Žestoka rasprava Hasanbegovića, Peović i Gotovca o vraćanju Titovog imena na zagrebački trg

Foto: Narod.hr, fah, Fotomontaža: Narod.hr

Saborska zastupnica Radničke Fronte Katarina Peović, saborski zastupnik Domovinskog pokreta i povjesničar Zlatko Hasanbegović te novi predsjednik zagrebačkog SDP-a Viktor Gotovac gostovali su na tribini u organizaciji Srpskog privrednog društva Privrednik i Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba pod nazivom “Krug za Titov trg”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gotovac se zalaže za vraćanje imena jednom zagrebačkom trgu u ime maršala Tita, no SDP-ovi koalicijski partneri iz koalicije Možemo izjasnili su se da im to nije prioritet.

“Mislim da u ovom nekome sastavu dileme nema da su ideje važne. Politika sa sobom nosi ideologiju i ideju, to je ono po čemu se opcije razlikuju. Mislim da je za nekoga tko pripada lijevoj političkoj ideji maršal Josip Broz Tito nezaobilazna osoba. Danas je iz nekoliko razloga važno. Prije svega taj aspekt antifašizma, koji sada u Europi vidimo da se lomi, s pomalo promijenjenim akterima. Ovaj put s Rusima koji guraju jedan narativ koji je zapravo fašistički, a s nekima drugima koji su u drugoj poziciji, zbog toga je Tito kao paradigma važan”, rekao je Gotovac.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

‘Mislim da postoji mnogo razloga za ljude koji su domoljubi, da zapravo vide važnost Tita za tu zemlju i šire od nje’

“Druga stvar – cijela situacija s Rusima i našim odnosom i cijelo to razmišljanje da je to bila osoba koja je vjerojatno, nenamjerno možda i ne s razmišljanjem, ali povukla taj potez koji ima političku refleksiju u tom dijelu svijeta. Za ovaj naš hrvatski dom je to osoba koja je iscrtala granice. Branitelji su u Domovinskom ratu te granice obranili, ali netko ih je iscrtao, to je onaj paradigmatski dio, onaj transparent: ‘Vratite Istru i Dalmaciju’.

> Raspudić: ‘Ne vidim razloga da u glavnom gradu demokratske Hrvatske jugoslavenski diktator Tito ima obilježje’
> Evo koliko je SDP-ov Gotovac zarađivao savjetujući Bandića

Mislim da postoji mnogo razloga za ljude koji su domoljubi, koji vole ovu zemlju, da zapravo vide važnost Tita za tu zemlju i šire od nje. A što se tiče stranke, mislim da je to bilo gotovo konsenzualno u Zagrebu podržano jer je ta epizoda označila Zagreb u političkom smislu konačnim sunovratom Milana Bandića koji je u nekom svom zadnjem mandatu poduzeo potez koji je zapravo negacija cijele njegove političke prošlosti. Stoga, ako i postoje neki u SDP-u koji misle da to nije bitno, onda možda trebaju razmotriti jesu li na pravom mjestu”, rekao je Gotovac.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Cijelo vrijeme se govori je li to prioritet. Ispada kao da je to veliki posao. Nije bio veliki posao kada je inicijativa bila u suprotnom smjeru. Neće ništa patiti, ako se jednim potezom to učini stavljanjem jedne table. Ne trebaju za to javne nabave, europski projekti, povjerenstva, već naprosto jedan potez. Neće ništa stati ako se vrati ploča”, nadodao je Gotovac čiji je zaključak publika tribine Srpskog privrednog društva “Privrednik” popratila pljeskom.

Peović: ‘ Što se tiče Možemo je ono što je na neki način loše je to što su najavljivali da će vratiti ime trga, a od toga su na neki način odustali’

Katarina Peović također je prokomentirala ideju vraćanja Titova imena trgu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Inicijativa Krug za trg prosvjedovala 10 godina za micanje Trg maršala Tita, a Tomašević bi ga vratio
> Tko je Viktor Gotovac, novi šef zagrebačkog SDP-a koji želi vratiti trg maršala Tita?
> Hasanbegović o slučaju obitelji Zec: To nije bio ratni zločin već grabežno umorstvo

“Razlog zašto bi RF vratila Titovo ime trgu je ne neka muzealizacija niti nostalgija, nego živo vjerovanje u ideju solidarnosti, jednakosti, radničkih prava, potrebe klasne borbe i takvih stvari koje su danas malo zaboravljene. Ono što nas zanima je živa ideja, a ne mrtvi muzejski primjerak. Što se tiče Možemo je ono što je na neki način loše je to što su najavljivali da će vratiti ime trga, a od toga su na neki način odustali, pretpostavljam zbog realpolitičke borbe.

Nas stalno pokušavaju upozoriti da se moramo i sami nekako prilagoditi realpolitičkoj borbi. RF nije prilagođena realpolitičkoj borbi, mi ne kalkuliramo, ne gledamo koliko ćemo glasova dobiti ako povučemo neki nepopularan potez ili kažemo nešto što bi moglo uzburkati duhove, zbog toga imamo i realne probleme. To možda nije pametno u smislu izbornih rezultata, ali je pametno danas da mi više od svega trebamo one ideje koje su komunisti 20. stoljeća uistinu živjeli”, kazala je Peović.

‘Nemojmo vraćati ime drugu Titu, jer mi to ne zaslužujemo’

“Ono što donekle mogu razumjeti, čak i s jedne radikalno lijeve strane, došla kritika i upozorenje da danas kažem da ne trebamo vratiti ime Titovog trga. Ironično i paradoksalno je postavljena jedna teza, a to je: ‘Nemojmo vraćati ime drugu Titu, jer mi to ne zaslužujemo’. Mi živimo u realpolitici u kojoj su na zadnjem mjestu pitanje radnička prava, ne otvaraju se radna mjesta, komunizam, točnije socijalistički eksperiment izvršio je u nekoliko desetljeća industrijalizaciju koju danas ne mogu ovi niti uništiti sve što su ovi izgradili.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mogu onda citirati Stefana Gužvicu i reći da ‘ne trebamo vraćati ime zato što ne možemo očekivati od aktualne vlasti da se referira na ideje koje su bile važne’. Tito nije bio samo antifašist, on je bio komunist. Ono što je nama važno jest da te ideje na neki način revaloriziramo, da ne odstupamo od negativnih stvari koje su bile, da ne bježimo do kritike realpostojećeg socijalizma koji smo imali, ali da napravimo nešto što bi danas bila progresivna ljevica na temeljima ideja i eksperimenata koje smo imali priliku vidjeti “, rekla je Peović citiravši srbijanskog povjesničara Gužvicu.

Hasanbegović: ‘Ovdje lamentirati o tome da smo suočeni s najezdom tzv. fašizma je potpuna besmislica i neznanje’

“Ja sam na neki način 2022. godine, kao što primjećujete, pomalo rezigniran na tu vrstu entuzijazma koji sam imao kad smo sjedili ovdje 2017. ili 2018. godine kada je bila vrlo življa rasprava. Popuno apsurdno je da ja sada ovdje vodim historiografske rasprave i ideološke polemike. Svi mi smo više-manje poznati u javnom životu i poznata su naša stajališta. I sada ovdje polemizirati da njegova siročad 2021. godine nisu dostojna da žive u gradu koji ima njegov trg, to se čak donekle mogu i složiti i s dosjetkama da imamo primjer fašizma u ukrajinsko-ruskom konfliktu, točnije ruskoj agresiji na Ukrajinu, gdje je upravo, ne isključivo, sovjetska boljševička komunistička baština sastavni dio ideološke pripreme ruske agresije, kada je takozvani antifašizam ideološka kulisa ruskoga ekspanzionizma, kada slušamo o denacifikacijama i sl.

Ovdje lamentirati o tome da smo suočeni s najezdom tzv. fašizma je potpuna besmislica i neznanje, dakle nije dostojno osobe koja pripada akademskoj zajednici. Povijest nije samoposluživanje, oni imaju svoj kontekst i sadržaj i ne mogu biti ideološke toljage pa sve što se nama ne sviđa proglašavati fašizmom. Svaku socijalnu devijaciju nazivati fašizmom”, rekao je Hasanbegović.

Kako je maknut Trg maršala Tita – vrlo jednostavno

“Kod Gotovca, njegovom dosljednošću, principijelnošću, rezigniram da uopće jedna politička stranka, po mom mišljenju, na ovaj način nije trebala ni postojati. Ona nije izraz od ’90. do danas nekakve biračke volje, već tadašnjeg inženjeringa i kalkulacije utemeljitelja moderne hrvatske države da sačuva putem imovine, pa ako hoćete i stanovitog inženjeringa, jednu propalu političku stranku koja je već tada bila relikt prošlosti.

Ako se vratimo kronološki kako je maknut Trg maršala Tita – vrlo jednostavno. I tu prestaju sve sličnosti s gospodinom Gotovcem. Tada su bili rezultati izbora i pet zastupničkih mandata dobila je jedna politička platforma koja je jasno artikulirala svoja stajališta kao nulti uvid za samokonstituiranje skupštine. Prije bilo kakvih tzv. lukrativnih pregovora o plinarama, gradskim grobljima i sl. postavljen je uvjet. Uvjet za konstituiranje skupštine bila je promjena imena Trga maršala Tita. S Milanom Bandićem ja o tome niti jedan jedini put nisam razgovarao”, rekao je.

Novinar i ujedno i voditelj Privrednikove tribine, Saša Kosanović, napomenuo je da je Zlatko Hasanbegović zaboravio na pobjedu ‘veličanstvenog’ partizanskog pokreta u Drugom svjetskom ratu.

“Zaboravljate jednu stvar. 1990. godine od te pobjede nije ostalo išta – kamen na kamen. Akteri razbijanja i uništavanja te cjelokupne, takozvane pobjede, boljševičke baštine nisu bile poražene snage iz Drugog svjetskog rata, već upravo istaknuti korifeji, sada u drugim ulogama koji su proizašli iz te vaše pobjedničke baštine”, rekao je Hasanbegović napomenuvši da ako govorimo o ratnom stradanju, postoji ona činjenica kada je u gradu Vukovaru general Šljivančanin, tada pukovnik, koračao gradom i radio zlodjela imajući zvijezdu petokraku na svome šljemu.

O pozdravu ‘Za dom spremni’

“Ustaški pokret i ustaštvo je dovršen povijesni fenomen. Prestao je postojati zbog Nezavisne Države Hrvatske, u konačnici izravni izdanci Ustaškog pokreta hrvatskoj političkoj emigraciji svoje povratno-političko djelovanje nisu ni označavali ustaškim imenom. Problem je sljedeći; kada gospođa Peović i mnogi drugi govore o ustaštvu, oni govore o hrvatskom nacionalizmu, govore o ideji hrvatske državne neovisnosti koja je njima istoznačnica za povijesno ustaštvo, a u konačnici to povijesno ustaštvo istoznačnica u ontološkom smislu za zlo.

Drugim riječima, svi znamo je 45 godina svaki zahtjev za hrvatsku državnu neovisnost u jugoslavenskoj, Titovoj, komunističkoj državi bio formalno i stvarno kriminaliziran kao protudržavno djelovanje. Upravo iz vizure, što je temelj na kojem počinje hrvatski narodni identitet, ideja je hrvatske samobitnosti da, ako smijem parafrazirati, stanoviti programski spisi nisu dio drugoga naroda, već su narod sam po sebi. To je prva činjenica. Druga je činjenica ideja hrvatske državne neovisnosti da su u savršenoj suprotnosti svim aspektima titoizma”, kazao je Hasanbegović.

Postkomunistički filotitoizam

“Otići ću korak dalje. Ovaj postkomunistički filotitoizam, na marginama je rezultat resentimana kako bi se reklo za radničkim pravima i socijalnom državom. Zar mislite da stanoviti tajkuni, gospodin Končar mi iz nekog razloga pada na pamet i slični iz ove lijeve ergele, da oni žale za samupravnim socijalizmom? Vidim jednu vrstu Tita kao simbola jugoslavenstva, Jugoslavije i onoga vjerovanja i danas da je jugoslavenstvo i Jugoslavija povijesni društveni normativ, a Hrvatska država nasuprot Jugoslaviji jedna vrsta povijesnoga ekscesa koji treba biti trajno opterećen stvarnim izmišljenim hipotezama, iz prošlosti hrvatskom narodu nametati transgeneracijski osjećaj krivnje i od stanovitih, potpuno perifernih fenomena stvarati ozračje moralne panike i nekakvog vala neoustaštva koji je preplavio hrvatski javni život i politiku.

U društvu u kojem su de facto legalizirani različiti oblici kriminala, korupcije i slično, ovdje se traži kriminalizacija pozdrava ‘Za dom spremni’ – što je potpuno apsurdno štogod mislili o pozdravu jer je to jedno periferno pitanje. Posebno je meni apsurdno koji sam dosljedni protivnik bilo kakvih zabrana i nikada mi na pamet nije tražilo da promičem u javnome životu zabranu jugoslavenske komunističke ikonografije, nazivlja, pozdrava jer je to u konačnici besmisleno. Građanski odgoj, pristojnost i neka vrsta minimalnog nacionalnog konsenzusa ne može se postići bilo kakvim zabranama”, rekao je Hasanbegović.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.