Novo istraživanje koje je proveo američki farmaceutski div, sugerira kako Pfizerovo cjepivo može zaštititi od mutacije koronavirusa – sojeva pronađenih u Velikoj Britaniji i Južnoafričkoj Republici.
Mutacije izazivaju globalnu zabrinutost kako cjepivo neće djelovati na mutirani virus. Riječ o mutaciji N501Y na proteinskom šiljku koja bi mogla biti odgovorna za veću zaraznost, donosi AP.
> Pfizer je bio kažnjen zbog podmićivanja hrvatskih liječnika i zdravstvenih djelatnika
Utječe li mutacija na djelovanje cjepiva?
Studija je provedena na uzorcima krvi uzetima od ljudi koji su dobili cjepivo
Koristili su uzorke krvi 20 ljudi koji su primili cjepivo, koje su napravili Pfizer i njegov njemački partner BioNTech. Razvijena antitijela primatelja cjepiva uspješno su odbacila virus, zaključili su u studiji.
Phil Dormitzer, jedan od glavnih Pfizerovih znanstvenika kazao je kako je ovo saznanje umirujuće. Dormitzer je kazao kako je još jedna mutacija južnoafričke inačice virusa, nazvana E484K, zabrinjavajuća. Znanstvenici planiraju daljnja istraživanja kako bi vidjeli je li cjepivo učinkovito protiv drugih mutacija virusa otkrivenih u Britaniji i JAR-u i nadaju se rezultatima za nekoliko tjedana.
“Do sada smo testirali 16 različitih mutacija i nijedna nije imala nikakav veći utjecaj. To su dobre vijesti”, dodao je. “To ne znači da 17. mutacija neće”.
Britanski su znanstvenici također ustvrdili kako se čini da je inačica pronađena u Velikoj Britaniji – koja je postala dominantni tip u dijelovima Engleske – i dalje osjetljiva na cjepiva.
Dormitzer je komentirao i što u slučaju mutacije virusa na koju cjepivo neće djelovati. Ističe kako se cjepivo može prilagoditi. Dormitzer je rekao da je ovo samo početak “kontinuiranog praćenja promjena virusa kako bi se vidjelo može li bilo koja od njih utjecati na učinkovitost cjepiva”.
Dr. Anthony Fauci, američki stručnjak za zarazne bolesti, nedavno je rekao da su cjepiva dizajnirana da prepoznaju više dijelova proteina, što čini malo vjerojatnim da će mutacije spriječiti učinkovitost cjepiva.
Tko stoji iza Pfizera?
Pfizer Inc. je svjetski poznat farmaceutski div koji se bavi proizvodnjom lijekova, sa sjedištem u New Yorku. Osnovao ga je 1849 godine Charles Pfizer, amerikanac njemačkog porijekla, trenutno je na čelu Albert Bourla.
Pfizer proizvodi mnoge vrste lijekova. Između ostalih: Lipitor (za snižavanje količine kolesterola u krvi); Lyrica (pregabalin); Diflucan, Zithromax, daleko poznatu Viagra-u (sildenafil citrat) te antiupalni lijek Celebrex.
Na stranici Boursorama, kao glavni pojedinačni dioničari Pfizera navedeni su investicijski fondovi Vanguard Group Inc. (8.05%), BlackRock Inc. (7.72%), State Street Corporation (5.25%), Wellington Management Company LLP (3.16%) i drugi. Black Rock (uz Vanguard) je i glavni dioničar Microsofta, što je vidljivo OVDJE.
Pfizer je krajem 2018. objavio spajanje sa britanskim farmaceutskim gigantom GlaxoSmithKline. Pokrenuli su zajednički pothvat Gsk Consumer Healthcare, koji između ostalog upravlja proizvodima kao što su Sensodyne, Voltaren i Panadol (GSK) te Advil, Centrum i Caltrate (Pfizer).
O cjepivu
Cjepivo se službeno naziva COVID-19 mRNA Vaccine BNT162b2 concentrate for solution for injection, a radi jednostavnosti naziva se Pfizerovim cjepivom, premda ga je razvio njemački BioNTech, a Šangajski Fuson sudjelovao je novčano i djelomice u kliničkim ispitivanjima.
Europska agencija za lijekove (EMA) i zastupnici Europskog parlamenta upozorili su da se cjepiva protiv Covida-19 ne treba brzopleto odobravati, nakon što je Velika Britanija prva odobrila cjepivo koji su razvili Pfizer i BioNTech, a potom i SAD. Neki su nakon cijepljenja razvili značajne alergijske reakcije.
Radi se o prvom cjepivu protiv COVID-19 koje je dobilo odobrenje za stavljanje u promet i prvom cjepivu uopće za humanu bolest koje je razvijeno na platformi glasničke RNA (mRNA, od engl. messenger RNA).
O mogućim nuspojavama i strahovima, informirao je i Upravni odbor Hrvatskog katoličkog liječničkog društva.
“Početkom kampanje cijepljenja u Engleskoj (Pfizer-BioNTech) nekoliko je ljudi razvilo alergijsku reakciju, ali su vjerojatno bili alergičari od ranije. Stoga je propisano da se osobe za koje se od ranije zna da su alergične na hranu, cjepiva i lijekove ne treba cijepiti. Za sada se pretpostavlja da je za alergijsku reakciju odgovoran jedan od dva lipida iz ovojnice.”, priopćili su iz HKLD-a.
Europska komisija je u petak 8. siječnja 2021. predložila državama članicama kupnju dodatnih 200 milijuna doza BioNTechova i Pfizerova cjepiva s mogućnošću nabave dodatnih 100 milijuna doza, čime se udvostručuje broj doza naručenih od tih proizvođača.
Hrvatska je do sad cijepila više od 24 000 osoba.
* O ovoj temi ne postoji jedinstveno mišljenje u znanstvenoj zajednici, stoga Narod.hr prenosi i stručnjake koji iznose drugačije mišljenje i stajališta koja možda odudaraju od glavne struje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/AP
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.