U povodu četvrte obljetnice polaganje svečane prisege predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u subotu se na konferenciji za novinare osvrnula na dosadašnji rad, naglasivši da je u skladu i u okvirima Ustavnih odredbi snažno štitila i promicala nacionalne interese, i kroz vanjsku politiku, obranu, sigurnosti, unutarnju politiku, predlaganje gospodarskih mjera.
Podsjetila je da su ovlasti predsjednice Republike određene člancima 94. do 106. Ustava RH, a iako nominalno relativno uzak okvir, istaknula je, omogućio joj je aktivnosti u brojnim područjima kada to zahtijevaju nacionalni interesi.
U vanjskoj politici snažno je promovirala što bolje pozicioniranje Hrvatske u EU-a i NATO-a, rekla je. Izdvojila je susrete s kineskim predsjednikom Xijem, predsjednicima Trumpom, Putinom, kancelarkom Merkel i drugima.
Inicijativa triju mora
Posebno je istaknula Inicijativu triju mora, ocijenivši je više nego uspješnom.
“Posebno je značajna Inicijativa triju mora koja je uspjela i ima potencilja transformirati 12 zemalja EU. Unutar Inicijative triju mora Hrvatska može više napredovati. Hrvatska će tako pridonijeti energetskoj neovisnosti EU kao energetsko središtu na jugu srednje Europe. Temeljni je cilj Inicijative rast standarda i bolji život za sve naše građane”, naglasila je predsjednica Grabar Kitarović na konferenciji za novinare održanoj u Uredu predsjednice Republike.
Tajani se putem pisma ispričao predsjednici Grabar-Kitarović i premijeru Plenkoviću
Istaknula je da je, kao i do sada, i dalje odlučna podupirati Hrvate u BiH u njihovom nastojanjju da ostvare svoja prava koja im pripadaju kao konstitutivnom narodu u BiH.
Važnost obrane
Posebno je naglasila važnost obrane i nacionalne sigurnosti Hrvatske , podsjetivši da se zalagala za povećanje obrambenog proračuna.
“Dobro je biti članicom NATO saveza, ali za svoju sigurnost smo odgovorni mi sami. Izdvajanja za obranu nisu trošak. Hrvatska se ne brani samo na svojim granicama, već se Hrvatska brani i na drugom kraju”, poručila je.
“Iako nemam izvršne ovlasti u gospodarskoj i demografskoj politici, dužnost mi je štititi i promicati nacionalne interese. Imam pravo predlagati mjere i tim se pravom koristim”, rekla je predsjednica.
Naglasila je da je tijekom cijeloga mandata usmjeravala javnu raspravu u smislu rješavanja životnih pitanja. “Drago mi je da su ona, poput demografije, došla u središte zanimanja”, dodala je.
Veseli ju broj novorođenih u Hrvatskoj u 2018. i usporavanja vala iseljavanja, ali se mora učiniti još puno više.
Rješenje za blokirane
Založila se za pronalaženje što kvalitetnijeg rješenja za blokirane. Porezna reforma je dala neke pozitivne rezultate, no potrebno je omogućiti veće investiranje stranih i domaćih ulagača, kao i povećanje plaća i rast životnog standarda, ocijenila je.
Podsjetivši da je Vladi predlagala demografske mjere rekla je kako joj je drago da su u međuvremenu doneseni zakoni za koje smatra da će pomoći demografskoj obnovi otočnih i brdsko-planinskih područja.
Rekla je i da se od početka mandata zalagala za obrazovnu reformu naglasivši važnost STEM i dualnog obrazovanja.
Osvrnula se i na izmještanje Ureda predsjednice Republike, podsjetivši da je u proteklom razdoblju, posjetila sve gradove i županije te Grad Zagreb. Drago joj je što je došlo i do nekih konkretnih pomaka.
“Svugdje sam osjetila snažno domoljublje, utemeljeno na vjeri u Hrvatsku i njezine mogućnosti. Čvrsto vjerujem da Hrvatska može bolje”, rekla je na kraju govora predsjednica Grabar-Kitarović.
Novinska pitanja
Na pitanje novinara, u kontekstu osude fašizma u pismu koje je poslala predsjedniku Europskog parlamenta Antoniju Tajaniju, pojasni svoju izjavu da je ‘Za dom spremni’ stari hrvatski pozdrav, Kolinda Grabar-Kitarović je rekla:
– Hrvatskoj treba suočavanje s prošlošću, treba to riješiti. Ne zato da bismo ulazili u te nekakve političke prijepore i da bismo raspravljali o ideološkim pitanjima. Sklona sam tome da o tome raspravljaju stručnjaci povjesničari.
Što se tiče govora Tajanija, vjerujem da svatko može počiniti grešku i ako se ispriča, ljudski je oprostiti, posebno jer Tajani nikad ranije nije pokazao nikakve teritorijalne sklonosti. U pismu njemu sam istaknula da me osobno pogodio taj govor jer potječem iz kraja u kojem su vidljive posljedice fašističkih zločina. Svaki zločin treba osuditi, a to nam je desetljećima nedostajalo u Hrvatskoj jer se o komunističkim zločinima nije govorilo. Jedan zločin ne treba opravdavati drugi. Ne smije se stavljati stigma ni na koga, narodnu, etničku, religijsku skupinu jer određeni pojedinci čine zločine.
Kad je riječ o pozdravu ‘Za dom spremni’, da, ja sam počinila grešku kad sam rekla da je to povijesni pozdrav jer mi je to više puta rekao netko od savjetnika. Međutim, prihvaćam činjenicu koju su rekli povjesničari da to nije stari hrvatski pozdrav. No, poanta izjave tada je bilo da je ‘stari hrvatski pozdrav ‘Za dom spremni’ neprihvatljiv, što sam već tad naglasila.
Na pitanje o presudo Zoranu Ercegu predsjednica je rekla:
– Sloboda govora mora biti zagarantirana. Ona mora stati tamo gdje počinje govor mržnje prema nekome. Ja predsjednika Tuđmana beskrajno poštujem, no dopuštam da ima ljudi koji ne dijele moje mišljenje i oni imaju pravo izraziti što misle, imaju pravo slobode govora. I nitko ne treba biti sankcioniran zbog svog mišljenja.
Uslijedilo je pitanje o podršci referendumskim inicijativama na što je Grabar-Kitarović rekla:
Kad je riječ o podržavanju bilo kakve inicijative, sukladno preporukama Venecijanske komisije ja ne mogu izražavati svoje mišljenje o referendumskim pitanjima i tako sam se ponašala. Branit ću pravo svakoga na referendumsku inicijativu i prikupljanje potpisa.
Uzvratni posjet Vučiću
Sve dok se ne dogodi pomak po pitanju nestalih u ratu neće biti uzvratnog posjeta Srbiji, rekla je u subotu predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, istaknuvši kako ne smatra da je posjet srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj bila greška.
“Mislim da nije greška razgovarati ni sa kime, pa makar to u tom trenutku nije urodilo plodom”, rekla je Grabar Kitarović o posjetu Vučića u veljači prošle godine. Dodala je kako je nakon tog posjeta ipak učinjeno mnogo stvari koje su unaprijedile život hrvatske zajednice u Srbiji.
“Međutim, ono pitanje za koje sam rekla da mi je iznimno bitno – humanitarno, ljudski, kao predsjednici, ženi, majci i čovjeku – je pitanje nestalih osoba”, istaknula je.
Otkrila je kako je uoči Vučićevog posjeta vjerovala da će se po tom pitanju učiniti više, no da rezultata nije bilo.
“Sve dok se ne dogodi pomak u rješavanju sudbine nestalih hrvatskih branitelja i civila, neće biti uzvratnog posjeta Srbiji”, poručila je Grabar-Kitarović.
Komentirala je i riječi Vučića u petak da će Hrvate “prve provozati” u novim borbenim helikopterima Mi-35 koje će Rusija isporučiti Srbiji.
“Ne znam odakle to dolazi s obzirom na to da nitko od nas iz Hrvatske nikad nije izrazio nikakvu sumnju u potrebu i pravo Srbije da izgrađuje svoje obrambene sposobnosti”, zaključila je predsjednica na konferenciji za medije povodom četvrte godišnjice njezinog mandata i dodala kako će se Hrvatska i Srbija s mnogim suvremenim prijetnjama sigurnosti morati nositi zajedno.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
