Višnja Starešina: ‘Na jesen bismo mogli ostati gladni’

starešina
Foto: narod.hr

Balansirajući između života ljudi i života gospodarstva, Velika Britanija je promijenila već nekoliko pristupa epidemiji: od modela krda, preko oštrog zatvaranja do ponovnog plana skorog otvaranja, uz premijera Borisa Johnsona na intenzivnoj njezi – s koronom. Amerika ima u Bijeloj kući svakodnevni korona-reality show s predsjednikom Trumpom u glavnoj ulozi, dvojba oko otvaranja-zatvaranja postala je ključna tema predizborne kampanje na sljedećim predsjedničkim izborima čiji će rezultat i odrediti uspješnost balansa između života ljudi i života gospodarstva. Njemačka kancelarka Merkel se s epidemijom ponovno našla na svome terenu racionalne kombinatorike i zasad uspješno balansira između socijalnih restrikcija i gospodarskih poticaja pa me ne bi iznenadilo niti da promijeni odluku o povlačenju nakon ovog kancelarskog mandata. Sjeverna i južna EU dijele se oko temeljnog pitanja – tko će vraćati dugove za oporavak nakon pandemije? Na tom će se pitanju lomiti budućnost EU, piše Višnja Starešina u kolumni za Slobodnu Dalmaciju koju djelomice prenosimo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

(…)

To mainstream žmirenje pred dubinom i razmjerima krize u koju ulazimo ovih je dana brutalno prekinuo ekonomist Željko Lovrinčević. Govoreći o ekonomskim posljedicama pandemije Lovrinčević je zapravo navijestio da bismo na jesen mogli ostati gladni. Novima haljinama i frizurama unatoč. Jer, države iz kojih uvozimo hranu pokazuju tendencije zatvaranja svojih tržišta pa su izvjesne nestašice i još izvjesnije visoke cijene. Da bi se izbjegao taj crni scenarij preporučio je hitne mjere poticanja seljaka na proizvodnju hrane uz ublažavanje nekih nelogičnih inspekcijskih mjera, hitni uvoz stotinjak tisuća praščića, koje treba povoljno prodati ili pokloniti seljacima da bi do jeseni od njih uzgojili svinje, sustavnu pomoć velikim proizvođačima hrane…

(…)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ono što se događa s gospođom Anom i njezinim OPG-om ostaje pak neprimijećeno, potpuno offline. Najveći dio proljetne proizvodnje joj je propao. Najprije zato jer je država odlučila da je njezina blitva, što se korone tiče, puno opasnija od one talijanske ili španjolske u supermarketima. Potom zato što Pomoćnica Voditeljice nije uspjela naći pleksiglas.

Gospođa Ana nema čime nastaviti proizvodnju. A čak da se država sjeti, kako je vrijeme sjetve sad, a ne za pet mjeseci, i da joj dade neki novac, nitko joj ne jamči da će Pomoćnica Voditeljice do jeseni naći pleksiglas ploču. I da opet neće morati sve baciti. Gospođu Anu možete pomnožiti s desetak tisuća malih proizvođača koji moraju baciti svoje proizvode i koji su prisiljeni zaustaviti proizvodnju.

Ukupnoj slici valja dodati ne nekoliko stotina kumova i kumovih kumova koji od države uredno dobivaju novac za nepostojeću poljoprivrednu proizvodnju. I nema te frizure pomoći koja može takav sustav spasiti od potonuća. Mogla bi možda pomoći promjena glave. Ali ona trenutačno nije izgledna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kolumnu u cijelosti pročitajte na stranicama Slobodne Dalmacije.

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.