Znate li kako se dijele potpore u poljoprivredi? Petir traži pravednu distribucija

petir
Služba za medije Hrvatskoga sabora

Danas je u Hrvatskom saboru održana 66. (tematska) sjednica Odbora za poljoprivredu na kojoj su zastupnici i zastupnice raspravljali s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković i njenim suradnicima o Nacionalnom strateškom planu u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i komentarima koje je na isti dostavila Europska komisija, priopćila je Stručna služba Odbora za poljoprivredu.

”Povijesna šansa za hrvatsku poljoprivredu”

Predsjednica Odbora, Marijana Petir, uvodno je rekla kako su neke od tema koje su se našle u fokusu opažanja Europske komisije artikulirane i u raspravama na sjednicama Odbora za poljoprivredu, te da fleksibilizacijom Zajedničke poljoprivredne politike, države članice imaju priliku u okviru devet strateških ciljeva, osmisliti mjere koje najbolje odgovaraju njihovim nacionalnim potrebama što se prema mišljenju predsjednice Petir, može ocijeniti povijesnom šansom za našu hrvatsku poljoprivredu.

”Ministarstvo poljoprivrede održalo je dvadesetak konzultacija s Europskom komisijom i konzultacije s dionicima sektora”, istaknula je uvodno Marija Vučković te je dodala kako je veći dio komentara koje je dostavila Europska komisija zajednički svim državama članicama, i kako je Republika Hrvatska, zbog transparentnosti postupka, pisanim putem podržala javnu objavu ovih komentara.

Pitanja članova Odbora

Martina Vlašić Iljkić izrazila je zabrinutost zbog neodređivanja gornje granice prava na plaćanja, te je upitavši za model isplate izravnih plaćanja rekla da u novom programskom razdoblju treba osigurati pravedniju raspodjelu sredstava.

Zatražila je da se javnosti učine dostupnim sve primjedbe Europske komisije i odgovori hrvatske strane na iste.

Dragana Jeckov je uz promicanje ravnopravnosti spolova i poboljšanja sudjelovanja žena u poljoprivredi, postavila upit o specifičnim programima koji će biti namijenjeni ženama.

Stipan Šašlin upitao je kako će se ukrajinska kriza odraziti na provedbu zelenih politika i mjera očuvanja bioraznolikosti planiranih u Nacionalnom strateškom planu. Rekao je kako postojeće standarde u proizvodnji hrane i korištenju prirodnih resursa treba zadržati zbog njihovog utjecaja na ekologiju.

Vilim Matula mišljenja je kako su odgovori na opažanja Europske komisije loša opravdanja, te kako je opažanja Komisije potrebno prihvatiti i osigurati pravednost u dodjeli izravnih plaćanja, ali i osigurati dostupnost poljoprivrednog zemljišta i kapitala poljoprivrednicima, posebno uzimajući u obzir da su prihodi hrvatskih poljoprivrednika značajno niži od europskog prosjeka.

Da Hrvatska treba biti leader u proizvodnji zdrave, ekološke i održive proizvodnje hrane, rekao je Goran Ivanović ocijenivši kako su opažanja Europske komisije prilika za stvaranje još boljeg političkog i provedbenog okvira Zajedničke poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj.

Obradivo zemljište treba staviti u funkciju, pa je u tom smislu i u Nacionalni obrazovni program potrebno vratiti programe obrazovanja vezane uz poljoprivrednu djelatnost kako bismo osigurali dovoljno stručnog kadra, rekao je Ljubomir Kolarek.

Žaklina Jurišić; HGK ne podržava ograničenja plaćanja 

Predstavnica Hrvatske gospodarske komore, Žaklina Jurišić, istaknula je kako se zbog niske razine produktivnosti, neizvjesnosti rasta cijena poljoprivrednih inputa, stagnacije volumena stočarske proizvodnje i značajnog udjela izravnih plaćanja u ukupnom dohotku poljoprivrednih gospodarstava, Hrvatska gospodarska komora zalaže za zadržavanje dosadašnjeg modela izravne potpore uz primjenu konvergencije do 2026. godine i ne podržava ograničenja plaćanja (capping) jer bi isto imalo veliki utjecaj na održivost srednjih i velikih poljoprivrednih gospodarstava u svim sektorima poljoprivredne proizvodnje.

Mladen Jakopović: Redefinirati pojam aktivnog poljoprivrednika

Hrvatska poljoprivredna komora stava je kako povijesna prava treba zadržati, no iz istih treba izuzeti poljoprivredna gospodarstva koja nemaju stoku, rekao je predsjednik HPK, Mladen Jakopović. Mišljenja je da je definiciju aktivnog poljoprivrednika potrebno vezati uz poljoprivredna gospodarstva koja su minimalne ekonomske veličine od 3.000 eura i imaju barem jednog stalno zaposlenog. Rekao je i kako bi za aktivnosti iz Mjera ruralnog razvoja 7. i 8. bilo potrebno pronaći druge izvore financiranja, a na terenu je potrebno ojačati rad savjetodavaca i u iste aktivnosti uključiti Hrvatsku poljoprivrednu komoru.

”Pitanje svih pitanja u poljoprivredi – pravedna distribucija potpora”

”Ako znamo da je u 2020. polovica novca za izravna plaćanja usmjerena prema 6,5% najvećih tvrtki, te da 20 poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj prima 546 puta veće potpore od prosječnog poljoprivrednog gospodarstva, a da gotovo 70 000 njih ne prima nikakve potpore premda su upisani u Upisnik, to otvara pitanje svih pitanja u poljoprivredi – pravedne distribucije potpora”, rekla je Marijana Petir i upitala što se planira poduzeti da se ostvari redistribucija izravnih plaćanja prema malim i srednjim poljoprivrednicima i kako se Ministarstvo planira postaviti u pogledu tzv. povijesnih prava te hoće li i dalje nastaviti isplaćivati potpore stočarima koji nemaju stoke na što su reagirali poljoprivrednici ali i šira javnost.

Upozorila je da su sektorske intervencije usmjerene samo prema obveznim intervencijama, tj. voću i povrću, pčelarstvu i vinu te da nema primjerice sektora maslinovog ulja u kojem bilježimo izvrsne rezultate. ”Nije dobro da za neprimjenu ovih intervencija u drugim sektorima kao obrazloženje koristimo argumente koji više ne drže vodu jer nismo članica EU od jučer, nego već devet godina”, rekla je Petir.

Istaknula je kako Komisija Hrvatsku potiče da u potpunosti iskoristi mogućnosti intervencija u okviru ZPP za povećanje održive domaće proizvodnje obnovljive energije, uključujući bioplin.

”U nekoliko smo navrata na sjednicama Odbora raspravljali o ovom pitanju i s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, no nisam sigurna jesmo li se pomakli s mrtve točke i je li HEP najveći kočničar realizacije ovih projekata ili ima još uskih grla”, rekla je Petir.

”Financijski jaz od 778 milijuna eura”

Upozorila je da se društvena, socijalna i komunalna infrastruktura ne može isključivo financirati iz Fonda za ruralni razvoj već da je za opstanak hrvatskog sela potrebno višeizvorsko financiranje za što je potrebna međuresorna suradnja baš kao i za potpunu brzu širokopojasnu pokrivenost ruralnih područja Internetom, koja bi se trebala uspostaviti do 2025. godine, a za što je utvrđen financijski jaz od 778 milijuna eura.

Vučković: Model isplate nije loš, EK traži samo dodatne analize

Marija Vučković odgovorila je kako je Europska komisija u svojim opažanjima nije ustvrdila da je model isplate izravnih plaćanja loš, već je zatražila dostavu dodatne analize. U tom je smislu Ministarstvo poljoprivrede otvorilo dijalog s dionicima sektora kako bi se uspostavio model kojim bi se smanjila razlika u pravima na plaćanja, te je planirana 100% konvergencija do 2026. godine.

Ministarstvo poljoprivrede daje potporu svim poljoprivrednim proizvođačima, više sredstava usmjerit će se u novom programskom razdoblju na investicijsku potporu, a zelena ambicija u Strateškom planu nije smanjena.

Podsjetila je i kako će je izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu olakšan i ubrzan pristup državnom poljoprivrednom zemljištu, a potpore kroz financijske instrumente osigurane su od 2018. godine. Vučković je potvrdila nedovoljan broj i nepovoljnu starosnu strukturu savjetodavaca i istaknula kako će se u suradnji s Hrvatskom poljoprivrednom komorom i uz potporu privatnoj savjetodavnoj službi, u narednom razdoblju osigurati dostupnost savjetodavaca na terenu.

Uz prijedlog definicije aktivnog poljoprivrednika, Vučković je rekla kako godišnje, u prosjeku 110.000 poljoprivrednih gospodarstava podnosi jedinstveni zahtjev za potporu, te kako bi vezivanje definicije aktivnog poljoprivrednika uz vrijednost gospodarstva moglo dovesti do povećanja koncentracije potpora.

Pilot projekt za pametna sela

Uz programiranje novih sektorskih intervencija, Vučković je rekla kako za isto ne postoji interes koji bi jamčio korištenje sredstava, te da bi u slučaju nekorištenja programiranih sredstava, ova sredstva ostala neiskorištena.

Najavila je proširenje sektorskih intervencija od 2025. godine. Za proizvodnju energije iz održivih izvora osigurano je 300 milijuna kuna za primarne proizvođače i više od 100 milijuna kuna za prerađivače, dok je sustavima javnog navodnjavanja namijenjeno 550 milijuna kuna s vrijednošću projekata od 15 milijuna eura, ali planira se i posebno financiranje opreme za navodnjavanje.

Na nacionalnom nivou planiran je i pilot projekt za pametna sela, a dodatna sredstva za LAG-ove osigurat će se u okviru Mjere 7.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.