Vlada o porezu, totalitarnim simbolima, strateškom planiranju i obrazovnoj reformi

Foto: fah

Premijer Andrej Plenković zahvalio je u četvrtak članovima Posebnog stručnog povjerenstva koje je izradilo prijedlog Akcijskog plana za provedbu obrazovne strategije, te poručio da Vlada želi oko pitanja obrazovne reforme postići najširi konsenzus na pluralistički način “koji će pomiriti i približiti dosta udaljena stajališta brojnih aktera koji su uključeni u proces reforme”.

“S obzirom da su se promijenile okolnosti, dogovor je da će se pristupiti osvježenju i modifikaciji članstva Povjerenstva i novom izboru članova Ekspertne radne skupine, čime će se napraviti korak koji će otkloniti zlonamjerne medijske spekulacije u vezi teme”, rekao je Plenković na početku Vladine sjednice, najavivši da će se obrazovnoj reformi pristupiti na sveobuhvatan i intenzivan način.

Zakonsko reguliranje totalitarnih simbola

Vezano za premještanje HOS-ove ploče s pozdravom “Za dom spremni” iz Jasenovca u Novsku, Plenković je ustvrdio da su time riješili pitanje prihvatljivosti dijela sadržaja na ploči u Jasenovcu s obzirom na konotacije koje pozdrav veže za NDH.

Najavio je da će danas na sjednici Vijeća za suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima biti raspravljen radni dokument koji je pripremilo nekoliko članova Vijeća.
“Zadaća je Vijeća da se što skorije formuliraju preporuke pravnih stručnjaka za kvalitetno zakonsko reguliranje pitanja simbola i znakovlja totalitarnih sustava, kako bismo dugoročno i trajno riješili neujednačenu upravnu i sudsku praksu koja je dovela do nedoumica”, istaknuo je.

Prva smo Vlada koja će se na ovaj konkretan način suočiti s tim problemom jer niti jedna druga vlada dosad nije to riješila i regulirala. Napravit ćemo to s ciljem da na taj način zatvorimo ideološke podjele u društvu, kazao je Plenković.
Plenković je ustvrdio da u cijelom tom kontekstu postoje provokatori – oni koji koriste te teme da bi destabilizirali ukupno ozračje u zemlji i unijeli razdor u javnost, pa i naštetili ugledu Hrvatske.

Tu, kazao je, misli na neke marginalne stranke koje su palile “Novosti”, novine koje izdaju predstavnici srpske nacionalne manjine. “Takva ponašanja su neprihvatljiva i im ih osuđujemo. Takvu vrstu ponašanja nećemo ni tolerirati niti dopustiti”, poručio je.

Predložen zakon o strateškom planiranju

Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, a ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac kazala je da je upravo nepostojanje takvog zakona razlog mnogih razvojnih izazova s kojima se država suočava.

Zakon propisuje izradu Nacionalne razvojne strategije koja sadrži dugoročnu viziju razvoja Hrvatske te definira razvojne smjerove i strateške ciljeve koji se dalje detaljnije razrađuju u nacionalnim planovima te planovima razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Provedbom tog zakona, istaknula je Žalac, očekuje se niz poboljšanja u oblikovanju i provedbi javnih politika s učincima na ukupni održivi razvoj Hrvatske, a za provođenje tog zakona osigurana su u državnom proračunu sredstava od 44,8 milijuna kuna za ovu godinu, 2018. i 2019. godinu.

Vlada je predložila i izmjene u Zakonu o administrativnoj suradnji u području poreza, kojima se hrvatski se zakonodavni okvir usklađuje s odredbama EU direktive o pristupu poreznih tijela informacijama o sprečavanju pranja novca, a koja se mora implementirati do kraja ove godine.

Predloženim izmjenama, Poreznoj upravi omogućio bi se pristup informacijama kreditnih i financijskih institucija, odvjetnika, poreznih savjetnika, revizora, i sl. koje se prikupljaju u okviru sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

Tako bi Porezna uprava mogla pratiti, potvrditi i procijeniti da li se pravilno provode dubinske analize i ispravno utvrđuju stvarni korisnici posredničkih struktura, odnosno raznih financijskih aranžmana, udjela u vlasništvu ili kapitalu.
Uz ostalo, Vlada je donijela i odluku kojom se ukida Umirovljenički fond, jer su isplaćeni svi dugovi umirovljenicima, a oko 5 milijuna kuna koji su ostali u fondu uplatit će se u proračun.

Također, Zakladi Ana Rukavina odobreno je 267,8 tisuća kuna iz proračunske zalihe, za nabavu seta i lijeka za uređaj za ekstrakorporalnu fotoferezu te za stručno usavršavanje na području hematologije i srodnih specijalizacija te alogenične transplatacije matičnim stanicama. Riječ je, kazao je ministar Marić, zapravo o iznosu PDV-a na sredstva prikupljena u jednoj od humanitarnih akcija te zaklade.

Suficit u prvom polugodištu 35 milijuna kuna

Marić je istaknuo i kako deficit proračuna za prvih šest mjeseci ove godine iznosi 1,6 milijardi kuna ili 0,4 posto projiciranog BDP-a, dok je na razini opće države, kada se proračunu dodaju i rezultati izvanproračunskih korisnika i jedinica lokalne samouprave, ostvaren najbolji rezultat unazad 15-ak godina – suficit od 35 milijuna kuna.

Predstavljajući izvještaj o izvršenju državnog proračuna za prvo polugodište ove godine, ministar financija je kazao da su u tom razdoblju proračunski prihodi iznosili 58,3 milijarde kuna i bili su za 3,5 posto viši nego u istom razdoblju prošle godine.

Pritom su porezni prihodi porasli za 2,4 posto, na 35,1 milijardu kuna.

Prihodi od poreza na dohodak iznosili su 1,1 milijardu kuna, i na međugodišnjoj su razini smanjeni za 8,3 posto, ali je to još uvijek iznad plana i posljedica je, objašnjava Marić, porezne reforme čiji je primarni cilj bio porezno rasterećenja rada i oporezivanja poduzeća.

Prihodi od poreza na dobit povećani su, pak, za 16,5 posto, na 4,9 milijardi kuna, a prihodi od PDV-a rasli su za 4,6 posto, na 21,4 milijarde kuna, što je također rezultat porezne reforme odnosno korekcije sniženih stopa, rekao je Marić.

Naglašavajući da se “može očekivati da ovu godinu možemo završiti i bolje nego što smo planirali”, Marić je rekao i kako se procjenjuje da će udio javnog duga u BDP-u na kraju ove godine iznositi 81,1 posto, što je 2,5 postotnih bodova manje u odnosu na kraj 2016., kada je po prvi put smanjen i njegov udio u BDP-u i njegov nominalni iznos.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Hina/dž

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.