Gost 55 minuta kod Željke Markić bio je Tomislav Žigmanov, hrvatski publicist, pisac, političar iz Vojvodine. Studij filozofije završio je u Novom Sadu. Od 90-ih godina uključen je u sve bitne aspekte javnog, kulturnog i političkog života Hrvata u Srbiji.
Bio je nositeljem izgradnje nekoliko najvažnijih hrvatskih institucija u Subotici: prvi glavni i odgovorni urednik programa na hrvatskom jeziku Radio Subotice, jedan je od inicijatora, pokretača kao i prvi predsjednik upravnog odbora Novinsko- izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“ 2002.-04., te ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata od osnutka 2009.
Izvršni je urednik Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca (2005.-2018.). Pokretač je, glavni i odgovorni urednik Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata od 2009., kao i časopisa za književnost i umjetnosti Nova riječ od 2013.Prati manjinsku problematiku u Srbiji, osobito društveni položaj Hrvata, od konca 1990. do danas, o čemu je objavio i dvije sociografske studije.
Objavio je sedamnaest knjiga, od kojih su neke i nagrađene (pjesme, refleksivna i kratka proza, eseji, studije i znanstveni radovi iz zavičajne povijesti i književnosti Hrvata u Vojvodini te filozofijski radovi, iz praktičke filozofije, etike i filozofije religije). Predsjednik jedine relevantne političke strane Hrvata u Srbiji – Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini od listopada 2015.
Iz zanimljivog razgovora koji jako dobro ilustrira položaj oko 60 000 preostalih Hrvata u Republici Srbiji donosimo neke dijelove.
O parlamentarnim izborima u Srbiji 3. travnja 2022.
“Čovjek djeluje u danim okvirima. Meni je pripala odgovornost da kao Hrvat djelujem početkom 21. stoljeća u Srbiji na području kulture i politike. Sada nam predstoji pokušaj da (na parlamentarnim izborima 3. travnja 2022.) vratimo relevantnost jedinoj političkoj stranci hrvatske zajednice u Republici Srbiji, Demografskom savezu Hrvata u Vojvodini. U Republici Hrvatskoj je poznato da Srbija ne primjenjuje „Sporazum o međudržavnoj zaštiti Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Republici Srbiji“, napose kada je u pitanju čl. 9. koji propisuje institut zajamčenih mandata. To nas, Hrvate u Republici Srbiji, stavlja u vrlo nepovoljan položaj na način da se moramo predizborno, uz koalicijske suradničke odnose s drugim političkim partijama, postaviti sa ciljem da budemo dio parlamenta“, rekao je Žigmanov.
> Zašto veleposlanik u Srbiji Hidajet Biščević stalno napada Tomislava Žigmanova?
> Žigmanov o Hrvatima koji žive u Srbiji: Strah je često jedna od sastavnica života u Srbiji
Vjeruje da će sada, u koaliciji sa strankama nacionalnih manjina iz Vojvodine uspjeti to ostvariti.
“Hrvatska zajednica zbog različitih okolnosti, uglavnom negativne naravi, nije u mogućnosti po sadašnjim izbornim propisima samostalnim nastupom osigurati svoje zastupničko mjesto te smo primorani to osigurati kroz suradničke odnose. U tim odnosima nastupamo s vrlo jasnim identitetskim okvirom, političkom platformom te vrijednosnim i ideološkim sustavom. Na izbore izlazimo u koaliciji sa manjinskim strankama pod nazivom „Zajedno za Vojvodinu i Vojvođane“. Ja sam kandidat na prvom mjestu tj. nositelj liste.
Društveni položaj Hrvata u Srbiji i određena pitanja kao npr. pitanje našeg sudjelovanja u donošenjima odluka stalno je bilo dio međudržavnih razgovora, između Hrvatske i Srbije. U posljednjih nekoliko godina tih razgovora nema. Ministar vanjskih europskih poslova, gospodin Gordan Grlić Radman inzistira na reciprocitetu”, izjavio je.
Podsjetio je na sporazum o međudržavnoj zaštiti Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Republici Srbiji potpisan je 2004., a ratificiran 2005. godine.
“Nepoštivanje tog sporazuma od strane Srbije ima negativne posljedice na našu političku artikulaciju interesa u području institucija i u javnosti. Ukoliko nemate mjesto u takvim tijelima vi ne možete ostvariti svoja prava i interese i onda ste osuđeni prihvatiti mrvice sa stola koje vam vladajući daju i na njima biti zahvalan”, rekao je Žigmanov.
O napadima ratnog zločinca Šešelja na župnika Marka Kljajića
“Od župnika Marka Kljajića dobio sam knjigu koju je o njemu napisao ratni zločinac Šešelj pod nazivom „Petrovaradin i ustaški župnik Marko Kljajić“. Ono što je bilo 90-ih godina nikada se nigdje nikome ne ponovilo.
U Srijemu i jugozapadnoj Bačkoj 90-ih godina bila je organizirana akcija napada na pripadnike hrvatskog naroda. U tim teškim vremenima ubijeno je i protjerano puno ljudi. Marko Kljajić je kao župnik bio svjedok svih tih stradanja. Godine 1996. godine on je objavio knjigu „Kako je umirao moj narod“ u kojoj je sabrao sve njemu dostupne podatke o onome što se dogodilo. Sav taj materijal bio je dokaz na sudu u Hagu protiv Šešelja za zločine počinjene nad Hrvatima u Vojvodini. Šešelj je pravomoćno osuđen na 10 godina”, govori Žigmanov.
Prisjetio je da je nakon izlaska iz zatvora Šešelj nastavio javno djelovati sa istih pozicija.
“Svoje djelovanje je nastavio i u politici te je kao narodni poslanik meni prijetio da će me ubiti. Ukazivali smo na potrebu zabrane takvih nastupanja. Rezultat toga je knjiga koju je taj čovjek napisao na tisuću stranica u kojoj je na nedopustiv način imenovao svećenika, svjedoka žrtava bez ikakvih posljedica u javnosti. To su situacije kada bi i tužiteljstvo i drugi segmenti u prostoru javnosti trebali djelovati. I interes Republike Hrvatske trebao bi ozbiljno biti usmjeren na tu vrstu pojava, da se ponovno stavljanje u žrtve Marka Kljajića ozbiljnije shvati, da se iskaže podrška i zaštita. Kada su u pitanju međudržavni odnosi, od strane diplomatskih predstavnika ili onih koji se bave pitanjima odnosa Srbije i Hrvatske očekuje se da iskažu nezadovoljstvo takvim djelovanjem u prostoru javnosti”, kazao je.
O napadu veleposlanika RH Hidajeta Biščevića na Tomislava Žigmanova u Večernjem listu
“Mislim da povijest diplomacije nije doživjela slučaj da veleposlanik, predstavnik jedne države, u ovom slučaju Hrvatske u Srbiji, javno napadne predstavnika nacionalne manjine iz iste te države u državi u kojoj je veleposlanik. To je kao da veleposlanik Hrvatske u Bosni i Hercegovini objavi u nekom mediju napad na g. Čovića. Možete li si to zamisliti? Nisu mi poznati razlozi ni povodi takvog nasrtaja na mene u kojima me g. Biščević optužuje za neku vrstu etnobiznisa. Optužiti Hrvata (koji djeluje kao predstavnik hrvatske nacionalne manjine) u Srbiji za etnobiznis nije samo neprimjereno nego ima visoku razinu uvrjedljivosti.
Biti politički prvak hrvatske zajednice u Republici Srbiji je nešto što bi teško mogli poželjeti nekome koga volite. Sa žaljenjem mogu konstatirati da je taj tekst korišten kao argument kojim su se služili moji oponenti na način da su ukazivali da se mene Zagreb odrekao, da nemam podršku Zagreba te da više nisam čovjek koji treba imati neku vrstu legitimiteta.
Svakako ću tekst pročitati i odgovoriti na njega jer ta količina laži ne smije ostati zanemarena”, zaključio je.
Cijeli razgovor pogledajte na na YouTube kanalu 55 minuta kod Željke Markić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
