U emisiji Otvoreno, razgovaralo se o vršnjačkom nasilju, te kako zaustaviti vršnjačku agresiju, osvrčući se na nasilje u Splitu.
-Mogu li se spriječiti dogovorene tučnjave srednjoškolaca čije snimke učenici dijele po društvenim mrežama?
>(VIDEO) Split: Otkriveno tko je učenica iz tučnjave, privedena u pratnji roditelja
-Je li moguće da se tučnjave dogovaraju zbog popularnosti na Instagramu? Može li policija zaustaviti ovaj zastrašujući trend?
Kod urednika i voditelja Mislava Togonala gostovali su: Tihana Marović novinarka Slobodne Dalmacije, Dragan Josipović voditelj Odjela maloljetničke delinkvencije Ravnateljstva policije, Lana Peto Kujundžić sutkinja za djecu i mladež, Ella Selak Bagarić psihologinja u Poliklinici za zaštitu djece grada Zagreba, Marija Sitar socijalna pedagoginja i Igor Kanižaj iz Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Novinarka Tihana Marović radeći istraživanje za svoj novinski tekst, uključila u grupu na društvenoj mreži Instagram u kojoj su objavljeni video zapisi tučnjava srednjoškolaca.
Ta grupa brojala je oko šest tisuća članova, te imala nekoliko objava od kojih je jedna bila i ona tučnjave dviju splitskih srednjoškolki. Novinarka Marović je rekla da je u grupi vidjela video zapise uličnih borbi koje bi trajale otprilike jednu minutu, a na koje bi maloljetnici ostavljali komentare.
“Oni su sve to odobravali, iščekivali, dapače, oni su huškali. Nakon što su video tučnjave izašle u javnost, grupa je ugašena, no ubrzo je nastala nova, slična prethodnoj”, rekla je Marović i spomenula da duže vrijeme proučava Z generaciju- generaciju djece rođenu nakon 2000. godine, te upozorila da postoji problem jer mladi ljudi postaju ovisni o društvenim mrežama.
Dragan Josipović je rekao da nema potvrdnu informaciju da je policija unaprijed znala za tučnjavu. “Kriminalistički postupak je u tijeku i obavijesni razgovori s nekim od sudionika već su obavljeni. Ovim postupkom mladih ljudi su ostvarena kažnjiva djela i kao takvo ono je u obavezi policije da se procesuira tijelima pravosuđa”, rekao je Josipović.
“Djevojke se može kazniti prekršajnom ili kaznenom prijavom. Suci koji će se baviti postupkom moraju znati kako pomoći djevojkama ako obje budu prijavljene. Ja se još uvijek zalažem u našoj maloljetničkoj delinkvenciji, čak da se radi i o kaznenom dijelu, da državni odvjetnik zaustavi s postupanjem i da proba na drugačiji način riješiti slučaj, rekla je Lana Peto Kujundžić.
Ona predlaže da se to učini izvansudskom nagodbom, pokušajem mirenja, razgovorom ili obećanjem o posjeti savjetovalištu, a da u postupak, osim djevojka, uključeni moraju biti i roditelji te stručnjaci. “Ne mislim da kažnjavanjem možemo išta dobiti kod mladih ljudi”, rekla je sutkinja.
Osvrnula se na francuski plan o zabrani mobilnih telefona u školama, te je kazala da ona podržava ideju da se i u hrvatskim školama uvede pravilo o ne korištenju mobilnih telefona.
Igor Kanižaj je upozorio da to nije prvi primjer grupa mržnje koje su se pojavile u Hrvatskoj i istaknuo važnost preventivnih programa koji već postoje. Jedan od njih djeluje kroz Društvo za informacijsku i komunikacijsku kulturu.
“Ovo je prilika da se zapitamo kao društvo koliko daleko još moramo otići. Kao društvo moramo surađivati- to nam nedostaje”, rekao je Kanižaj.
Ella Selak Bagarić kazala je kako u adolescenciji vidimo sve što smo kao društvo propustili dati i kako nam se naposljetku sve vrati kao bumerang u glavu.
“Sasvim sigurno kad netko reagira tako agresivno da nekog može ozbiljno ozlijediti, kada u pitanju može biti i život, sasvim sigurno je pokazivao neke druge oblike problematičnog ponašanja i ranije. Drugi problem je uloga promatrača.”, smatra Selak Bagarić.
“Roditelji moraju odabrati ponašanja koja će djeca prepoznati kao poticajna i kao interes roditelja za djece. U svom poslu ne susrećem se često s grupama mržnje, no problem vidim u vršnjačkom nasilju. Djeci treba pomoći razviti vještinu za rješavanje sukoba”, rekla je Marija Sitar.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/HRT
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.