Višnja Starešina: Vuče li nas u prošlost ambiciozni Orban koji se igra kartama ili neambiciozni domaći upravljači?

U domaćoj državnoj eliti još nije došlo na red dublje pitanje o stvarnim mađarskim ambicijama prema Hrvatskoj kao što nisu došle na red ni ambicije bližih i daljih susjeda i politike i njihova ostvarivanja: Talijana, Slovenaca, Austrijanaca, pa čak ni Srba

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Mađarski premijer Viktor Orbán u posljednje se vrijeme često igra povijesnim kartama: što na društvenim mrežama, što na spomenicima. I na svakoj mu Mađarska ispadne prilično veća od ove današnje. Najnovija Orbánova karta prijepora osvanula je na ‘Mađarskoj kalvariji’, velebnom spomeniku koji je ovih dana podignut ispred mađarskog parlamenta, a u povodu stogodišnjice potpisivanja sporazuma u Trianonu (dvorac u Versaillesu) kojim je u mirovnim aranžmanima nakon Prvoga svjetskog rata Mađarska izgubila dvije trećine dotadašnjeg teritorija, piše Višnja Starešina za Slobodnu Dalmaciju u kolumni koju djelomice prenosimo.

HDZ, SDP i Škoro na mukama

Tekst se nastavlja ispod oglasa

(…)

Tako će politička ljevica (SDP), koja je tradicionalno sklonija zapadnobalkanskoj nego srednjoeuropskoj orijentaciji Hrvatske i sklonija internacionalizmu nego suverenizmu, jedva dočekati Orbánove povijesne karte tražeći oštre reakcije protiv ‘HDZ-ova prijatelja’ ili ‘Plenkovićeva prijatelja’ Orbána.

Politički desni centar (HDZ) nastojat će minorizirati Orbánove igre kartama, ne želeći kvariti odnose s Mađarskom koja nam je od početka devedesetih do danas uvijek bila pouzdana politička saveznica. U nelagodi se pak u takvim prigodama nađe tzv. suverenistička politička desnica, kojoj je Viktor Orbán uzor europskog državnika. A onda odjednom uzor stane iza karte ‘velike Mađarske’ uz natpis ‘Rijeka – Mađarska do mora’.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

(…)

U hrvatskoj državnoj eliti (bez obzira na političku opciju) još nije došlo na red ono dublje pitanje o stvarnim mađarskim (i Orbánovim) ambicijama prema Hrvatskoj, o tome jesu li i koliko su suprotne hrvatskim nacionalnim interesima te kako im se suprotstaviti. Kao što nisu došle na red ni ambicije bližih i daljih susjeda i politike i njihova ostvarivanja: Talijana, Slovenaca, Austrijanaca, pa čak ni Srba, s kojima imamo nedavni ratni sukob. I, dakako, ne postoji suvisao strateški hrvatski odgovor na te ambicije koje se danas ne ostvaruju oružjem i osvajanjima teritorija, već politikama, investicijama, novcem i stvaranjem zona utjecaja.

Sva Orbánova savezništva

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Viktor Orbán ​sušta je suprotnost hrvatskom odnosu prema vlastitim nacionalnim interesima. Prije nego što se počeo javno igrati povijesnim kartama (slijedeći kontinuitet mađarske državne politike), činio je mnogo da ojača mađarsku poziciju i utjecaj u susjednim državama, na tragovima povijesne nostalgije.

(…)

Zato Orbán danas drži ključeve Ine, ključeve izvedivosti LNG-a na Krku, s Vučićem dogovara gradnju ‘kineske’ željeznice koja će povezati grčke luke s Budimpeštom i ostatkom sjeverne Europe, s Talijanima radi na Trstu kao glavnoj srednjouropskoj luci, sa Slovencima na Kopru kao glavnoj luci za rasute terete…

A Hrvatska sve više postaje energetska i prometna crna rupa, energetski ovisna o Rusima i Mađarima, s lukama u Rijeci i Pločama koje propadaju, bez modernizirane prometne povezanosti sa srednjouropskim zaleđem… I tko nas onda vuče u prošlost? Ambiciozni Orbán ili nacionalno neambiciozni domaći upravljači?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

* Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.