Zašto je Plenum Filozofskog fakulteta važan, a Tehnološko-tekstilnog fakulteta nije?

Foto: fah

Gotovo neprimjetno prošla je u javnosti vijest da su studenti Tehnološko-tekstilnog fakulteta održali studentski plenum u kojem su ukazali na niz nepravilnosti koje se događaju na ovom fakultetu. Nepravilnosti se tiču navodnih protuzakonitih radnji kod upisa akademske godine.

Prema navodima Inicijative, dekanica fakulteta je indirektno zabranila Plenum unutar prostorija fakulteta, te je isti održan na otvorenom. Okupilo se stotinjak studenata koji su zatražili ostavke dekanice Sandre Bischof i svih prodekana u roku od pet dana. Ukoliko ne dobiju ostavke, zatražit će i očitovanje rektora Borasa, a ukoliko se i on ne očituje studenti će nove odluke i zahtjeve donijeti na sljedećem plenumu koji se treba održati u roku od sedam dana.

Vijest je to koja je u javnosti prošla prilično tiho i neprimjetno, iako se radi o gotovo identičnoj situaciji koja se događala na Filozofskom fakultetu i zahtjeva za ostavkom dekana. Ispred Tekstilnog fakulteta nema niti Bojana Glavaševića, nema Urše Raukar, nema Ranka Ostojića, nema novinara, nema nikoga.

Samo iz dva razloga: političke važnosti Filozofskog fakulteta i najavljene akademske suradnje Filozofskog i Katoličkog bogoslovnoh fakulteta.

Politička važnost Filozofskog fakulteta

Od samog nastanka modernog Sveučilišta u Zagrebu još u 19. stoljeću Filozofski fakultet uživao je autonomiju djelovanja i razvoj slobodne misli sve do pojave komunističkog totalitarizma.

Uz Pravni i Bogoslovni fakultet, Filozofski fakultet je bio nukleus modernog sveučilišta u Zagrebu. Dolaskom komunističkog sustava nad Sveučilištem u Zagrebu (i drugdje) se uspostavlja potpuna kontrola, a na osobiti udar dolazi upravo Filozofski fakultet. Tako taj fakultet postaje utvrda komunističke dogmatske misli u kojima su se školovali kadrovi koji će kreirati i održavati stvarnost poželjnu vlastodršcima. O

dsjeci za povijest, hrvatski jezik (tada hrvatsko-srpski), pedagogija, psihologija, sociologija i dr. postaju „elitni i udarni čekići“ kojima je trebalo kreirati hrvatsku prošlost, sadašnjost i budućnost, a Hrvate držati na lancu osobito sustavnim „znanstvenim“ nabijanjem sindroma krivnje i genocidnosti. U tome su kadrovi školovani upravo na Filozofskom fakultetu davali udarni ton i boju, prije svega apologijom obrane komunizma i teza o hrvatskoj genocidnosti.

Nemjerljiv je negativan i pogubni utjecaj koji je tako kreirani sustav mišljenja (protiv kojeg nisi smio ni pisnuti) dao hrvatskom društvu i čovjeku. Da, Filozofski fakultet bio je visoko ideologizirana ustanova koja je u komunizmu potpuno izgubila autonomiju koju je imala od samog početka djelovanja. On je bio udarna „pesnica“ kojim se hrvatski narod držao u lancima sindroma krivnje, a tragovi se vuku do današnjeg dana kada je činjenica da se tisuće ženskih pletenica, dječjih cipelica i leševa vadi iz brojnih jama.

Sve je to praćeno šutnjom medija, javnosti i ljudi koji su se školovali na ovom fakultetu na teret poreznih obveznika. A oni su prvi koji bi prvi trebali ukazati na tu tragičnu stvarnost. Pokolj u Bleiburgu i Križni put 1945. najveće su manifestacije državnog terora za vrijeme Titovog režima, a crna bilanca tih zločina je što se i 70 godina poslije ti zločini pokušavaju opravdavati i relativizirati.

“Jezivo je kad mladi povjesničari s Filozofskog fakulteta pokušavaju ublažiti i relativizirati te zločine”, izjavio je Josip Jović u Tihomira Dujmovića nedavno na HRT-u.

Zbog toga se pred Filozofskim fakultetom pojavljuju i Ranko Ostojić i Bojan Glavašević, a ne treba ih očekivati ni blizu Tekstilnog fakulteta. Treba zadržati „bolju prošlost“ koju su njihovi prethodnici iz SKH teškom mukom stvarali 45 godina da bi Hrvate držali u zabludi, šutnji i pokornosti. Modernim rječnikom govoreći: spriječiti „revizionizam“! Makar bio utemeljen na znanstvenim činjenicama i prosudbama.

Suradnja s Katoličkim bogoslovnim fakultetom

Druga istina je da se neformalni članovi tzv. Plenuma na Filozofskom fakultetu u Zagrebu već dugo isključivo iz ideoloških razloga protive suradnji toga fakulteta s Katoličkim bogoslovnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Oni govore o tobožnjoj “prijetnji autonomiji sveučilišta”, suradnju smatraju “udarom na Filozofski fakultet, ali i na cjelokupno obrazovanje” te iz prastare svijesti iz doba Francuske revolucije progovaraju: “Ključna razlika između teorije utemeljene u kritičkoj misli i teorije ograničene dogmom čini ta dva fakulteta nespojivima. Pravna i svjetonazorska neusklađenost otvara prostor cenzuri nastavnih sadržaja, a samim time i zatomljivanju kritičke misli na Filozofskom”. Zagovornici toga stajališta, očito je, ne samo da nemaju elementarnoga znanja o teologiji kao znanstvenoj disciplini iz kategorije društvenih znanosti (antropologija, etika, hermenautika, filozofija, grčki, latinski, hebrejski jezik itd.), nego pokazuju upravo neljudskost i krajnje sektaško ponašanje koje bi određene studente i građane Hrvatske trebalo ponovno pretvarati u građane drugoga reda.

Za kraj kratki zaključak: CAR JE GOL.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/h