Vlada predlaže da povjerenstva za usklađivanje udžbenika s kurikulom budu tajna!

Foto: fah

Vlada je u Sabor uputila nacrt prijedloga zakona o Državnom inspektoratu po kojem bi Hrvatska početkom 2019. godine ponovno trebala dobiti Državni inspektorat koji će objediniti inspekcije koje se trenutno obavljaju u osam ministarstava, a novost je i da se blaži prekršaji ne bi kažnjavali radi li se o prvom propustu gospodarstvenika.

> Skandalozna pozadina kurikulne reforme

Prema nacrtu, Državni inspektorat ponovno će se, nakon što je početkom 2014. prestao s radom kao jedinstveno tijelo, formirati kao samostalno tijelo i imati status državnog ureda, a na čelu će mu biti glavni državni inspektor. Djelokrug rada objedinit će trenutnih 17 inspekcija iz područja trgovine, usluga, zaštite potrošača i sigurnosti neprehrambenih proizvoda, a aktualnih 1.450 inspektora, koji sada rade u ministarstvima i drugim institucijama, nastavit će rad u Državnom inspektoratu.

> (VIDEO) Plenković zadovoljan HNS-ovim fijaskom od reforme

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat rekao je da se prijedlogom zakona objedinjavaju inspekcijski poslovi nad primjenom propisa kojima se uređuje obavljanje djelatnosti trgovine, ugostiteljske djelatnosti, pružanje usluga u turizmu, te drugih uslužnih djelatnosti. Dodao je da će se u upravnom području gradnje objedinjavanjem građevinske inspekcije ojačati nadzor zakonitosti gradnje i uporabe građevina kao i građevinskoj inspekciji komplementarni inspekcijski poslovi zaštite okoliša. Plan je također da se za sva područja koja se objedinjavaju primjeni sustav blažeg sankcioniranja u slučajevima gdje je taj sustav moguće primijeniti. Novi sustav će, naime, pružiti mogućnost gospodarstvenicima da otklone nepravilnosti koje su utvrđene tijekom inspekcijskog nadzora ili u određenom roku koji će im dat inspektor. Takve će se mjere primjenjivati samo u slučajevima lakših prekršaja ili neponavljanja.

Tajna povjerenstva za usklađivanje udžbenika s kurikulom

Prijedlogom zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu, koji je Vlada sa sjednice u srijedu uputila u saborsku proceduru po prvi se puta definira najveća cijena i masa kompleta udžbenika po razredima.

> Doc. dr. sc. Vlatka Vukelić za Narod.hr: ‘Izostavljanjem humanističke komponente u školovanju djecu se lišava prava na obrazovanje’

“Ovo je važan zakon u sklopu obrazovne reforme jer omogućava kvalitetniju i jednostavniju proceduru samog odobravanja udžbenika, digitalnu transformaciju i rasterećenje u smislu mase i cijene te prevelikog obima činjenica koji u ovom trenutku učenici imaju u svojim udžbenicima”, istaknula je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

> On to ozbiljno: Vrdoljak se pita zašto se profesor povijesti ne bi prekvalificirao u profesora informatike!

Najveća dopuštena masa svih obveznih udžbenika za 1. do 4. razred osnovne škole iznosila bi tri kilograma, odnosno od 10 do 15 posto prosječne mase učenika – sukladno preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, za 5. i 6. razred pet kilograma, a za 7. i 8. razred šest kilograma.

> Nino Raspudić: Čudi me da Vrdoljak nije sugerirao profesorima povijesti da se prekvalificiraju za slikanje spolovilom

Prema prijedlogu zakona, cijena udžbenika za 1. do 4. razred osnovne škole iznosila bi 10 posto, za 5. i 6. razred 12,5 posto, a za 7. i 8. razred 15 posto medijalne neto plaće u Hrvatskoj.

I cijena i masa udžbenika ovisili bi o broju sati predmeta u ukupnoj tjednoj satnici.

Zakonom će se dati mogućnost resornom ministru da otvara Katalog obaveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava svake godine za pojedine razrede i/ili programe što će omogućiti lakšu prilagodbu Kataloga stvarnoj potrebi za udžbenicima u osnovnim i srednjim školama.

Osigurava se i mogućnost nasljeđivanja tiskanih udžbenika koji nisu radnog karaktera, osim nižim razredima osnovne škole i to samo u predmetima gdje je to neophodno zbog razvoja djeteta.

Predloženim se zakonom potiču i digitalni drugi obrazovni materijali koje će država sufinancirati.

> Vrdoljak se ispričao za neprimjerenu izjavu o profesorima – hoće li se ispričati i ministrica Divjak?

Ministarstvo znanosti i obrazovanja odobravalo bi tako samo udžbenike dok dopunska i pomoćna nastavna sredstva postaju drugi obrazovni materijali koji će se nalaziti u virtualnom repozitoriju.

O njihovu korištenju odlučivale bi škole odnosno učitelji, u skladu sa zahtjevima kurikula i autonomijom škola i učitelja.

Prema prijedlogu zakona, postupak utvrđivanja usklađenosti udžbenika s predmetnim kurikulom i međupredmetnim temama provodila stručna povjerenstva koja bi imenovao ministar, a njihov sastav bio bi tajan.

> Dr. Slaven Letica: Tko je stvarni kreator hrvatske – neuke i kržljave – školske reforme?

Vlada je donijela i sedam odluka o nastavku sudjelovanja pripadnika Oružanih snaga RH u misijama potpore miru kao i o sudjelovanju u međunarodnoj vježbi o upravljanju kibernetičkim prijetnjama Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora „Cyber Coalition 2018“ krajem studenog.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Hina/sv