Željko Sakić: HDZ je dobio izbore zahvaljujući preferencijskim glasovima za ljude s velikim ugledom

U emisiji Markov trg na Z1 televiziji gostovali su Marko Marković, urednik Maxportala i Željko Sakić, kolumnist portala Narod.hr.

Na početku emisije upitan o Mostu i je li moguće s tom političkom strankom usuglasiti neke stavove koji bi mogli Hrvatsku povesti u jedno stabilnije razdoblje Željko Sakić ocjenjuje da je Most u toj prvoj fazi kada su došli u poziciju za pregovaranje bili zapravo zatečeni svojim uspjehom na izborima.

“I sada u ovom trenutku prilično sam skeptičan prema količini kvalitetnih kadrova koje oni imaju i mogu involvirati u samu tu Vladu. Drugo što je bilo vrlo signifikantno i znakovito da su u izbornoj noći rekli ‘imate pet dana, mi ćemo šutjet’. To nije način na koji dva au pair partnera razgovaraju. U izbornoj večeri bi se trebalo čestitati izbornom pobjedniku, kažu se neke kurtoazne stvari”, ističe Sakić.

Je li Plenković pokazao svoje diplomatske vještine i uspio omekšati taj tvrdi gard Sakić drži da je “Gospodin Plenković u tom smislu puno kvalitetniji nego bivši predsjednik HDZ-a Karamarko. U tom smislu. U smislu da ima pregovaračke vještine, međutim, tu apsurdno inverzno ne ovise stvari o HDZ-u nego ovise o Mostu. Ako će Most biti svjestan da ima 13 mandata, ako će biti umjeren u tome što traži, ako će se ponašati na način koji bi bio primjeren toj situaciji, onda tu neće biti nikakvih problema”.

Voditelj Marko Jurič podsjetio je da se sad vode pregovori oko sedam uvjeta koje je Most postavio, Plenković je rekao da je dio tih uvjeta odmah primjenjiv ali neke bi trebalo detaljnije analizirati. “Kolega Vjekoslav Krsnik poslao mi je zanimljiv tekst koji kaže da su zapravo stranke u Hrvatskoj uzurpirale točku 1 Ustava RH gdje stoji da vlast proizlazi iz naroda. Međutim ako narod nema što birati onda je zapravo dovedena u pitanje ta prva temeljna odredba Ustava RH”, zapitao se voditelj.

Sakić je na to podsjetio na građansku inicijativu U ime obitelji i referendumsku inicijativu „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“.

“Veći broj preferencijskih glasova daleko bi pomogao u trenutku kada se svi slažemo da je Izborni zakon jedna od rak-rana hrvatske demokracije. I sama je udruga U ime obitelji tražila preferencijske glasove i zabranu predizbornih koalicija. I sad se pokazalo kod konkretno SDP-a gdje su dobili preko 300 tisuća glasova manje da su to stranke “kule od karata”. Također tu se direktno ulazi u ovlasti predsjednika stranaka, koji onda više nisu nedodirljivi. Što je manje preferencijskih glasova, što ljudi imaju manje za zaokružiti, to je manja njihova moć. Oni se neće odreći svoje moći i tu dolazimo do deficita u Hrvatskoj koji se zove nedostatak demokratičnosti u samim strankama”, upozorava Sakić.

HDZ je dobio izbore zahvaljujući preferencijskim glasovima za ljude s velikim ugledom

“Nadovezao bih se na bitnu stvar”, dodaje Sakić, “po mom mišljenju HDZ je dobio izbore preferencijskim glasovima. Oni su tako strahovito povukli, upravo gospođa Bruna Esih, Stiv Culej, Milijan Brkić, Kliman u osmoj izbornoj jedinici od kuda dolazim. Sam dr. Kirin koji je bio peti, oni su povukli veliki broj glasova i oni su isključivo preferencijskim glasovima ovakvu, po meni, neočekivanu, veliku pobjedu. Iz niza razloga neočekivanu.”

“Liste su bile vrlo smišljeno složene”, smatra Sakić.

“Stavili su ljude za koje su bili sigurni da uživaju veliki ugled u društvu, kao što ima gospođa Esih, kao što ima kirurg, dr. Kirin u Rijeci s više od 30 tisuća operacija iza sebe, Stiv Culej koji ima ogromnu popularnost u braniteljskoj populaciji. Kada se pogleda cijela struktura ljudi koji su u HDZ-u prošli preferencijski, to su ljudi s ogromnim ugledom. Recimo Kliman. Paradoks. Hvalimo se da je ovo najbolja turistička sezona u povijesti. Tko je trenutačni ministar turizma u tehničkoj Vladi? I taj Kliman dobije 14. mjesto na listi. Mislim da je ovo bila smišljena politika slaganja lista, isto s Milijanom Brkićem. Ako ste vi sigurni da će on napraviti takav jedan rezultat, polučiti uspjeh i ušao je. Koga god su tako stavili on je prošao i HDZ je dobio izbore na tome. A zamislite da su tri preferencijska glasa”, posjeća Sakić.

Koalicija s HNS-om?

O spekulacijama za dogovor HDZ-a s HNS-om Sakić ocjenjuje da se s profilom ljudi kakvi su u HNS-u može lako dogovoriti.

“HNS je vrlo klijentelistička stranka, najanacionalnija u Hrvatskoj i stranka koja u odnosu na broj članova ima najviše osuđenih i optuženih za gospodarski kriminal. S takvim profilom ljudi se lako dogovoriti, samo se postavlja pitanje što će se poslije dogoditi s biračkim tijelom HDZ-a ako se u to uđe. Što će stabilnost bez vjerodostojnosti. Mene nitko ne može uvjeriti da Vesna Pusić, bez obzira što ona nije formalno u HNS-u nema vrlo veliki utjecaj u HNS-u. I sam Vrdoljak kada je zamijenio Čačića nakon slučaja koji se dogodio u Mađarskoj, preuzeo je to ministarstvo u kojem se vuku repovi još dan danas”, podsjeća.

Zašto nemamo potporu u nijednoj europskoj državi?

O alternativi u slučaju ako ne uspiju pregovori i bi li bilo moguće da idemo ponovno na izbore, Sakić upozorava da se produžuje međuvlašće koje iznimno šteti Hrvatskoj.

“Tu se miješa unutarnja s vanjskom politikom. Hrvatska je u jednoj vrlo nezahvalnoj situaciji zbog toga što nije imala definiranu vanjsku politiku dugi niz godina. Prošli smo tjedan imali prigode čitati da predsjednik Srbije kaže ‘falila nam je dlaka do rata s Hrvatskom’. Pazite, to kaže Srbija, država koja nije ni članica NATO-saveza, ni članica EU i on to javno izjavljuje. To ima svoje razloge i dobiva potporu austrijskog socijalista. Hrvatska je u složenoj situaciji zbog toga što bi mi trebali postaviti pitanje zbog čega mi nemamo takve potpore u bilo kojoj europskoj državi, zašto nas nitko ne podržava? Ako idemo u nove izbore, produžuje se ovo stanje u kojem ste u interregnumu vlasti. Nemate formiranu vladu, ranjivi ste na napade izvana. Dolaze određene situacije u geopolitičkoj strukturi svijeta koje su vrlo važne. Na primjer migrantska kriza.

O SDP-ovom riječkom bastionu

Željko Sakić kaže da riječki SDP nema tako važnu ulogu u slučaju biranja predsjednika SDP-a.

“Riječki je SDP jako minoriziran”.

Sakić se također osvrnuo na Milanovićevo višekratno nazivanje generala Stipetića ‘oficirčinom’.

“General Stipetić rekao je da na proslavu Dana pobjede u Knin neće ići jer je to nekav dernek. To isto ne pristoji nekom kome se predao cijeli korups srpske vojske. Trebalo bi svakako otić. Kako se za to može reći dernek? Oni se tu razumiju u tom nekom mentalnom sklopu. Još bih se nadovezao da je Picula klasični salonski političar iz Bruxellesa. On je čovjek koji, dok nije SDP ušao u probleme oko komunikacije, se po ničemu nije isticao kao netko tko bi mogao voditi SDP. Međutim, SDP u ovom trenutku nema drugo rješenje. U obračunu kod Iblerovog trga, Ostojića i Picule, mislim da će Ostojić sigurno pobijediti. Od 2007. godine, to je deset godina, to je kontinuitet uličarskog jezika, ove komunikacije. Ranko Ostojić ima u sebi tu jednu drčnost, odnos sličan kao Milanović. Deset godina nije mali period. Velikom broju članova se to tamo sviđa. Što se tiče baš samog riječkog SDP-a zna se reći da je bastion SDP-a, on to dobrim dijelom jest ali nije tako kako se doživljava izvan Rijeke. Sa sedam mandata pali su na pet, HDZ je dobio tri. IDS je dobio tri, Most je dobio dva, Živi zid jedan. Postoji niz izbornih jedinica u Hrvatskoj gdje je SDP dobio više nego u Rijeci. Kada govorimo o tom SDP-ovom bastionu u Rijeci uvijek moramo postaviti pitanje o kojem se nerado govori, a to je koliko je u 25 godina neovisnosti doprinijelo uspjehu SDP-a slabi HDZ. I sada je ušao Kliman koji je nestranački čovjek, ušao je dr. Kirin koji je prešao iz HSP-a prije mjesec dana i ušao je nositelj liste Oleg Butković. To je jedan čovjek iz HDZ-a. HDZ bi u Zagrebu morao shvatiti da mora organizirati HDZ u Rijeci na način da se SDP pobijedi. Uložiti sredstva, ljude, kadrove. Porazom SDP-a u Rijeci gube neki svoj kamen temeljac, jer je iz Rijeke došao i Slavko Linić sa strahovito štetnim zakonom. Slavko Linić je potpomognuo cijeli SDP kada su bili na dnu dna. U Rijeci HDZ mora iznjedriti lidere, ljude za koje će se znat.”

Rijeka je doživila gospodarsku i demografsku katastrofu neviđenih razmjera

“Jovanović je bio nositelj liste, a Obersnel je čovjek koji je jako dugo gradonačelnik Rijeke”, podsjeća Sakić.

“Obersnel je uložio deset milijuna u restauraciju Titovog broda Galeb. Taj brod proglašen je spomenikom od nacionalne važnosti, a deset milijuna kuna otišlo je u ništa. Obersnel je pozvao Frljića u Rijeku, počeo je tu ideološku raspravu koja je na kraju završila drvljem i kamenjem na ministra Hasanbegovića koji im je stao na put u jednom trenutku. Ono što se dogodilo u Rijeci na Dan pobjede da na HNK Rijeke hrvatski barjak bude spušten na pola koplja to je stravično. Objašnjenje da je puhao vjetar je tragikomično jer to nije na špagi, kako bi rekli u Rijeci, već na sajli. Taj dan su organizirali u riječkom kazalištu paralelno sa službenim obilježavanjem Dana pobjede ‘viđenje rata kako ga vide oni’. Došao je Pupovac, Vesna Teršelič, nekih pet žena i kada biste uzeli sukus toga priča je bila ‘ajmo to malo uravnotežit’. I to se radi na Dan pobjede u istom trenutku kada se održava službena proslava u Kninu. Vi se na neki način inatite tome. To je ista ona politika iz devedesetih kada su u Rijeci ispisivali grafite ‘Zagreb = Beograd’ i ‘solo contra tutti’. Više se nema obraza ni to govoriti, jer je Rijeka doživila gospodarsku i demografsku katastrofu neviđenih razmjera. Zato su bacili deset milijuna u Titov brod Galeb, a u kazalište je ušla morska voda.”

Što se tiče Živoga zida, Sakić kaže da im je kod zadnjih izbora izmaklo još neko zastupničko mjesto za malo, pa se moglo očekivati da će ovaj put rezultat biti bolji i dobiti 7-8 mandata, a to su i najavili vrlo pristrani hrvatski mediji kada su pisali da će u SDP-u nastati glavobolja, jer su interne ankete govorile da dobivaju osam glasova.

“Međutim nejasan mi je generalni stav Živog zida koji se bori protiv deložacija, da neće s nikim. Ako neće s nikim kakve imaju mogućnosti utjecaja na neke odluke? Zašto su ušli u političko natjecanje? Oni su dobili vjerojatno protestne glasove i ova niža izlaznost bila je upravo to.”

Propast desne opcije

Nakon ovih izbora vidimo da se u Hrvatskoj dogodila propast desne opcije a od Hrvatske se nastoji stvoriti anacionalnu državu, smatra Sakić.

“U Hrvatskoj dogodila propast desne opcije. Prvi puta od devedesetih nemamo ni jednog zastupnika iz HSP-a. Ranije ste zbrajanjem svih tih HSP-ovih opcija mogli doći na sedam osam postoto, a ovaj puta ni dva posto.”

“Kada gledate poziciju centara moći iz inozemstva imam osjećaj kao da je Hrvatska nekakav laboratorijski uzorak u kojem će svjetski moćnici procjenjivati do koje se mjere nacionalna hrvatska država može pretvoriti u anacionalnu, a bez izbora i ove normalne procedure. Prijatelji koji dođu iz inozemstva pitaju me zašto ovdje nema hrvatskih zastava? U mom kvartu od cca. 30 tisuća stanovnika na Dan pobjede bilo je izvješeno dva barjaka. Pred neki dan na koncertu Prljavog kazališta u Rijeci vrlo mlada populacija mahala je zastavama, ali i ljudi iz okolnih zgrada. Dovedeni smo u situaciju da čak na jednoj simboličnoj razini moramo imati izliku za izvaditi zastave. Koncert Prljavog kazališta, ili utakmica Hrvatske nogometne reprezentacije, nevjerojatno je do čega je to dovelo”, upozorava.

“Ili, kakav je to Dan državnosti kada sve trgovine rade? Dan vaše Domovine, a vi morate crnčiti u trgovačkim centrima. Nevjerojatno je do čega je mentalno dovedena hrvatska nacija. Pravaške su stranke na neki način istrošile tu Starčevićansku ideju. Sada je taj prostor ostao prazan.
U Srbiji imate neofašističke skupine, jednog čelnika od tih skupina koji živi u Trstu i koji je konstantno u kontaktu s neofašističkim skupinama u Italiji”, pita se prethodno nabrojivši ekstremne desne skupine/stranke u drugim europskim državama. U Hrvatskoj nema desnog ekstremizma, ali nema više ni desne opcije.

“Mene čudi kako može postojati u Europskoj uniji država koja nema te desne opcije. To je nenormalna situacija, jer ta desna opcija širi prostor za stranke centra. U državnoj upravi ne daju iste uvjete za sve stranke i ne mogu svi pod istim uvjetima i brzinom registrirati stranku”, upozorava.

“Napisao sam u jednoj kolumni da je sav intelektualni potencijal desnice u HNES-u. Oni su obavili jednu vrlo važnu društvenu zadaću. U Hrvatskoj se nema pravo na sve ono na što se ima u svim drugim državama.”

Što radi DORH?

“Ne može u Hrvatsku doći jedan Dačić kojeg zovu Mali Slobo i reći da je njemu neprihvatljivo da na Dan pobjede dođu postrojbe NATO-pakta. I koliko je postrojbi NATO-pakta došlo u Knin? Pa se mi tješimo i govorimo mi smo sami sebi dovoljni. Kako može takav upliv imati država koja nije članica ni NATO-pakta ni EU? Dan pred izbore u Hrvatsku dolaze nekakve delegacije koje govore o 700 tisuća ubijenih u Jasenovcu. To je neshvatljivo i neprihvatljivo. Ako je DORH još u fazi istraživanja situacije sa Šešeljem i još nije podigao optužnicu o čemu mi imamo dalje razgovarati. I onda još takve delegacije prima hrvatsko državno vodstvo. Hrvatska je laboratorij gdje se gleda koliko se daleko može to potisnuti, dokle nas se može gazit”, zaključuje Sakić.