Uzeti bankama, pa sredstva preusmjeriti na demografsku obnovu, bit je zakona o posebnom porezu na imovinu kreditnih institucija koji su predložili oporbeni Živi zid i SNAGA, a o kojem je Sabor raspravljao kasno u srijedu.
Zakonom se želi uvesti porez na kreditne institucije, prije svih banke, odnosno njihovu imovinu u iznosu od 0, 64 posto, što bi godišnje proračunu donijelo 2,5 milijarde kuna, kaže Branimir Bunjac (ŽZ) i navodi alarmantne demografske podatke.
Hrvatska, kaže, svaki dan gubi između 200 i 300 stranovnika, u deset godina broj učenika manji je za 63 tisuće, izgubili smo oko dvije i pol tisuće razreda.
Bunjac ističe da se svugdje u Europi banke oporezuju, “na ovaj ili onaj način”, da postoje i posebni porezi na imovinu banaka u mnogim državama, pa primjerice Poljska na to ime uzima godišnje 8 milijardi kuna.
I dok Vlada Saboru predlaže da taj zakon ne prihvati, snažno ga podržava oporbeni Most. Ovo je oporezivanje onih koji su isisali novac hrvatskih građana, kaže Miro Bulj.
Predlagatelje je zasmetala činjenica da se o njihovu prijedlogu raspravlja pred malobrojnim zastupnicima. U sabornici je ukupno osam zastupnika, četvero iz HDZ-a, dok iz SDP-a nema žive duše, konstatirao je Ivan Pernar (ŽZ).
Zastupnici su pozdravili nova pravila iz predloženog zakona o pružanju usluga u turizmu koja donose manje kazne za prekršaje u turizmu, ali i manje administrativne prepreke, te jačaju pojedine usluge, konkretno zdravstveni turizam.
Novi zakon propisuje da su usluge zdravstvenog turizma usluge organiziranja ili posredovanja, usluge prijevoza, turističkog transfera i smještaja, pojedinačne usluge ili organizirano putovanje, koje se pružaju korisnicima zdravstvenih usluga tog vida turizma. Širi se krug pružatelja turističkih usluga u zdravstvenom turizmu, tako da uz specijalne bolnice i lječilišta, taj posao mogu obavljati i druge zdravstvene ustanove i trgovačka društva iz zdravstvene djelatnosti.
Posebno se regulira kongresni i vjerski turizam, omogućuje se crkvi i vjerskim zajednicama organiziranje hodočašća i drugih putovanja u funkciji promicanja i očitovanja vjere. U tom slučaju mogu se organizirati putovanja do najviše dva dana, uključujući jedno noćenje, uz pisano odobrenje tijela vjerske zajednice nadležnog za izdavanje takve potvrde. Uređuju se i pitanja turističkih vodiča državljana drugih europskih država, te olakšavaju uvjeti za turističke vodiče i turističke agencije.
Iz predloženog se zakona vidi da se jako puno razgovaralo sa strukom, a tako se dobiju najbolja rješenja, kaže Anton Kliman (HDZ), zadovoljan što je zaštita kupca jako dobro postavljena. Deviza nam mora biti da je kupac u pravu i da je zadovoljan, kaže.
I oporbeni Glas drži da je zakon “korektan i afirmativan”, pa Anka Mrak Taritaš pozdravlja što su definirani elementi vezani uz kongresni turizam, što je naglasak na zdravstvenom turizmu, što se regulira do sada neregulirani vjerski turizam.
Zakon donosi pozitivne pomake, smatra i Tomislav Saucha (Klub HNS-a) koji poziva da se više poradi na zaštiti postojećih turističkih vodiča. Radi se o sudbinama preko 3.500 marljivih ljudi koji prodaju hrvatski turistički proizvod, kaže Saucha.
SDP-ov Branko Grčić naglašava da “generalno” imamo ozbiljan problem s ljudskim resursima, odnosno radnom snagom u turizmu. U školama u Dalmaciji koje obrazuju te struke u razredima je po nekoliko đaka, a dodatan je problem odlazak naše radne snage u inozemstvo, kaže Grčić i poručuje da su to pravi izazovi za ministarstvo.
