Vujčić upozorio na mogućnost rasta kamatnih stopa, Plenković smiruje situaciju

vujčić-plenković
Foto: snimka zaslona, fah; fotomontaža: narod.hr

Uskoro bi svi koji su kredite uzimali uz promjenljivu kamatnu stopu mogli plaćati veće rate. Takvu je mogućnost najavio guverner Boris Vujčić, a potvrdili i iz Hrvatske udruge banaka.

Nakon koronakrize počeo je gospodarski oporavak, ali i rast inflacije. Mnogi strepe da će zbog toga rasti i kamatne stope.

– Taj će preokret najvjerojatnije biti polagan, ali ne može se potpuno isključiti mogućnost da stope rastu brže. Stoga i dužnici s dugoročnim kreditima odobrenima uz varijabilne kamatne stope trebaju biti spremni za još uvijek ipak malo vjerojatan scenarij da im u kratkom roku rate kredita porastu za 10 ili čak 20 posto, kazao je za Novi list guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

– Mislimo da će to biti polagano, mislim da se neće dogoditi nikakva eksplozija. Za to naravno postoje razlozi. Čitav niz europskih država je visoko zadužen. Sjetimo se samo duga Italije, Španjolske i drugih mediteranskih zemalja, posebno, u krajnjoj liniji, Hrvatska tu nije izuzetak, koje ne bi mogle baš funkcionirati u uvjetima vrlo visokih kamatnih stopa. Mi mislimo da će doći do porasta kamatnih stopa, ali to će biti postepeno, neće biti nikakve revolucije, rekao je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, prenosi HRT.

Nema osnove za podizanje kamatnih stopa?

– Da bi došlo do podizanja ključnih kamatnih stopa, potrebno je da se uz snažan ekonomski oporavak razvija postepeno i inflacija. Međutim, zasad vidimo da u srednjoročnim očekivanjima zapravo je inflacija u eurozoni vrlo niska, tako da zasad u osnovnom scenariju nema osnove za podizanje kamatnih stopa, smatra makroekonomist Hrvoje Stojić iz PBZ Croatia osiguranja obveznog mirovinskog fonda.

No strah postoji. Prema podacima HNB-a 2010., 90 posto dugoročnih kredita imalo je promjenljivu kamatnu stopu. Na kraju kolovoza ove godine njihov udio pao je na 39 posto. Čini se da su potrošači naučili da tržište zna biti vrlo promjenjljivo.

Adrović: Mjere regulatora da bi banke restrukturirale kredite

– Ako se to u jednom razdoblju dogodi, a 30 godina je jedno dugo razdoblje u kojemu se može očekivati nekoliko razdoblja nešto viših i nešto nižih kamatnih stopa – tada imaju i regulatori na raspolaganju neke mjere. Ako budu omogućili bankama jedno normalno restrukturiranje takvih kredita, produženje roka ili neke druge stvari – bez da se dužnika kažnjava, dodaje Zdenko Adrović.

Više detalja o ovom problemu od guvernera HNB-a očekuje i predsjednik Vlade. Smireniji pristup ovome problemu zasigurno bi pomogao ukloniti strah svima koji trebaju otplatiti dugoročne kredite.

– Ne znam, nisam gledao taj njegov intervju. Neka on sam to objasni. Koliko sam shvatio to je bilo nekako potpitanje – eventualno, možda, u slučaju… Ako on nešto misli o tome neka nam priopći pa da vidimo što je, rekao je premijer Plenković dodavši kako ne moramo baš na “svaki prvi balon lupat najžešće”. “Možemo malo smirenije igrat”, dodao je.

Guverner HNB-a Vujčić pojasnio izjavu o velikom rastu kamatnih stopa: To je najcrnji scenarij, o tome pričamo od 2015.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić pojasnio je, na traženje premijera Andreja Plenkovića, svoju subotnju izjavu datu za Novi list o tome kako je moguć rast kamata na kredite s varijabilnom kamatnom stopom čak i do 20 posto.

“U ovom trenutku je to malo vjerojatna opcija, ali trebaju ljudi biti svjesni i toga rizika. Ovo je tema o kojoj pričamo od 2015. godine. Tada smo s bankama razgovarali da počnu nuditi ljudima niže kamatne stope, da fiksiraju varijabilne kamatne stope. Došli smo u situaciju da su varijabilne pale na nekih 38 posto danas. Većina stambenih kredita ima zaštitu za cijelo razdoblje. Ranjivost stanovništva puno je manja nego što je bila prije pet-šest godina. Prosječno dospijeće stambenog kredita koji se danas daje je 21 godina dina. Ako imate zaštitu, što većina ima, kada i ako kamatne stope krenu rasti, da bi rata kredita mogla rasti 4,5 posto’, rekao je Vujčić, a prenosi N1.

Mogućnost da se takva situacija uistinu i dogodi nazvao je ‘najcrnjim scenarijem’. ‘Ako bi se i realizirao rast od 20 posto, odnosio bi se na manju grupu potrošača. Ne vidim apsolutno nikakvog razloga za paniku’, rekao je guverner.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hrt