U izboru za najboljeg mladog poljoprivrednika, među deset finalista našao se i Dražen Kumrić, poljoprivrednik iz Varaždina koji se bavi preradom krumpira. Jedini takav proizvođač u Hrvatskoj za narod.hr objasnio je o čemu je riječ i kolika je potražnja prerađenog krumpira.
Kako je počela priča s preradom krumpira zbog koje ste ušli među 10 finalista izbora za najboljeg mladog poljoprivrednika?
Mi se godinama bavimo proizvodnjom povrća i godinama opskrbljujemo hotele na sjevernom Jadranu. Imamo rajčice, krastavce i papriku te vlastitu proizvodnju krumpira na 10 hektara površine. Prerađeni krumpir sam prije 10-15 godina vidio u nekom od hotela, a prije 5 godina smo krenuli u realizaciju tog projekta. Bio je to trnovit put, ali uspjelo je, iako ni danas nije lako.
Što zapravo imate u ponudi? Kako izgleda prerada krumpira?
Kada smo ušli u projekt prerade krumpira zaista nije bilo lako, teško je to opisati. Nitko nije izlazio u susret. Naš projekt nije se uklapao u EU fondove zbog toga što smo kupili stare strojeve. Riječ je o sasvim ispravnim strojevima koji su rabljeni, a puno jeftiniji od novih. Bio je rizik uopće ulaziti u nešto takvo i odlučio sam se kupiti rabljene strojeve i ipak proći jeftinije. Niz je još prepreka. Na razini županije bilo je vrlo teško predstaviti i objasniti što uopće predstavlja prerada krumpira. Mnogi su se pitali što ću ja raditi i mnogima je isto tako prva pomisao bila „pomfrit“. Da, između ostaloga ja radim i pomfrit, ali radim i ploškice krumpira, kockice, sve što ugostitelji traže. Mi ipak nemamo termičku obradu. Rok trajanja je sedam dana. Doziramo kupce, svaki drugi-treći dan. Godišnje mi u proizvodnji preradimo i plasiramo 300 tona krumpira. Cijela ta priča mogla bi se i proširiti, upita ima, ali ima i mnogo problema. Recimo – radna snaga. Trenutno je to više-manje obiteljski posao. Imamo jednog zaposlenika. Nema previše mladih ljudi koje to zanima. Kada netko čuje da će raditi u proizvodnji gdje se guli krumpir – odmah postaje nezgodno. Nažalost, takva je percepcija.
Tko su kupci vaših prerađenih krumpira?
Hoteli, restorani, škole, vrtići…
Je li krumpir koji prerađujete krumpir iz Vašeg uzgoja?
Da, 90% prerađenog krumpira je krumpir iz mog uzgoja, a ostatak se kupuje u susjedstvu od drugih proizvođača. Na taj način zapravo direktno pomažem i onima od kojih otkupljujem krumpir. Ove zime smo za potrebe prerade krumpira otkupili kompletnu proizvodnju krumpira od oko 20 obitelji.
Koja je tajna uspjeha u svijetu poljoprivrede? Što je potrebno da bi netko uspio ili opstao?
Nema tu nekakvog recepta, potreban je rad, rad, rad. Nema druge. Čovjek mora ići preko ne jednog zida, nego više njih. Potrebno je vjerovati u to što radiš. Da će se čovjek obogatiti – to ne mislim, ali da je moguće pristojno živjeti – svakako.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
