Vukovar u brojkama – što trebate znati o najslavnijoj bitci Domovinskog rata?

Foto: Thinkstock

Datum je svima poznat: 18. studenog 1991. dan je kad je nakon 87 dana opsade i herojske borbe pao Vukovar. Ništa nije Hrvate motiviralo za borbu do oslobođenja od srpskog okupatora bolje od herojskog Vukovara, on je za Hrvate ono što je Alamo za Amerikance. No neki drugi brojevi su manje poznati, a ovdje donosimo kratki pregled nekih od najvažnijih:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– U Vukovaru je prema popisu stanovništva iz 1991. živjelo 44.639 ljudi, od čega su 47,2% bili Hrvati, dok su Srbi činili 32,3% stanovništva. Iako nikad nije bio dijelom Srbije, niti su Srbi ikad u gradu bili većina, Srbija je smatrala da grad – kao i veći dio Slavonije – treba pripasti njoj.

Krešimir Čeko: ‘Organiziramo noćni hod do Vukovara, želja nam je da nam se pridruže mladi’

– Do kolovoza te godine, preko polovice stanovnika je napustilo grad – uključujući i gotovo sve Srbe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Tijekom opsade, na grad je dnevno padalo u prosjeku 8.000 granata i drugih projektila. Svakih 11 sekundi po jedna. Ukupno je u bitci za Vukovar ispaljeno oko 6,5 milijuna različitih projektila – granata, metaka, mina.

– Opći napad je započeo 25. kolovoza 1991. izlaskom vojske iz vojarne u Vukovaru, a to se računa i početkom bitke za Vukovar. Kao završni datum se računa 22. studenog, kad su se predale zadnje grupice branitelja. Grad je napušten 18. studenog, a Borovo je palo dan kasnije.

Miki Bratanić: Vukovar – moj peron za Irsku

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Do 30. kolovoza 1991. godine, u samo prvih pet dana bitke, JNA je izgubila 10 tenkova i 2 zrakoplova. Zatražen je prekid vatre.

– Grad Vukovar je branilo oko 1.800. ljudi, okupljenih u 204. brigadi. Zajedno s okolnim mjestima, Nuštrom, Borovim naseljem, itd., odnosno s cijelom Operativnom grupom Vukovar, broj branitelja je bio nešto preko 6.000 u trenutku pada grada.

– Početkom rujna u Vukovaru je bilo oko 400, a mjesec dana kasnije je to naraslo na oko 1.800 vojnika koliko ih je ostalo do kraja. Tada su i prekinuti svi putevi do Vukovara i logistika je morala ići tzv. “kukurznim putem”. U tih 1.800 uračunati su logistički i drugi neborbeni dijelovi, s tim da je na crti bojišta bilo svega oko 1.250 vojnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predrag Mišić-Peđa: Od 145.000 Srba u Hrvatskoj Pupovac dobiva 8.000 glasova – on ne predstavlja srpsku nacionalnu manjinu

– Srbi su na vukovarskom bojištu imali 30.000 stalno angažiranih vojnika, ali s rezervistima je to raslo na do 80.000 ljudi, koliko ih je bilo na neprijateljskoj strani pred pad grada.

– Srbi su raspolagali s oko 1.600 oklopnih borbenih vozila, većinom tenkova, 980 topova raznih kalibara, 350 protuzračnih topova sa 750 cijevi za djelovanje po kopnenim ciljevima. Generalno, na svakog branitelja Vukovara dolazilo je jedno nepriajteljsko oklopno vozilo.

– Točan broj vukovarskih žrtava nije poznat. Prema službenim podacima. Hrvatska je izgubila 879 vojnika, dok je 770 ranjeno u samom gradu Vukovaru. Prema generalu Antonu Tusu, oko 1.100 vukovarskih branitelja je ubijeno, 2.600 branitelja i civila označeno kao nestalo, a drugih 1.000 hrvatskih vojnika ubijeno na prilazima Vinkovcima i Osijeku. Ivo Goldstein je procijenio gubitke hrvatskih vojnih snaga u bitci za Vukovar na 2.500 mrtvih (uključujući i snage koje su pomagale obranu u okolici grada). CIA je procijenila hrvatske žrtve na 4.000-5.000 mrtvih po istočnoj Slavoniji do kraja 1991.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Priča o djeci iz ratne vukovarske bolnice: U Beogradu su ih zvali “Tuđmanova deca”

– Današnje su procjene da je oko 900 branitelja poginulo tijekom samih borbi u Vukovaru, 600 je smaknuto na Ovčari i drugdje nakon pada grada, a dodatnih oko 1.000 je stradalo u borbama na širem području Vukovara.

– Tijekom opsade u vukovarsku bolnicu zaprimljeno je oko dvije i pol tisuće ranjenika i izvršeno je oko tisuću operativnih zahvata. Na dan pada grada u bolnici je bilo 396 ranjenika i bolesnika.

– 7.000 civila i vojnika odvedeno je nakon pada grada u logore u Srbiji.

– U bitci za Vukovar je poginulo oko 1.000 civila, od čega 86 djece, od kojih je najmlađe imalo 6 mjeseci (Ivan Kljajić). Većina je poginula od granata. Ranjeno je 2.500 osoba od čega su 570 ostali trajni invalidi. Bez jednog ili oba roditelja ostalo je 858 djece.

Ministar Medved: Izostaje suradnja sa Srbijom i dostavljanje informacija gdje su ostaci naših branitelja

– U ovom trenutku 294 osobe s područja grada Vukovara se još uvijek vode kao nestale. Na području Vukovarsko-srijemske županije nestalih je 480.

– Srbija nikad nije dala službene brojke o svojim gubicima (jer nije niti ratovala u Vukovaru, službeno).  Miroslav Lazanski je naveo da je 1.103 srpskih vojnika i dobrovoljaca ubijeno, 2.500 ranjeno, da je uništeno 110 tenkova i transportnih vozila i da su oborena 2 aviona, dok je još jedan pao zbog kvara. Te brojke se općenito smatraju nerealnim i umanjenim. General Panić je naveo da je imao 1.503 ubijena vojnika.

– Hrvatske procjene su da je tijekom tri mjeseca opsade grada poginulo oko 5- 7 tisuća pripadnika srpskih snaga.

– Nešto preko polovice branitelja je bilo domicilno stanovništvo, a oko 40% iz drugih dijelova Hrvatske, najviše iz BIH i dijaspore.

(FOTO) Obilježavanje 26. obljetnice vukovarske tragedije u Domovinskom ratu

– Do sada su na području Vukovara pronađene 52 masovne grobnice a ekshumirani su ostaci preko 2.000 žrtava, od kojih je 1.688 identificirano.

– Najmlađa žrtva silovanja u logoru Stajićevo je imala 6 godina, a najstarija je bila baka od 80 godina.

– Iz gradskog muzeja Vukovar odneseno je 29.758 predmeta. Velik broj njih je uništen.

– 13 policajaca koji su se borili na području Vukovara još uvijek su na popisu nestalih osoba i ne zna se što je s njima.

– Za logore na teritoriju Srbije zasad još nitko nije odgovarao. Podignuta je optužnica samo protiv general majora bivše JNA Aleksandra Vasiljevića i potpukovnika Miroslava Živanovića.

Kukuruzni put i njegovo značenje: “Ratno vrijeme dalo je i pozitivnu poruku koja se očitovala kroz zajedništvo i ideale’

– Najveća masovna grobnica u Europi nakon II. svjetskog rata nalazi se na istočnom prilazu Vukovaru. Iz nje je ekshumirano 938 tijela i na mjestu grobnice postavljeno je 938 bijelih križeva. U središnjem dijelu groblja 5. kolovoza 2000. godine postavljen je spomenik čiji je autor gđa Đurđa Ostoja. Spomenik je visok četiri metra, a u sredini je  križ i vječni plamen.

– U Vukovaru je uništen nepoznat, ali vrlo velik broj srpskih tenkova, sami Srbi priznaju 110. General Živan Mirčetić, načelnik Štaba RV-a i PVO-a JNA u vrijeme agresije na Vukovar, je to objasnio ovako: “Pogrešna uporaba. Ulice u Vukovaru su uske. Tenk M84 je širok. Ako on uđe u jednu ulicu i bude uništen, ostali tenkovi ne mogu dalje ići. Ako se izvlače, uvijek su meta za uništavanje. Postoji posebna tehnika upotrebe oklopnih jedinica u naseljenim mjestima, ali tu nije primijenjena.”

– U 25 godina od ratnog zločina u Vukovaru, do 2016., u Hrvatskoj je pokrenut kazneni postupak protiv 1203 osobe, od kojih je do sada osuđen tek 181 optuženik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.