Čitatelj portala narod.hr, koji je želio ostati anoniman, uputio je pravobraniteljici za ravnopravnost spolova priužbu na izjavu Vesne Škulić u emisiji Otvoreno 20.9.2016.
Naveo je da je tada kandidatkinja za predsjednicu SDP-a iznijela više vrlo negativnih, seksističkih i šovinističkih komentara o muškarcima općenito (da su žene racionalnije od muškaraca, da imaju zdraviji ego, da su spremnije na kompromis i dogovor…). Izostala je reakcija voditelja i ostalih sudionika diskusije.
U odgovoru koji je dobio pravobraniteljica je ustvrdila da su izrečene stvari dio osobnog mišljenja i da kao takve ne predstavljaju diskriminaciju.
Odgovor donosimo u cijelosti:
“Zaprimili smo Vašu pritužbu na izjave kandidatkinje za predsjednicu SDP-a, Vesne Škulić, u emisiji „Otvoreno“ HTV-a, emitiranu 20. rujna 2016., koja je kako navodite „izjavila da su žene spremnije na kompromis i dogovor od muškaraca, da imaju racionalniji pristup u rješavanju problema i zdraviji ego“. Naveli ste kako tu izjavu smatrate „primjerom seksističkog i šovinističkog javnog diskursa koji jednu skupinu ljudi (žene) proglašava racionalno superiornima drugoj (muškarcima). Osim toga predstavlja paušalnu ocjenu nepotkrijepljenu, a niti dokazivu ikakvim suvremenim znanstvenim istraživanjima“. Smatrate da bi u slučaju da je to rekao muškarac, takva izjava naišla ne samo na osudu institucija i javnosti, „nego označila i početak potpune izolacije takve osobe iz javnog života“.
Napravili smo uvid u kompletnu snimku predmetne emisije posvećene ravnopravnosti žena u politici te rezultatu proteklih izbora za Hrvatski sabor. Analizirali smo izjave sudionica u odnosu na zakonske odredbe o poštivanju načela ravnopravnosti spolova i zaštite od diskriminacije temeljem spola (Zakon o ravnopravnosti spolova, NN 82/08).
Gospođa Škulić je na voditeljevo pitanje „Treba li biti više šefica parlamentarnih stranaka?“ odgovorila, citiramo: „Mislim da da. Mislim da su žene spremnije na kompromis, na dogovor, mislim da bez obzira koliko je potreban ego u politici, da taj neki zdraviji ego…koji ipak žene imaju…taj neki racionalniji pristup u rješavanju…da bi mogao pomoći“. U nastavku razgovora, razgovaralo se o preprekama na koje žene nailaze u politici, o nedostatku stranačke i društvene potpore, o drugim karakteristikama zbog kojih se žene, prema osobnom mišljenju sudionica razgovora, manje nalaze na kandidacijskim listama, ali i što bi same trebale poduzeti i sl.
U razgovornoj emisiji u koju je više ljudi pozvano da razmjeni mišljenja na neku temu, važno je uzeti u obzir vrednotu slobode mišljenja i izražavanja. Iako se gđa Škulić u jednoj rečenici koristila generalizacijom ili kakvo Vi navodite paušalnom ocjenom, u kontekstu njezinog izlaganja ista ne predstavlja vrijeđanje, omalovažavanje ili ponižavanje muškaraca temeljem njihovog spola. Naime, gđa Škulić je navela određene karakteristike kao inherentnije ženama nego muškarcima i, ne sugerirajući da za to postoje dokazi u istraživanjima, izrekla je svoje osobno mišljenje o tome zašto bi veća zastupljenost žena u politici bila korisna za društvo. Istovremeno, iz izjave da „ima jako obrazovanih ljudi i žena i muškaraca koji mogu obnašati sve funkcije“ proizlazi da ne smatra da su žene superiornije od muškaraca, već da i žene i muškarci mogu uspješno obavljati sve poslove.
U društvenoj situaciji u kojoj su žene značajno podzastupljene u politici i na mjestima odlučivanja, ovakva izjava ne može se smatrati diskriminatornom prema muškarcima temeljem spola (sukladno čl.5. i 6. Zakona o ravnopravnosti spolova), budući da muškarcima ne niječe nikakvo pravo niti joj je svrha ugrožavanje ili onemogućavanje priznanja, uživanja ili korištenja ljudskih prava i osnovnih sloboda u političkom, gospodarskom, društvenom ili drugom području temeljem njihovog spola, a pogotovo uzmemo li u obzir njihovu sadašnju, znatno veću i zastupljenost u politici i na mjestima odlučivanja.
Nismo upoznati ni sa jednim slučajem „potpune izolacije iz javnog života“ muške osobe zbog njegovih izjava, makar i seksističkih, čak niti nakon javne osude i reagiranja na iste. Osim toga, izolacija bilo koga iz javnog života nije niti potrebna, niti poželjna. Također napominjemo da smo u više slučajeva reagirali na gruba kršenja odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova od strane pojedinaca i pojedinki, neovisno o tome je li se radilo o ministricama, ministrima, gradonačelnicima, vijećnicima i dr. (priopćenja i primjeri dostupni su na našim službenim web stranicama te u godišnjim izvješćima o radu Pravobraniteljice Hrvatskom saboru), upozoravajući ih da kao javne osobe snose veću društvenu odgovornost jer svojim ponašanjem i izjavama postaju primjer drugima.
Sukladno prethodnom obrazloženju, Pravobraniteljica zaključuje da u navedenom primjeru nema osnova za postupanje Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova temeljem odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova.
Naravno, kao građanin možete izraziti svoje negodovanje i direktno ga uputiti stranci, mediju ili samoj gđi Škulić jer je reagiranje javnosti uvijek dobrodošao i koristan korektiv i povratna informacija.”
Evo koja četiri zastupnika su jedina iz svojih stranaka glasovala ‘za’ izvješće pravobraniteljice Ljubičić
Podsjetite, zanimljivo je kako je sa 76 glasova “za”, 6 “protiv” i 53 “suzdržanih”, prihvaćeno Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2015. godinu.
Na taj način se pravobraniteljica Višnja Ljubičić jedva provukla, jer da je dobila jedan glas manje, izvješće ne bi prošlo. Da je jedan od ova četiri zastupnika: Miodrag Demo (BM 365), Ivan Kirin (HSP AS), Antun Vidaković (HDZ) ili Davor Vlaović (HSS) glasao protiv, izvješće dakle ne bi bilo odobreno, čime bi pravobraniteljica bila smijenjena, sukladno Zakonu o ravnopravnosti spolova (prema članku 21. Zakona o ravnopravnosti spolova).
Višnja Ljubičić: promicanje rodne ideologije umjesto zaštite socijalnih i radnih prava žena
Višnja Ljubičić podučila Sabor o katoličkom nauku i ‘utemeljila’ novu crkvu u Hrvatskoj – muslimansku
Pravobraniteljica Ljubičić iznijela neistine u Saboru: Evo dokaza da je bila u kampanji protiv referenduma o ustavnoj definiciji braka!
