Skraćeni prikaz najbitnijih zaključaka iz recenzija više od 80 uglednih znanstvenika, profesora i nastavnika sadržani su u publikaciji “Prilozi za raspravu o Cjelovitoj kurikularnoj reformi”, predstavljenoj u četvrtak u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu gdje je rečeno da je publikacija mali prinos hrvatskome obrazovnom sustavu i traži dijalog sa svim relevantnim ustanovama i pojedincima.
Publikacija je presjek koji će pokazati osnovne smjernice onima koji žele pozitivno, promišljeno i odgovorno krenuti u reformu cijeloga obrazovnoga sustava jer hrvatsko društvo treba tu reformu i za nju su svi zainteresirani, uvjeren je urednik publikacije akademik Vladimir Bermanec.
Zanimanje za sadržaj publikacije iskazali su brojni okupljeni, a akademik Bermanec napomenuo je da je poziv bio upućen i dosadašnjemu voditelju Ekspertne radne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme (CKR) Borisu Jokiću i predsjedniku Posebnoga stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Nevenu Budaku, koji se nisu odazvali.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras istaknuo je kako je to sveučilište objavilo publikaciju jer želi pridonijeti kvalitetnoj raspravi o reformi obrazovanja kao ključnoj temi za budućnost hrvatskoga društva.
Akademik Bermanec: Nismo grupica isfrustriranih akademika i ishlapljelih staraca
Urednik Bermanec izvijestio je da publikacija donosi više od 80 recenzija uvaženih akademika, sveučilišnih, srednjoškolskih i osnovnoškolskih profesora i učitelja s velikim iskustvom u obrazovanju i iz učionica i predavaonica. Osvrnuo se na navode i ocjene pojedinih medija da je riječ o “grupici isfrustriranih akademika i ishlapljelih staraca” ustvrdio da autori to nisu te da prilozi nisu odabrani po kriterijima ideologija, političkih pripadnosti autora ni struka, nego su izvadci svih recenzija koje su stigle u Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Urednik je objasnio i kako su često opsežni prilozi morali biti skraćivani te da su pojedini recenzenti zbog opsežnosti Prijedloga CKR-a, koji broji više od 3900 stranica, pročitali i proučili samo dijelove toga dokumenta koji se tiču njihovih užih struka, ali u pregledu su zastupljene sve struke.
Akademik Bermanec istaknuo je kako ne odriče da je Ekspertna radna skupina za provedbu CKR-a napravila veliki posao i u njega uložila veliki trud i puno vremena, Ipak, podsjetio je, svaki njegov znanstveni rad, kao i znanstveni radovi općenito, bio je izložen recenziji koju je trebalo uvažiti te se i urednik nada da će recenzije iz publikacije prihvatiti dosadašnja Ekspertna radna skupina.
Reforma obrazovanja ne smije biti jednokratna već permanentna briga za osuvremenjivanje školstva
Reforma obrazovanja ne smije biti jednokratna već permanentna briga za osuvremenjivanje i poboljšavanje školstva, smatra akademik Mislav Ježić. Uvjeren je kako je u raspravi o reformi obrazovanja potreban pluralizam koji je, ocijenio je, zakazao u javnoj raspravi već na prvoj stepenici kada se počelo govoriti o nedovoljno stručnom popisu predmetnih kurikula.
Akademik Ježić uvjeren je kako je jedini pravi put da se provede dobra, ne jednokratna ‘na horuk’ reforma cjelokupnoga obrazovnog sustava jer bi to bio nešto kao ‘puč’ u tome sustavu, permanentno reformiranje, osuvremenjivanje, unaprjeđivanje i poboljšavanje obrazovnoga sustava i njegovo približavanje učenicima. Zato se, istaknuo je, u reformu trebaju uključiti stručnjaci, ljudi koji imaju mnogo iskustva u obrazovanju, te specijalisti iz područja pedagogije i psihologije, a cijeloj reformi treba pristupiti demokratski i pluralistički.
“U pluralizmu građani ne marširaju jedni protiv drugih, nego razgovaraju, žele čuti što drugi misle i napraviti ono što je za opće dobro”, rekao je Ježić. Ako se radi o tomu da se ova reforma dotiče oko dva milijuna hrvatskih građana – među ostalim 134.000 djece, 1600 vrtića, 330.000 učenika, 2060 osnovnih škola, te njihovih roditelja i odgajatelja te 160.000 studenata onda je odgovornost jako velika, a Ježić se nada da će to iznjedriti i ozbiljan te odgovoran pristup.
Tko god ne obrazuje mlade ljude sutradan nije konkurentan u svijetu, a mi trebamo sustav obrazovanja koji će biti blizak svim učenicima, ali i konkurentan i koji će učiniti Hrvatsku zemljom koja se može uspoređivati s naprednim zemljama svijeta, zaključio je akademik Ježić.
Rasprava: Ne populističkom pristupu, što je sa sustavom ocjenjivanja, modulima kao ‘skrivenim’ opasnostima
Nakon uvodnih osvrta dvojice akademika slijedila je iscrpna rasprava u kojoj je tako akademik Ivica Kostović ukazao na to da je veliki problem populistički emocionalni pristup reformi u javnosti koji kreiraju mediji i ukazuju na to da “treba rasteretiti djecu, opskrbiti ih ‘tabletićima’ i računalima, iako stručnjaci tvrde da djeca ne smiju biti u preranoj dobi usmjeravana samo na korištenje računala, do onoga da “ne bumo valjda učili na pamet”. Kostović je suglasan s medijima u tomu da “ne bumo učili na pamet” jer smatra da trebamo “učiti u pamet” i smatra kako treba postići suglasnost struke, odgovornost Ministarstva jer, ustvrdio je nitko nije protiv reforma, ali se i najavio kako će HAZU inzistirati na podizanju kvalitete obrazovanja nastavnika i učitelja.
Profesor Lavoslav Čaklović upozorio je kako u dokumentu Prijedloga CKR-a, ali i u recenzijama, nema nikakvih osvrta na sustav ocjenjivanja koji je profesorima i nastavnicima sve veći problem, a profesor Tihomir Engelsfeld ukazao je na ‘skrivenu’ opasnost koju donosi koncept modularnosti koji bi mogao za posljedicu imati da djeca iz manjih sredina neće moći studirati što žele jer, primjerice, moduli koji će im biti ponuđeni ponekad neće imati fiziku, ponekad kemiju i biologiju i sl.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
