Vlada RH prihvatila je amandman saborske zastupnice Marijane Petir na proračun kojim se uvodi stavka “Pomoć progonjenim kršćanima i drugim osobama u potrebi” čime bi se mladim ljudima koji su u svojim zemljama progonjeni zbog svoje vjere omogućilo da studiraju u Hrvatskoj i steknu znanja te se potom vrate u svoju domovinu.
Tekst i obrazloženje amandmana donosimo u nastavku.
“AMANDMAN NA PRIJEDLOG DRŽAVNOG PRORAČUNA
za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
Na temelju članka 38. Zakona o proračunu („Narodne novine“ broj 87/08, 136/12 i 15/15) i članka 196. stavka 2. Poslovnika Hrvatskog Sabora („Narodne novine“ broj 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20 i 119/20) predlažem izmjene Prijedloga državnog proračuna, kako slijedi:
Sukladno članku 38. Zakona o proračunu u Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, u Posebnom dijelu, pod stavkom 048 MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA na poziciji K776046 RAZVOJNA SURADNJA otvara se nova stavka s nazivom: „Pomoć progonjenim kršćanima i drugim osobama koje su u potrebi“, u iznosu od 1.500.000 kuna, te ukupni rashodi na poziciji K776046 RAZVOJNA SURADNJA iznose 11.724.000 kuna.
U Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021 . godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, u Posebnom dijelu, pod stavkom 048 MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA na poziciji K776046 RAZVOJNA SURADNJA na podstavci 381 TEKUĆE DONACIJE smanjuje se iznos sa 4.500.000 kuna na 3.000.000 kuna.
Obrazloženje:
Ovim amandmanom uvodi se nova proračunska aktivnost „Pomoć progonjenim kršćanima i drugim osobama koje su u potrebi“ a s ciljem kako bi se mladim ljudima koji su progonjeni zbog svoje vjere omogućilo da studiraju u Hrvatskoj i steknu znanja te se potom vrate u svoju domovinu gdje će pomoći u izgradnji svojih zajednica, te demokratskog i tolerantnog društva. Osim, stipendiranja, kroz ovaj program se treba usmjeriti i na socioekonomski razvoj i izgradnju uništenih kršćanskih zajednica kako bi se kršćane ohrabrilo da ostanu živjeti u svom domu.
Kršćani nose teret progona diljem svijeta i često pate uz druge vjerske i etničke manjine. Prema istraživanju Vatikanske fondacije „Aid to Church in need“ (Pomoć Crkvi u nevolji) provedenom u razdoblju 2017.-2019., 300 milijuna kršćana je u opasnosti od različitih oblika progona zbog svoje vjere. To znači da jedan od sedam kršćana živi u zemlji u kojoj vjera u Isusa Krista dolazi s rizikom od proizvoljnog raseljavanja, uhićenja, različitih kršenja ljudskih prava, pa čak i smrti. Izvješće pokazuje da je na Bliskom Istoku opstanak kršćanstva u drevnom srcu vjere doveden u pitanje. Utjecaj genocida je doveo do nestanka velikog broja kršćana u Siriji i Iraku. Brojevi su vrlo zabrinjavajući: u Iraku je bilo 1.5 milijuna kršćana prije 2003., ali sredinom 2019. ta brojka pala je ispod 150 000, na čak 120 000, što je pad od više od 90 % u 16 godina tj. u jednoj generaciji.
U Siriji, brojnost kršćanske populacije je pala za dvije trećine od početka građanskog rata u 2011., kada su kršćani još uvijek brojili više od 2 milijuna. Naravno, irački i sirijski vjernici ne mogu preživjeti još jedan genocid jer ih više neće biti.
U izvješću se također dokumentira da se progon kršćana i drugih manjina znatno pogoršava u Južnoj i istočnoj Aziji – u zemljama poput Indije i Mijanmara, gdje postoji sve veća prijetnja kršćanima od ekstremista čije je neprijateljstvo potaknuto kombinacijom nacionalizma i religije. U izvješću se napominje da su u Kini provedene razne mjere za suzbijanje vjerske slobode tako što se kršćane i druge vjerske manjine prisiljava da odbace svoju i prihvate kinesku kulturu, vjeru, životni stil i filozofiju. Mnogi kršćani su u Sjevernoj Koreji završili u kampovima za političke zatvorenike samo zbog posjedovanja Biblije ili zato što ispovijedaju svoju vjeru. Dokumentirane procjene govore da se između 50 000 i 70 000 kršćana nalaze u takvim logorima, gdje su podložni prisilnom radu, mučenju, gladi, silovanju i prisilnim pobačajima.
Izvješće pokazuje da je džihadistički teror u porastu u Africi. Nakon što je Boko Haram znatno oslabio – iako je još uvijek daleko od poraza – kršćanski poljoprivrednici u regiji srednjeg pojasa Nigerije podvrgnuti su brutalnim napadima sa sofisticiranim oružjem za što napadači dobivaju financijske potpore. Samo u 2018. godini je prijavljeno da je ubijeno više od 3 700 kršćana u Nigeriji.
Neke države članice provode aktivnosti kako bi pomogle stvaranju kulture obilježene pluralizmom i tolerancijom u područjima gdje se događaju progoni zbog vjere, te je važno da Hrvatska i na ovaj način još jednom potvrdi svoje jasno opredjeljenje za nužnost poštivanja jednog od temeljnih ljudskih prava kao što je sloboda mišljenja, savjesti, vjeroispovijesti ili uvjerenja zajamčena čl.18. Opće deklaracije o ljudskim pravima.”
