Na znanstvenom kolokviju “Hrvati kao manjina u okolnim zemljama: povijest, položaj, izazovi”, održanom u srijedu u Vukovaru, rečeno je da se položaj hrvatskih zajednica u okolnim zemljama kreće se od zadovoljavajućeg, kao u Mađarskoj, do krajnje nezadovoljavajućeg, kao što je položaj hrvatske manjinske zajednice u Srbiji.
“Kada govorimo o položaju hrvatskih zajednica u okolnim zemljama on je raznolik. Želimo sagledati kakvu razinu prava Hrvati uživaju u zemljama u okruženju te što učiniti kako bi se njihov položaj poboljšao”, naveo je voditelj vukovarskog Područnog centra Istituta Ivo Pilar Dražen Živić.
Rekao je da je potrebno senzibiliranje i hrvatske javnosti i države za potrebe hrvatskih zajednica izvan Hrvatske i istaknuo da je u Srbiji hrvatska manjina depopulirana i da joj prijeti dalje smanjivanje.
“U svakom slučaju Hrvatska bi se trebala pobrinuti da hrvatska zajednica gdje god žive njezini pripadnici uživa maksimalna prava i povlastice”, poručio je Živić.
Tomislav Žigmanov iz Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata kazao je kako Hrvati u Vojvodini i Srbiji ne mogu biti zadovoljni svojim položajem, iako je, kako je naveo, hrvatska zajednica proljetos na izborima, nakon dvije godine, dobila zastupnika u srbijanskom parlamentu, a zadržala je i zastupnika u pokrajinskom parlamentu.
“U svojim zahtjevima smjeramo prema rješenjima kakva postoje u Republici Hrvatskoj odnosno da kao manjina imamo garantirana mjesta na svim razinama vlasti. To je potpisano i u bilateralnom sporazumu između Srbije i Hrvatske o zaštiti manjina i vidjet ćemo u procesu pristupanja Srbije EU hoće li Srbija potpisano i primijeniti”, rekao je.
“Vjerujemo da će se, nakon što su proljetos održani izbori u Srbiji, a nedavno i u Hrvatskoj, ponovno uspostaviti zadovoljavajuća komunikacija između dvije države i da će poruke koje budu ubuduće slane biti puno drugačije od onih iz vremena predizbornih kampanja”, rekao je Žigmanov.
Napomenuo je kako se i dalje bilježe napadi na Hrvate u Srbiji ali da oni nisu pravilo. “Još uvijek nismo zadovoljni djelovanjem pravosudnih organa kao i onih koji obavljaju istragu jer se takvi zločini još uvijek klasificiraju bez etničke motivacije u što mi sumnjamo. Želimo da politička i društvena klima u srbijanskom društvu bude naklonjenija Hrvatima”, istaknuo je.
Naveo je da u Srbiji danas živi 57.900 a 1991. bilo je u toj državi više od 120.00 Hrvata. “U Vojvodini je 1991. godine bilo više od 81.000 Hrvata, a danas ih tamo živi 47.033 dok ih je primjerice 1961. bilo 157.000., a iseljavanja se i dalje nastavljaju ali danas više zbog ekonomskih razloga. Broj Hrvata koji se iz Srbije iselio zbog prijetnji i pritisaka je između 35 i 40.000 i nitko se od njih nije vratio jer nije bilo programa stvaranja uvjeta za budućnost Hrvata”, rekao je Žigmanov.
Znanstveni kolokvij “Hrvati kao manjina u okolnim zemljama: povijest, položaj, izazovi” održan je u organizaciji vukovarskog Centra Instituta za društvene znanosti Ivo Pilar i Udruge hrvatskih branitelja Sajmište.
