Gost emisije Nedjeljom u dva je predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić. Sudac koji je nepravomoćno osudio Ivu Sanadera odgovorio je na optužbe da je na tom suđenju bio pristran. Komentirao je događaje u Haagu te o reformi pravosuđa.
Haška presuda ‘šestorici’ ne bi pošla na sudu u Strasbourgu
“Presudom u Haagu ‘BiH šestorki’ malo ljudi može biti zadovoljno. Mislim i na osuđene, ali i na žrtve zločina koje su prošle svoju kalvariju i još uvijek ne znaju što je s neposrednim počiniteljima zločina”, kazao je Turudić. Smatra kako ta presuda ne bi mogla poći test na sudu u Strasbourgu, jer optuženici nisu imali pravedno suđenje. “Povrijeđeno je njihovo pravo na slobodu, jer su u pritvoru bili više od 13,5 godina, nisu imali pravo na djelotvoran pravni lijek, a povrijeđena je i njihova presumpcija nevinosti”, kazao je te upitao: “Što bi se dogodilo da je drugostupanjsko sudsko vijeće ukinulo prvostupanjsku presudu, tko bi onda sudio?”
Presuda u Haagu je nepravedna, ali se mora pošoivati
Kazao je kako su se uoči izricanja presude trebale obaviti konzultacije o tome postoji li rizik od neželjenih situacija. “Pitam se što bi bilo da netko od obitelji Praljak nekoga tuži. On je bio ranjiva osoba i nadam se da mu je dan adekvatan tretman”, dodao je. Smatra kako komentarima da je presuda ‘neprihvatljiva’ političari preuzimaju politički rizik. Smatra kako komentarima da je presuda ‘neprihvatljiva’ političari preuzimaju politički rizik. “Osobno smatram da je presuda nepravedna, ali se mora poštovati. Nema velikih šansi za reviziju postupka, osim ako se ne pojavi ‘smoking gun’ – neki ekskulpirajući dokaz, što nije vjerojatno”, naglasio je.
Presuda Sanaderu je pravomoćna
Govoreći o slučaju Ina-MOL kazao je kako arbitraža nije pravna instancija koja ‘odlučuje’ o presudi Županijskog suda u Zagrebu. Arbitražni sud i sudovi u Zagrebu nemaju nikakve hijerarhijske veze. “Donio sam presudu Sanaderu i na tu presudu je podnesena žalba, a Vrhovni sud je potvrdio presudu i preinačio samo odluku o kazni. Presuda je time postala pravomoćna”, kazao je Turudić. Na pitanje da komentira napade na njega ‘da je kriv za Inu’ ‘da je pristran’, da je ‘snimka Hernadija i Sanadera montirana’, da je ‘Ježić nepouzdan svjedok’. Turudić je kazao kako su neutemeljeni. “Nije utvrđeno da je Sanader primio novac, ali tradicija davanja novca iz ruke u ruku nije ni potrebna – jer je prema kaznenom zakonu za dokazivanje mkaznenog djela mita i korupcije dovoljno samo obećanje nagrade. Ježić je valoriziran kao svjedok, a napisi medija su čisti pritisak na pravosuđe”, kazao je Turudić. Uvjeren je da će postupak biti nastavljen.
Puno ljudi želi zastaru, a u USUD-u rade politički obojeni
Naglasio je kako bi puno ljudi željelo da ovaj predmet Ine i Sanadera ode u zastaru, što je za otprilike dvije godine. “Nakon što je Ustavni sud ukinuo presude Vrhovnog i Županijskog, nastao je pravni vakuum. Radio sam prema zakonu. Potvrdu mi je dalo Vijeće i istaknuto vijeće Vrhovnog suda. Ustavni sud će uvijek biti politički obojen i ondje će raditi takvi ljudi!, kazao je Turudić. “Ustavni sud je uzeo prerogative koji mu ne pripadaju ni po Ustavu ni po Ustavnom zakonu. O slučaju Sanadera odlučivao je i sudac koji je trebao biti izuzet jer je bio odvjetnik optuženika u drugom postupku”, kazao je Tudurić. Dodao je kako je za odluku Ustavnog suda doznao osobno od ustavnog suca još 6 mjeseci prije. “Najviša sudska instancija je Vrhovni sud, a Ustavni sud bi trebao apstraktno ispitivati ustavnost pojedinih zakona, a ne konkretnih postupaka”, smatra Turudić.
Nije bilo građanskog rata, unutarnji sukob i građanski rat nisu jedno te isto
Turudić se zauzima da se doradi članak 325 Kaznenog zakona o javnom pozivu na mržnju i nasilje te da se nadogradi “poricanjem karaktera Domovinskog rata”. Smatra kako bi trebalo biti kazneno djelo “kad netko kaže da su ljudi koji su bili na Ovčari to i zaslužili”. “U Hrvatskoj nije bilo građanskog rata. Vi ste se referirali na to da su dva brata bila na različitim stranama, ali to ne znači da je bio građanski rat. Ustavni sud je na tužbu Glavaša donio odluku – do 8. listopada 1991. bio unutarnji (nemeđunarodni) sukob, a nakon toga – međunarodni. Mislim da unutarnji sukob i građanski rat nisu jedno te isto”, kazao je.
Reforma pravosuđa trebala bi početi od upisa na pravni fakultet
Turudić smatra kako je sporost – rak-rana hrvatskog pravosuđa. Reforma bi, kaže, trebala početi od upisa na pravni fakultet. Ne može znati hoće li biti predmeta Agrokor u Hrvatskoj, ali s obzirom na najave glavnog državnog odvjetnika, sve bi moglo trajati i dulje od 10 godina. “Županijski sud je sposoban za to suđenje”, kazao je. “Digitalizacija će nam olakšati posao, naravno. Nadam se da ćemo i mi, kao Njemačka, postati uređena pravna država. Stalno ćemo imati predmete kakve imamo dok ne dobijemo sud koji će usklađivati te predmete, primjerice Visoki kazneni sud koji bi rasteretio Vrhovni sud”, smatra Turudić.
