Željko Sakić: Za radnike 90,45 kuna više, stranke u 2014. potrošile 155 milijuna kuna

Radnici koji rade za minimalnu plaću od početka ove godine godine dobivat će 90,45 kuna više nego do sada.

Tehnička Vlada Zorana Milanovića Uredbom o visini minimalne plaće 24 sata prije kraja 2015. godine povećala je iznos njihovih plaća na 3120 kuna bruto. To znači da će minimalna plaća iznositi oko 2 500 kuna mjesečno. Prema izjavi Miranda Mršića minimalnu plaću prima oko 20 000 radnika. Osim toga ta kategorija plaća je u Hrvatskoj rasla najsporije od svih članica EU.

Za usporedbu u Grčkoj članici EU, koja se često spominje u kontekstu bankrota i ekonomske krize, prosječna mirovina iznosi 6 000 kuna, što je više od ovdašnje prosječne plaće. Najniža plaća u Grčkoj iznosi 4 600 kuna, a prosječna 7 600 kuna.

U Hrvatskoj imamo i tragičnu situaciju s 25 000 radnika koji rade, a za svoj posao mjesecima i godinama ne dobivaju niti kune. Obje skupine radnika, oni sa svojim bijednim primanjima, kao i oni pretvoreni u roblje, ne mogu s ovakvim prihodima pokriti niti najosnovnije životne potrebe, ali to kao da nikoga osobito ne zabrinjava.

Štoviše, ovdašnji vodeći mediji slavodobitno najavljuju kako je ove godine 200 000 Hrvata upravo otišlo na skijanje uglavnom, u inozemstvo, prikrivajući time katastrofalnu socijalnu sliku u društvu.

Brojni su članovi Vlade prema pisanju medija istog dana kada su povećali minimnalnu plaću za 90,45 kuna, organizirali raskošni tulum u jednom Zagrebačkom klubu, zabavljali se do zore, opraštajući se na taj način od obnašanja vlasti. Službeni automobili ministara bili parkirani u pješačkoj zoni ilustrirajući i na taj način kako su doživljavali svoj položaj i ulogu u društvu.

Strahovita mreža partitokracije, birokracije i administracije

Istovremeno nalaz Državnog ureda za reviziju pokazao je da su hrvatske političke stranke u 2014. imale 221 zaposlenika, uprihodovale su oko 115 milijuna, a potrošile 117,5 milijuna kuna. Od toga je iz državnog i lokalnih proračuna potrošeno 95,5 milijuna kuna. Revizija je obuhvatila 30 stranaka (14 parlamentarnih i 16 izvanparlamentarnih), šest nezavisnih saborskih zastupnika i dvoje nezavisnih lokalnih vijećnika te utvrdila već prije utvrđene nepravilnosti, u planiranju, računovodstvenom poslovanju i trošenju sredstava.

Krajem 2014. političke stranke zapošljavale su 221 osobu, a na njihove plaće potrošeno je 25,8 milijuna kuna. Za te propuste prema dosadašnjoj praksi neće odgovarati nitko.

Posebna priča je Državni ured za upravljanje državnom imovinom, kojom rukovodi Mladen Pejnović. Njihovih 99 zaposlenih za koje su u 2014. potrošili 9 milijuna kuna proračunskog novca postigli su katastrofalne rezultate.

U DUUDI–ju je 16, 6 milijardi kuna nestalo bez traga. Mišljenje i nalaz Državne revizije za 2014. godinu je negativan no, institucije pravne države nisu učinile ništa, kao niti u slučaju utvrđenih nepravilnosti prilikom prodaje CO kojom prigodom je proračun prema mišljenju Državne revizije oštećen za 3,5 milijarde kuna.

Državne ustanove i Agencije rastrošnost bez granica

U 184 državne institucije zaposleno je 21.629 ljudi, Rashodi za zaposlene iznose gotovo 2,7 milijardi kuna godišnje, za telefon, poštu i prijevoz 180 milijuna kuna, intelektualne usluge stoje 313 milijuna kuna, a za reprezentaciju je potrošeno 15 milijuna kuna. Zakup i najam prostora stoji ih 112 milijuna kuna, iako DUUD-i raspolaže tisućama praznih nekretnina.

Da bih prikazao kakvo je stanje u raznim Agencijama i ustanovama, istaknuo sam samo one, za koje doista teško mogu pronaći svrhu postojanja.

Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata troši 3 136 310,29 kn, a 7 zaposlenih imaju plaću 37 337,03 kn.

Fond za zbrinjavanje nuklearnog otpada za pet zaposlenih mjesečno po zaposlenom troši 38 tisuća kuna, dakle neto plaće iznose 20 000 kuna.

Hrvatski registar brodova ima 95 zaposlenih na čije se plaće mjesečno troši 25 milijuna kuna, prosječna plaća iznosi gotovo 13 000 kuna.

Agencija za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom ima 53 zaposlena, na čije plaće i doprinose mjesečno troši 19 tisuća kuna.

Institut za turizam s 31 zaposlenim troši 5 milijuna kuna godišnje, a što mu je uloga pored ministarstva turizma nikome nije jasno, pored toga osnovan je i Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču koji godišnje stoji 5 747 134,00 kn, a tamošnjih čak 46 zaposlenih ima plaću od 10 411,47 kn.

Agencija za opremu pod tlakom troši 2 011 447,48 kn, a 14 zaposlenih dobiva 11 972,90 kn plaće.

Republika Hrvatska je vlasnik ili suvlasnik gotovo 700 različitih poduzeća. U tim poduzećima zaposleno je gotovo 60 tisuća ljudi. Od te brojke, 22 su strateška javna poduzeća, a 25 su poduzeća od posebnog značaja za državu, poput Hrvatske pošte ili Hrvatske lutrije.

Stoga je sasvim logično da mandatar Tihomir Orešković planira osnovati krovnu državnu tvrtku, koja bi upravljala ključnim državnim poduzećima.

Direktore poduzeća bi se biralo javnim natječajima, a oni bi odgovarali samo ministarstvu financija.

Drugačiji pristup pogodovanja i stranačkog zapošljavanja dao je katastrofalne rezultate.