pod nasrtajima talijanskog fašizma, ondje je nasilno suzbijan rad hrvatskih kulturnih i obrazovnih ustanova te su uništavani povijesni spomenici koji su svjedočili o hrvatskom identitetu.

Upravo je uloga hrvatskog katoličkog svećenstva u Istri, koje je imalo velike zasluge za očuvanje identiteta i kulture Hrvata, bila odlučujuća i u odlukama same pariške mirovne konferencije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istra: ‘Antifašisti’ predsjednici zviždali na spomen doprinosa katoličkog svećenstva, uzvikivali za Tita

Don Božu Milanovića svrstava se među najznačajnije osobe u Istri u 20. stoljeću kada je u pitanju razvoj kulture i očuvanje hrvatskog identiteta.

Pozivajući se ponajprije na bogatu glagoljičku baštinu Istre, Milanović je neumorno progovarao o slavenskim obilježjima Istre. Na njegovu inicijativu je grupa od 47 istarskih svećenika potpisala zajedničku izjavu o priključenju Istre Jugoslaviji. Lobirao je u Pazinu, Burxellesu i Parizu. U Pazinu je 1946., prigodom posjete međusavezničke komisije, priredio izložbu u zgradi biskupskog sjemeništa, pod naslovom “Izložba – Svjedočanstva o slavenstvu Istre”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što je talijanski iredentizam, pokret kojemu je cilj pripojenje Istre i Dalmacije Italiji?

Dana 15. rujna 1947. savezničke su snage u Parizu, na temelju priloženih dokumenata svih strana (Italije i bivše Jugoslavije) donijele definitivnu o pripojenju Istre Jugoslaviji.

U trenutcima kada je i u Istri već vladao komunistički teror nad Katoličkom Crkvom (jedan od žrtava bio je blaženi Miroslav Bulešić), mnogima je bilo nevjerojatno što se istarski svećenici, usprkos svemu, zalažu da Istra bude dio Jugoslavije. I samog Božu Milanovića jedan je katolički novinar u Parizu upitao kako to da istarski svećenici radije žele pod komunističku Jugoslaviju nego pod katoličku Italiju.

Tajani ne povlači svoju izjavu o “talijanskoj Istri i Dalmaciji”: ‘Samo sam rekao da su totalitarni režimi radili loše stvari’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Milanović mu je odgovorio dobro poznatom rečenicom:
Državne granice se određuju za stoljeća, režimi prolaze, a narod ostaje.

Uvjereni da je to povijesni trenutak kada Istra konačno treba biti pripojena Hrvatskoj, istarski su katolički svećenici bili spremni pretrpjeti i najteže komunističke progone, s čvrstim uvjerenjem kako će i taj režim jednom proći, a narod u Istri i dalje moći biti dio svoje hrvatske domovine.

Više o toj temi možete pročitati ovdje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.