“Kada sam se počeo baviti voćarstvom, 1995. godine, iskusni voćari su mi davali optimistične odgovore u vezi s bavljenjem voćarstvom. ‘Da, obitelj može pristojno živjeti od tri hektara’, govorili bi mi. Danas ne mogu isto reći mladim naraštajima.” rekao je Marijan Gašparec, predsjednik Udruge voćara i vinogradara iz Moslavine.
Bez obzira na dostupnost EU fondova, raznih donacija, prisutni su problemi kao što su sporost i tromost administracije i potpora, visoki troškovi zaštite nasada, nedostatak radne snage – berača voća, mala cijena voća, navodi Gašparec, a koji su zahvatili voćarstvo u Hrvatskoj. Voćari se okreću cvijeću i povrću gdje vide bržu zaradu.
Svake godine, baš kao i ove, bilježi se šteta od smrzavanja i svake godine su sve veće premije osiguranja.
“Krajem veljače i početkom ožujka, kada počinjemo kupovati zaštitna sredstva za voćnjake, dolazi agent pojedine osiguravajuće kuće i ponudi premiju od 18-20 000 kuna po hektaru. 20 000 kuna po hektaru za nekoga tko ima više od 4 hektara je puno.”, ispričao je Gašparec.
Marijan Gašparec nije nikada plaćao osiguranje za više od 1 hektara. Plaćao je za taj jedan kako bi si mogao podmiriti, kako kaže, osnovne troškove. Imao je 4, 5 hektara, a sada ima 2 hektara nasada jabuka.
“Oni koji imaju novac, takozvani ‘perači’ novaca, više zarade od osiguranja nego od jabuka.”, rekao je Gašparec i objasnio: “Tko je osiguravao zadnje dvije-tri godine, taj je lakše zaradio novac nego da je brao jabuku i prodavao je. Ove godine malo je drugačije, jabuke nema ni u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj pa su svi navalili na jadnu Slavoniju kupujući jabuke koje su platili 2.60 ili 3.00 kune. Prošle godine jabuke nije bilo, a otkupna cijena je bila 1.80 kuna, što se plaćalo nakon šest mjeseci do godinu dana. Bezobrazluk.”, kaže Gašparec.
Najbolje bi bilo kada bi Agencija za plaćanja u poljoprivredi preuzela odgovornost direktnog ugovaranja sa osiguravajućim kućama, smatra Gašparec. “Bilo bi idealno kada bi Agencija onih 50 posto riješila s osiguravajućim kućama u proljeće, a do jeseni bi voćari isplatili ostalih 50 posto.”, objašnjava Gašparec.
Posljednjih godina došlo je do toga da se mali OPG-i koji se bave voćarstvom gase. “Ostaju samo oni veliki koji su usmjereni direktno na prodaju. Netko tko ima 5-10 hektara još se drži jer mora pokriti dugove, ali uglavnom muku muči. Ovi koji imaju hektar, dva ili tri, njih je sve manje.”, ispričao je predsjednik Udruge voćara i vinogradara iz Moslavine, Marijan Gašparec.
Ova godina, teška je za sve, kako za voćare tako i za građane. Cijene voća, posebno jabuka mogle bi narasti i do sto posto, najavili su pojedini proizvođači. Oštar proljetni mraz ‘pokosio’ je urod mnogim domaćim voćarima i tako ostavio prostora za uvozno voće i rast cijena.
