Brojne replike, prozivke, zahtjevi za stankama, dovele su u petak do usijanja saborsku raspravu o radu Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije listopada 2017. do sredine srpnja prošle godine.
Korupcija je karcinom svakog društva, pa i hrvatskog, borba protiv nje uvjet je za stvaranje otvorenog društva, istaknuo je predsjednik Antikorupcijskog vijeća (AV) Željko Jovanović (SDP), ističući da ima “stanovitih pomaka” u toj borbi, ali da i dalje treba ulagati znatne napore svih nadležnih institucija u borbi protiv pojavnosti korupcije i pri tome uključivati širu javnost.
Jovanović je prenio kako je Vijeće više puta zaključilo da je stvoren dojam da je interes za borbu protiv korupcije u Hrvatskoj u laganom padu.
Kuščević nije došao ni jednom
To se može zaključiti po posjećenosti tematskih sjednica Vijeća, što od zastupnika, što od zainteresiranih sudionika, pa se, primjerice, ministar uprave Lovro Kuščević nije udostojao doći ni na jednu sjednicu, istaknuo je.
Apostrofirao je i indeks percepcije korupcije za 2017. po kojemu je Hrvatska zadržala isti rezultat kao i godinu prije, sa 49 bodova i dalje je svrstana među korumpirane zemlje. Kao najrizičnija područja navodi korupciju u poslovima javne nabave i sve manje povjerenje građana u institucije države.
Izvan kruga korumpiranih zemalja Hrvatska je bila samo jednom, 2105., već godinu poslije pali smo u krug korumpiranih, ako rasuđujemo zdravim razumom, odnosno sjetimo se tko je na vlasti, vaša je teza ispravna, odgovorio je Jovanović na upit SDP-ova Gordana Marasa postoji li korelacija između dolaska HDZ na vlast i jačanja doživljaja korupcije u Hrvatskoj.
Branimira Bunjca (ŽZ) zanima je li u zadnjih pet godina i jedan političar pravomoćno osuđen zbog korupcije, je li donijeta presuda za ratno profiterstvo, jer, dodaje, “po tim presudama čini se da korupcije uopće nema”.
Nepostojanje pravomoćnih presuda i neoduzimanje imovine za koju je dokazano da je stečena korupcijom glavni su problem u borbi protiv korupcije, svi veliki procesi koji su započeti nisu dovršeni..to kod građana stvara sumnju u stvarnu želju za borbu protiv korupcije, odgovara predsjednik Antikorupcijskog Vijeća.
Jovanović kao medij za obračun s HDZ-om
Predsjednik HDZ-ova Kluba Branko Bačić poziva Jovanovića da ne iznosi osobne, nego stavove Vijeća, što Maras iščitava kao HDZ-ov pokušaj da se zastupnicima “stavi flaster na usta”. Kad HDZ dođe na vlast korupcija raste, zatvaraju se radna mjesta u brodogradilištima, iseljava..,. Bačić bi htio da o tome šutimo, tvrdi SDP-ov zastupnik koji je zbog ponašanja dobio dvije opomene od predsjedavajućeg Furia Radina.
Predsjednik SDP-a Davor Bernardić zbog toga je prozvao Radina da kao dio vladajuće koalicije pokušava uštutkati opoziciju jer se govori o korupcijskim skandalima HDZ-a, što je Radin odlučno demantirao.
Bačić ustrajava da je Jovanović predsjednik Antikorupcijskog vijeća, da govori u ime svih zastupnika i da se treba kloniti vlastitih opservacija.
Iz istupa SDP-ovih zastupnika iščitao je da ne znaju gdje žive, ni u kojoj raspravi sudjeluju. Govorimo i o SDP-ovoj korupciji, a ne samo HDZ-ovoj kako oni tvrde, SDP-ovim zastupnicima Jovanović bi poslužio kao medij za obračun s HDZ-om, poručio je Bačić.
HDZ i SDP se međusobno optužuju i za probleme u brodogradnji
Nakon najave iz Živog zida da zbog malverzacija u Brodosplitu kazneno prijavljuju vlasnika Tomislava Debeljaka i članove Uprave, ali i premijera Andreja Plenkovića te njegove prethodnike Tihomira Oreškovića i Zorana Milanovića, kao i bivšeg ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, u HDZ-u i SDP-u negiraju svoju odgovornost za probleme u splitskom škveru te se međusobno optužuju za malverzacije.
Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić ustvrdio je da su kaznene prijave “način djelovanja Živog zida, a što o tome građani misle najbolje dokazuje pad njihova rejtinga“.
Ustvrdio je kako Plenkovićeva Vlada itekako brine o brodogradnji, posebno o problemima u Uljanik grupi, te mora rješavati probleme SDP-ove vlade.
HDZ: Vlada SDP-a je pred kraj vladavine dala jamstvo Uljaniku koje je potrošeno nenamjenski
“Kada su 2012. i 2013. rekli da je dotad uloženih pet milijardi kuna posljednje što država daje i da će nakon toga teći med i mlijeko, očito nisu govorili istinu. Već krajem 2015. pri kraju vladavine SDP-ove vlade dano je jamstvo Uljaniku, koje je potrošeno nenamjenski, pa smo lani bili dužni izdvojiti 916 milijuna kuna kako bi zaposlenici uopće primali plaće. To je ova vlada napravila kako bi ostavila dovoljno vremena Upravi da pronađe plan restrukturiranja i strateškog partnera, no pokazalo se da se da partnera nisu našli, a plan je napravljen aljkavo“, kazao je Bačić.
Istaknuo je da ova Vlada provodi aktivnosti kako bi utvrdila je li moguće u ovakvom poslovanju nastaviti s brodogradnjom zasnovanom na tržišnim principima, ili Uljanik grupi slijedi stečaj pri čemu važnim drži da “eventualna brodogradnja zasnovana na tržišnim principima u konačnici ne košta više od stečaja”.
Bačić: Od DORH-a očekujemo da ispita SDP-ovo nenamjensko trošenje, nema odgovornosti Vrdoljaka
“Mi se ne bojimo DORH-a, kako to insinuira Živi zid. Ova je Vlada napravila financijski nadzor nad sredstvima koja su dana iz proračuna i s rezultatima upoznala DORH koji je neovisna institucija. Očekujemo da ispitaju sve okolnosti oko nenamjenskog trošenja sredstava koja je dala vlada SDP-a“, kazao je Bačić.
No, ne vidi odgovornost Ivana Vrdoljaka, sadašnjeg koalicijskog partnera u Vladi koji je u SDP-ovoj vladi bio ministar gospodarstva i vodio sve procese.
“Prema Zakonu o trgovačkim društvima prvo su odgovorni Uprava i Nadzorni odbor, a Vrdoljak vrlo aktivno sudjeluje u razgovorima oko eventualnog nastavka brodogradnje ili eventualnog stečaja“, poručio je.
Grčić o prijavi Živog zida: Oni nikad nisu upravljali ni mjesnom zajednicom, a ne o sudbinama tisuća ljudi
SDP_ov saborski zastupnik i potpredsjednik Milanovićeve Vlade Branko Grčić je kaznenu prijavu Živog zida prokomentirao tvrdnjom kako je “riječ o inicijativi grupe ljudi koja nikada nije upravljala ni mjesnom zajednicom, a to znači da nikada nije brinula o sudbinama tisuća ljudi koji su radili ili rade u brodograđevnom sektoru”.
To, smatra znači da uopće ne razumiju značenje brodogradnje za hrvatsko gospodarstvo i državu. “Brodogradnja sudjeluje negdje oko 15 posto u izvozu i to je dovoljan razlog da se borite za tu djelatnost”, istaknuo je.
Kazao je i kako je ovih dana analizirao situaciju s brodogradnjom, posebno zato što iz HDZ-a dolazi teza da je SDP-ova vlada izdavala nekakva jamstva te da je to u konačnici došlo na naplatu u njihovom mandatu.
Oko 100 milijuna eura SDP-ovih jamstava nije namjenski utrošeno, ali HDZ-ove vlade Uljaniku izdale 360 milijuna eura
“Nešto više od 500 milijuna eura jamstava za brodogradnju, sasvim legalno i u skladu s dogovorom s Europskom komisijom, usmjereno je prema brodogradnji, posebno prema Uljaniku. Od tih 500 milijuna eura koliko smo mi izdali, oko 160 milijuna eura je isporučenih brodova Uljaniku, oko 250 milijuna eura je utrošeno u šest novogradnji, među kojima je i novi jaružar koji košta preko milijardu kuna. Dakle, i taj novac je korisno utrošen, a jedan dio zaista, nešto više od 100 milijuna eura, nije do kraja namjenski utrošen, što je pokazala i analiza Ministarstva financija“, naveo je Grčić.
No dvije HDZ-ove Vlade, naglasio je, izdale su protivno njihovim pričama negdje oko 360 milijuna eura jamstava za Uljanik i još oko 45 milijuna dolara za vezano poduzeće Uljanik plovidba, a ništa od toga, tvrdi, nije ugrađeno u brodove. “Oni su se s vremenskim odmakom suočili s krizom u Uljaniku, dok je ono što smo mi radili dalo određene rezultate i bilo je vidljivo u isporuci tih novogradnji“, ustvrdio je Grčić.
Istaknuo je kako je u ovom trenutku vrlo teško pitanje spašavati li Uljanik ili ga ‘baciti’ u stečaj, posebno kada nemamo stvarne parametre, nego samo analitiku potencijalnog strateškog partnera DIV-a. Na Vladi je, navodi, da javnosti ovih dana pruži dovoljno informacija o stvarnom stanju, kako bi se to moglo tvrditi.
“No, ja tvrdim da je ukupan trošak za državu manji od najavljenih četiri milijarde kuna, posebno ako se dovrše započete novogradnje koje su s aspekta države osigurane određenim zalogom. Po toj osnovi, to bi trebalo biti vlasništvo države i država to još uvijek može na određeni način unovčiti. Zato bi bilo dobro da se postigne dogovor, nastavi proces restrukturiranja te da nastavak poslovanja bude krajnje rješenje“, smatra Grčić.
Dodaje i da se cijeli proces može se nastaviti i u stečaju, ali vjerojatno u puno duljem vremenu te će tu efekt po zaposlenost, industrijsku proizvodnju i izvoz bitno lošiji nego u scenariju dogovora.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
