(VIDEO) U sabornici žestoka rasprava o stanju na javnoj televiziji: Bulj prozvao HRT da služi kao ‘PR i megafon Andreja Plenkovića’

Foto: Fah

Saborska rasprava o prijedlogu da se za članicu Nadzornog odbora HRT-imenuje Antonija Petričušić u četvrtak se pretvorila u raspravu o stanju na HRT-u i sudskim tužbama protiv novinara, a oporba je tražila kvalitetni javni servis te podržavala poziv 30 organizacija civilnog društva na bojkot HRT-a i prosvjed ‘Novinarstvo ne damo’ koji će se održati u subotu, 2. ožujka.

“Ne možemo pričati o izboru člana NO HRT-a bez da kažemo kakva je situacija tamo jer je namjerno ostavljena Uprava HRT-a bez nadzora da radi što hoće”, uvjeren je neovisni Bojan Glavašević.

Prof. Nevenka Nekić o cenzuri na javnoj televiziji: ‘Drugovi s HRT-a, gdje su moji filmovi?’

Podržavajući prosvjed poručio je i kako je HRT po razini neovisnosti najgori javni servis u Europi.

HRT, kazao je Glavašević, ima toliko poraznu nisku gledanost da je nedavno agencija za elektroničke medije prestala mjeriti njegovu gledanost.

“Mnogo se pisalo kako je HRT stopirao seriju o NDH koju je financirala, a plaćena je novcem građana. Postoje ozbiljne indikacije da financiranje produkcije dodjeljuje na upitan način koji bi zahtijevao interes institucija koje se time bave”, kazao je.

Zamjerao je i jer „HRT dovodi ljude kojima ne bi trebalo biti mjesto u emisijama kao što je neonacist i homofob koje je hvalio Antu Pavelića i širio zastrašujuće laži kako gay populacija namjerno širi aids”.

Maras za jači rad dokumentarnog programa za one koji nisu savladali lekcije iz povijesti

HRT se, uvjeren je SDP-ovac Gordan Maras, ne bori da podržava istraživačko novinarstvo i kvalitetu programa. „Ide za time da guši novinarsku slobodu kod novinara koji su radili korektno i profesionalno te nosili HRT, a u pravilu su to novinari iz informativnog programa. HRT je dao preko 30 tužbi i traži 2,3 milijuna kuna odštete od svojih zaposlenika. Otkada je europski Plenković preuzeo vođenje i imenovao vodstvo počinje represija na HRT-u”, ustvrdio je Maras.

HRT bi, rekao je, trebao omogućavati novinarima korektan rad i kritičko preispitivanje vlasti i predsjednice te se založio da se zaštiti Hrvoje Zovko, Sanja Mikleušević Pavić i drugi koji su izloženi prijetnjama tužbi.

(FOTO) Medije u 2018. obilježili otkazi na HRT-u, pad naklade tiskovina, tužbe protiv HND-a

Građani, istaknuo je, ne žele HTV „na kojem predsjednica bira tko će je intervjuirati pa se uzima vanjsku suradnik koji je po njezinoj mjeri.

“Imamo najveću koruptivno-trgovačku aferu u Gradskoj skupštini gdje su dva zastupnika preko noći pobjegla gradonačelniku, a HTV taj prilog završava vatrometom kao da je Nova godina”, zamjerao je Maras.

Založio se i za “jači rad dokumentarnog programa za one koji nisu savladali lekcije iz povijesti poput predsjednice Koline Grabar Kitarović (aludirajući na pozdrav ‘Za dom spremni’) i predsjednika Europskog parlamenta Tajanija koji je sramotno i revizionistički nasrnuo na Hrvatsku”.

SDSS-ov Boris Milošević kazao je kako ga je posebno zasmetalo „predstavljanje knjige o Jasenovcu gdje se, ne samo negiralo da se dogodio holokaust već i da se dogodio bilo kakav zločin”.

SDSS je, podsjetio je, višekratno izražavao nezadovoljstvo udjelom sadržaja manjinskog programa, nedostatka kadra koji se bavi manjinskom problematikom, emitiranje programa na jezicima manjina.

“Samo u Hrvatskoj imamo situaciju da javni servis tuži vlastite novinare, to nigdje u Europi nemamo”, poručio je.

Pernar poziva na bojkot HRT-a

Ivan Pernar (Živi Zid) pozivao je na bojkot HRT-a, otkazivanje HRT pretplate, a pohvalio se i kako sam ne plaća istu.

“Opet odvjetnička društva vrše ovrhe za HRT i opet odvjetničko društvo Hanžeković. Zbog HRT ovrha mnogi građani su s blokiranim računima i rade za HRT pretplatu, a ne za sebe i toj praksi treba stati na kraj”, rekao je Pernar.

Sa saborske govornice davao je poduku o tome kako prevariti ‘kontorolora HRT-a’. „Ne trebate priznati ni da imate laptop, ni mobitel, ni slično. Jedna kriva riječ, a kontrolori su specijalizirani da vas navuku na tanak led. Kad vam netko pokuca na vrata bitno je pitati ‘tko je’”, isticao je Pernar savjetujući kako nikako ne smiju držati mobitel u rukama, a kamo li dopustiti da se ‘prošulja’ kontrolor u stan.

‘Mostovac’ Miro Bulj prozivao je HTV da provodi program Andreja Plenkovića.

“HRT ne ispunjava obveze, ona je PR i megafon Andreja Plenkovića i iskrivljuje sliku u javnosti, ponaša se kao javni servis u Sjevernoj Koreji”, prozivao je ‘mostovac’.

Zamjerio je i jer, kako je rekao, ako nastupa netko iz oporbe, onda se odmah uživo javljaju glasnogovornici Plenkovića ili HDZ-a.

Sunčana Glavak (HDZ) koja je više puta bila prozivana tijekom rasprave ustvrdila je kako se danas razgovaralo o svemu pomalo, a ponajmanje o prijedlogu kandidatkinje koja je, podsjetila je, dio međustranačkog dogovora i kandidat opozicije.

“Zakon koji je na snazi donio je SDP. To je bio prvi put da nije bio usuglašen i postignut konsenzus oko zakona koji je važan za jedan servis. Zabrinutost za prava novinara – apsolutno, novinarske slobode – apsolutne, ali moramo onda znati činjenično stanje, a ne raspravljati na razini tračeva”, rekla je Glavak.

Varda u ime Odbora za informiranje predstavio Petričušić

Kažimir Varda (BM 365) iznio je prijedlog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije da se za četvrtog člana Nadzornog odbora HRT-a imenuje Antonija Petričušić.

Na osnovnu natječaja zaprimljeno je ukupno devet kandidatura, od toga su tri kandidata ispunjavala uvjete natječaja, pa je Odbor utvrdio listu kandidata te donio zaključak da uvjete za izbor člana NO ispunjavaju Ljiljana Očko-Marković, Antonija Petričušić i Tomislav Radić.

Nakon razgovora sa kandidatima odlučio je predložiti Hrvatskom saboru imenovanje Petričušić za članicu Nadzornog odbora HRT-a.

HRT odbacuje HND-ove tvrdnje da uskraćuje slobodu mišljenja

“Kao doktorica znanosti i pravnica završila je studij novinarstva, upoznata je s relevantnim odredbama domaćeg i međunarodnog prava koje reguliraju medijske slobode i prava. Posebno ističem da je u dosadašnjem radu između ostaloga analizirala stanje zastupljenosti manjinske tematike u hrvatskim medijima te ostvarivanje ljudskih i manjinskih prava u Hrvatskoj i zemljama regije”, naveo je Varda.

Izvor: narod.hr/hina