Vlada je u četvrtak dala pozitivno mišljenje na izvješće o radu DORH-a i sudova za prošlu godinu, a ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković ističe kako ona pokazuju pozitivne trendove, dok za njihov nastavak i jačanje najavljuje donošenje paketa pravosudnih zakona.
“Trendovi su slični kao i prijašnjih godina, sličan je broj kaznenih prijava koje su podnesene, a važno je da su zadržani trendovi ažurnosti i uspješnosti”, rekao je Bošnjaković o radu DORH-a.
Pad prijava protiv poznatih počinitelja
Prema izvješću, državna odvjetništva su lani zaprimila 38.591 kaznenu prijavu protiv poznatih počinitelja, čime je u odnosu na 2016. godinu zabilježen pad prijava od 1,7 posto.
I dalje su najprisutnija kaznena djela protiv imovine, koja čine gotovo trećinu nedjela poznatih počinitelja (32, posto). Slijede kaznena djela protiv osobne slobode (16,4 posto), gdje prevladava kazneno djelo prijetnje, i kaznena djela protiv gospodarstva (8,5 posto) te protiv braka, obitelji i djece (6,8 posto).
Kad je kazneni postupak pokrenut, naglašava Bošnjaković, uspješnost državnih odvjetništva je 90,8 posto, odnosno devet od deset podignutih optužnica završava osuđujućim presudama.
Kako se u tim predmetima radi o temeljnim ljudskim pravima, ministar naglašava kako je važno da se institut kaznenog postupka koristi samo kada činjenice i dokazi daju dovoljan supstrat da je to opravdano.
Prošle godine Uskok je zaprimio 1481 prijavu protiv poznatih počinitelja, što je za 4,7 posto više u odnosu na prethodnu godinu. U strukturi kriminaliteta koruptivni kriminalitet sudjeluje s 81,7 posto, a organizirani s 15,1 posto.
Prevladavaju prijave za kaznena djela protiv imovine i gospodarstva
Kod organiziranog kriminaliteta prevladavaju prijave za kaznena djela protiv imovine i protiv gospodarstva, dok se drugu godinu za redom bilježi pad prijava za neovlaštenu proizvodnju i promet drogama u sastavu zločinačkog udruženja, koje su u ranijim izvještajima bile najzastupljenije.
Od koruptivnih kaznenih djela najzastupljenije su prijave zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti.
U pogledu rada u građanskim i upravnim predmetima, DORH je lani zaprimio 70.784 nova predmeta, pa je uzimajući u obzir 10.359 predmeta koji su ostali u radu iz 2016. godine, u radu pred državnim odvjetništvom bilo ukupno 81.143 predmeta.
Donesene su ukupno 3164 sudske odluke u predmetima u kojima je jedna od stranaka Hrvatska, od čega je državno odvjetništvo u cijelosti uspjelo u sporu u 45 posto, odnosno u 1440 parnica, dok je djelomično dobiveno 371 ili 11 posto parnica, a 42,46 posto ili 1353 parnica je izgubljeno.
Sklopljeno je 279 sudskih nagodbi, dok su na drugi način, odnosno povlačenjem tužbe, izvansudskom nagodbom, spajanjem postupaka i dr., riješene 1083 parnice ili 34 posto.
Povećano rješavanje predmeta sudskim nagodbama
Bošnjaković pritom naglašava da je prisutan trend povećanja rješavanja predmeta sudskim nagodbama, kojih je lani bilo 29 posto više nego 2016. godine. “Važno je ne suditi se, nego sporove riješiti na prijateljski način kako bismo uštedjeli na kamatama i troškovima i taj bi trend trebalo povećati”.
Dobre trendove ministar pravosuđa izdvaja i u pogledu rada sudova. Prema izvješću predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti u prošloj godini, sudovi su zaprimili 1,24 milijun predmeta pa je uz neriješene predmete iz 2016. ukupno u radu bio 1.751.231 predmet.
Riješeno ih je 1.278.017 predmeta, a ostalo neriješeno 462.476 predmeta, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja smanjenje za 9 posto (s 508.931 predmeta na 462.476 predmeta).
Smanjenje broja neriješenih predmeta zabilježen je kod svih sudova, izuzev Visokog upravnog suda, a razlog su, kaže Bošnjaković, zakonodavne izmjene kojima je proširena nadležnost tog suda.
Kako bi se pozitivni trendovi u radu DORH-a i sudova zadržali i dodatno poboljšali, Bošnjaković je za sljedeće razdoblje najavio novi paket pravosudnih zakona
Tekst se nastavlja ispod oglasa
