Zbog pandemije koronavirusa koja je pogodila većinu svijeta, pa tako i Hrvatsku, nastava će se u novoj školskoj godini koja počinje u rujnu održavati u školama, ali uz pridržavanje mjera. Tako će djelatnici u školama morati nositi maske stalno, dok će učenici od petog razreda pa nadalje maske nositi u određenim situacijama. Kada je to moguće, razredi će biti podijeljeni na dva dijela kako bi se smanjila vjerojatnost zaraze, a kada to nije moguće jedan će dio razreda pohađati nastavu u školi, a drugi dio online.
> (VIDEO) Objavljene upute za početak nastave u školama: Maske će se nositi u određenim situacijama
Društvena udaljenost i djeca
Neki roditelji takvim razvojem situacije nisu zadovoljni, pa u strahu od potencijalne zaraze, koja bi potom cijele obitelji mogla poslati u izolaciju, traže da se nastava odvija online. Ministar obrazovanja Radovan Fuchs pak odgovara: “djeca trebaju biti u učionicama, a opravdani i neopravdani sati primjenjivat će se kao inače“.
Prošla školska godina se većinu travnja, svibnja i lipnja odvijala online uz mnoge improvizacije, pa je već tada školovanje postalo jedno od gorućih pitanja u odnosu na pandemiju koronavirusa. Tada je argument za održavanje online nastave bio kako je teško je osigurati mjere socijalnog distanciranja u školama, pogotovo među mlađom djecom. U ovom trenutku struka se slaže kako online nastava ne može nadomjestiti sve školske aktivnosti niti kvalitetno i u cijelosti prenijeti obrazovni sadržaj predviđen kurikulom.
Isto tako, roditelji koji su primarni odgojitelji svog djeteta trebaju moći uskladiti obrazovanje djece, vlastite i obiteljske obaveze. Kako se uz koronavirus, na jesen može očekivati sezona gripe i prehlada, ne postoji snažna garancija da svakodnevica roditelja i nastavnika neće biti poremećena s obzirom na objave brojeva novih slučajeva zaraze, propisanim samoizolacijama, epidemiološkim preporukama i online nastavom koju se trenutno pokušava izbjeći.
Školovanje kod kuće kao rješenje problema
“Školovanje kod kuće, trenutno je ilegalno u Hrvatskoj, međutim dozvoljeno je i regulirano u mnogim razvijenim zemljama svijeta koje na taj način prepoznaju i priznaju primarnu ulogu roditelja u obrazovanju. Tako je ovaj oblik obrazovanja dozvoljen i reguliran u npr. SAD-u, Kanadi, Finskoj, Poljskoj, Finskoj, Sloveniji…, a u Italiji i Irskoj je čak omogućen ustavom. Većina država ima načine provjere provođenja školovanja, a čest oblik je da škola u koju je dijete upisano jednom ili dva puta godišnje provodi ispitivanje i ocjenjivanje djeteta, te po završetku dijete dobiva svjedodžbu te škole”.
>Ivo Džeba: O nametanju jednoumlja u javnom i privatnom obrazovanju
Školovanje od kuće znači da roditelji postaju profesori sa svim odgovornostima i dužnostima koje idu uz to: planiranje tempa obrade gradiva (unutar zadanih rokova i kurikula), zadavanje zadaće, provjera usvojenosti gradiva, određivanja rasporeda sati i vremena održavanja kućne škole koji je najbolje prilagođen potrebama školarca ali i ostatka obitelji”, pisala je Lucija Sudić za frendica.hr.
Međunarodna konferencija udruge U ime obitelji o obrazovanju kod kuće
Inače, 2016. godine u organizaciji udruge U ime obitelji održana je dvodnevna međunarodna konferencija pod nazovimo “Obitelj i škola – ključ odgoja za vrijednosti” na kojoj je između ostaloga bilo riječ o obrazovanju kod kuće.
“Predstavili smo tada dva alternativna oblika obrazovanja, to su škole odvojene za dječake i djevojčice, koje postoje u Hrvatskoj, i homeschooling gdje roditelji kod kuće obrazuju svoju djecu, a djeca na kraju školske godine polažu ispite u okviru škola u kojima su registrirani, što u ovom trenutku u Hrvatskoj nije moguće i to su predstavili kolege iz Slovenije”, istaknula dr. Željka Markić prije četiri godine na HRT-u.
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.