Vlada je u srijedu predstavila novi krug porezne reforme. Ključne promjene su ukidanje prireza jedinicama lokalne samouprave, osobni odbitak diže se na 560 eura, a država preuzima dio troška uplate mirovinskih doprinosa za građane s malim plaćama.
Premijer Andrej Plenković kazao je da je cilj novog poreznog paketapovećanje plaća građanima te da je riječ o devet zakona.
“Do sada smo u sedam godina mandata imali niz krugova poreznih reformi koje su išle za poreznim rasterećenjem kako građana tako i gospodarstva. Prihod jedinica lokalnih samouprava narastao je za milijardu eura od 2017.-2022.”, istaknuo je premijer, prenosi HRT.
Naglasio je kako se u porezne izmjene ide iz nekoliko ciljeva.
“Prvi je da podignemo životni standard građana na način da se povećaju plaće, osobito one najniže. To je smisao ove reforme. Drugo, da se poveća kupovna moć kućanstava, da se smanje nejednakosti. Drugi element je očuvati gospodarski rast i treće, vrlo bitno, osnažiti fiskalnu autonomiju općina i gradova”, naglasio je.
Kakav nam je makroekonomski okvir?
“Godine 2019. prije COVID-a rast 3,4 posto, proračunski suficit 0.2 posto, inflacija 0.8 posto udio javnog duga u BDP-u 71 posto, a onda nastupa COVID kriza, rekao je.
“Naše projekcije za 2024. godina su da je to idealna godina za nova rasterećenja gospodarstva jer naše projekcije su za 2024. rast 2,6 posto, deficit -1,5 posto, inflacija na 2,8 posto, a javni dug na 59,8 posto. U takvim okolnostima se nameće logika, da ako gospodarstvo usporava, a usporava, da je sada pravi trenutak daljnje porezno rasterećenje koje bi trebalo stupiti na snagu 2024. godine”, objasio je Plenković te se pohvalio dobrim gospodarskim rezultatima posljednjih godina.
Istaknuo je kako mnogi akteri na tržištu nisu pratili politiku Vlade.
“Vlada i država odrekli su se određenog prihoda od poreza na dodanu vrijednost, a cijene se nisu smanjile. Netko je od toga što smo smanjili stopu PDV-a podigao svoju zaradu, dobit, marzu. Alternativna mogućnost povećanja relane kupovne moći građana je umjesto smanjivanja stope PDV-a snižavanje poreznog opterećenje dohotka”, kaže Plenković.
Dodaje da će ova reforma pomoći obuhvatiti one ljudi koji su bili van dosega ranijih krugova poreznog rasterećenja kao i da povećati fiskalnu autonomiju općina i gradova te povećati fiskalnu decentralizaciju.
>Vedriš: Govoriti o tome da će se smanjenjem prireza povećati standard građana je hipokrizija
Otklonio je teze oporbe da su oni središnja Vlada koja ima nešto protiv gradova, općina, županija i da nešto otima i oduzima.
Kako se povećavaju plaće?
“Prvi način je kroz smanjenje poreza na dohodak kao mogućnosti. Puno se govori u Hrvatskoj da su strašno velika davanja na rad. Prema podacima Europske komisije, prikaz implicitnih poreznih stopa na rad, tu si i doprinosi, pokazuje da smo među zemljama koje to imaju najmanje na razini EU-a. Suprotno od teze velika su davanja na rad. I sada dolazimo do poreza na dohodak i na koji način ćemo omogućiti da se mogućim odlukama omogući da prestavnička tijela u gradovima i općinama svojim odlukama vidi mogu li dati doprinos povećanju plaća”, kazao je Plenković.
Kako je objasnio ministar financija Marko Primorac, briše se pojam osnovnice osobnog odbitka, a povećavaju se iznosi osobnog odbitka za uzdržavane članove. Podiže se prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 47.780 na 50.400 eura.
Prema vladinoj prezentaciji, u novom krugu porezne reforme jedinicama lokalne samouprave ukida se prirez, ali im se dopušta da same odrede porez na dohodak. Za Grad Zagreb koji ima prirez od 18 posto, raspon u kojem može odrediti porez na dohodak je 15 do 24 posto. Zagreb od prireza na godinu prikupi 950 milijuna eura. Općine koje su do sada mogle odrediti prirez do 10 posto, moći će odrediti stopu poreza na dohodak od 15 do 22 posto.
Za gradove do 30 tisuća stanovnika, koji sada mogu odrediti prirez do 12 posto, novi raspon određivanja poreza na dohodak je između 15 i 22,5 posto, a za gradove s više od 30 tisuća stanovnika koji su do sada mogli imati prirez do 15 posto, raspon je od 15 do 23 posto.
Očekuje se da će ukidanjem prireza jedinice lokalne samouprave ostati bez 212 milijuna eura prihoda koliko su zajedno prikupile lani.
“Rasteretiti one s najmanjim primanjima”
Tijekom četvrtoga kvartala ove godine, općine i gradovi dužni su donijeti odluku o visini poreznih stopa poreza na dohodak i objaviti je u Narodnim novinama najkasnije do kraja godine, sa stupanjem na snagu 1. siječnja 2024. godine.
U novom prijedlogu, kako kaže Plenković, omogućuje se da “jedinica lokalne samouprave, općina, koja ima 10 posto prireza na porez na dohodaka od 20 moze imat maksimalnu stopu novg poreza na dohodak od 22 posto. Imaju jednostavnije administriranja i mogu zadržati osnovu za istu vrstu prihoda koje imaju danas. Ukoliko procijene da ne mora biti kao do sada onda svojim odlukama, koje moraju doći do kraja godine, mogu odlučiti da ono što je bilo 22 da bude 21 ili 20 i tako omoguće da ljudima realno naraste plaća”.
Primorac je kazao da je cilj rasteretiti one s najmanjim primanjima.
“Za one koji imaju bruto plaće do 700 eura, imaju fiksnu olakšicu, izdatak u iznosu od 300 eura, a za one s plaćama od 700 do 1300 eura, taj izdatak se linearno smanjuje do osnovice. Umanjenje se izračunava na način da se iznos od 1300 eura umanjen za osnovicu pomnoži s koeficijentom od 0,5. To će biti novost u obračunu doprinosa za mirovinsko osiguranje”, objasnio je Primorac.
Ministar Primorac objasnio je i povećanje neto plaće kroz povećanje osobnog odbitka u porezu na dohodak, bez uvođenja olakšice za doprinose.
“Kako se povećavaju mjesečne osnovice za brutto plaće, tako je i korist u neto iznosu veća. Oni građani koji imaju najniže plaće bili bi gubitnici ovog zahvata zato smo odlučili zadirati u sustav doprinosa za mirovinsko osiguranje. To neće utjecati na buduću mirovinu, niti će kreirati probleme u održivosti sustava ili financiranju sustava”, naglasio je.
Subvencija mirovinskog doprinosa
Što se tiče zahvata u mirovinske doprinose, do najviše 300 eura smanjuje se osnovica za mirovinsko osiguranje. Za bruto plaće do 700 eura fiksna olakšica bit će 300 eura, a za plaće od 700,01 do 1.300 eura postupno se smanjenje olakšice.
Ministar Primorac kaže da za obveznike mirovinskog osiguranja to znači povećanje neto iznosa plaće, osobito za one s najnižim primanjima. To se odnosi na 53,5 posto ukupnog broja obveznika koji ne podliježu plaćanju poreza na dohodak (1,52 milijuna ljudi od ukupno 2,84 milijuna obveznika). Primorac ističe da olakšica ne smanjuje budući iznos mirovine.
Ostale porezne izmjene
Od ostalih poreznih izmjena najavljeno je uz ostalo određivanje neoporezive napojnice od 3.360 eura i uvođenje plaćanja karticama, omogućavanje donacije u iznosu većem od 2 posto prošlogodišnjih prihoda te opcijska dodjela udjela, a ne samo dionica.
Rok za plaćanje poreza na dohodak utvrđuje se na 28. veljače, bez obzira na datum, podnošenje prijave, a porez na dobit plaćat će se 30. travnja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
