U pokušaju da formira vladu Hrvatska raste, predvođena Zoranom Milanovićem, računa na osam zastupnika manjina. Donosimo pregled tko su zastupnici manjina koji su ušli u Sabor.
Srpska nacionalna manjina – 3 mandata
1. Milorad Pupovac
Milorad Pupovac rođen je 5. studenoga 1955. Jedan je od vodećih ljudi Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu, vođa Lige socijaldemokrata i čelnik Socijaldemokratskog saveza Hrvatske – Socijaldemokratskog saveza Jugoslavije. Bio je i član Srpske demokratske stranke, prije negoli se politički razišao s njezinim temeljima. Osnivač je Srpskoga demokratskog foruma. Početkom 1995. godine sudjeluje u osnivanju Samostalne srpske stranke (SSS), a s osnivanjem Akcije socijaldemokrata Hrvatske (ASH) uključuje se u rad te stranke i kao njihov predstavnik nakon izbora 1995. godine ulazi u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske. Potom prešao u Samostalnu demokratsku srpsku stranku Vojislava Stanimirovića, na čijoj listi je u više mandata član Sabora. Kraće vrijeme je bio predsjednik SDSS-a, te kasnije predsjednik Programskoga savjeta, a danas je potpredsjednik te stranke. Predsjednik je Srpskog narodnog vijeća.
Poznat je po tome da je usporedio Jasenovac i Vukovar, te 1946. i 2015., Hrvatsku je više puta optuživao za netoleranciju, napadao je hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović…
2. Mile Horvat
Rođen je 16. svibnja 1959. u Kneževim Vinogradima. Završio je Pravni fakultet u Osijeku (VSS – diplomirani pravnik). Mandat mu je počeo 15. listopada 2008. kao zamjeniku zastupnika Vojislava Stanimirovića. Sada je ponovno izabran kao kandidat Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS-a).
3. Mirko Rašković
Mirko Rašković je rođen 9. 11. 1952 godina u Kninu. Rašković je rat proveo u Kninu, gdje je jedno vrijeme navodno vodio kasarnu “Stara straža”. Knin je napustio u “Oluji”, a bio je jedan od prvih koji su se vratili u Hrvatsku, u svoj stan u Kninu. Navodno ima SSS tehničkog smjera, a u dijelu srpske zajednice tvrde da nema ni toliko. Navodno ga nema u Registru branitelja, a ima vojnu mirovinu u iznosu od 7.312,67 kuna, koju uživa zbog obrane suvereniteta RH. Izabran kao kandidat Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS-a).
Mađarska nacionalna manjina
1. Šandor Uhas
Rođen je 12. lipnja 1954. u Belom Manastiru. Završio Prirodno-matematički fakultet u Novom Sadu (VSS – diplomirani geograf). Kandidat je saveza mađarskih udruga. Izabran kao kandidat Saveza mađarskih udruga(SMU).
Talijanska nacionalna manjina
1. Furio Radin
Rođen je 1. lipnja 1950. u Puli. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu (VSS – diplomirani psiholog, doktor znanosti). Izabran kao kandidat grupe birača.
Češka i slovačka nacionalna manjina
1. Vladimir Bilek
Rođen je 10. srpnja 1979. u Pakracu. Završio Tehničku školu u Daruvaru (SSS – elektrotehničar). Dopredsjednik Hrvatskog Pčelarskog saveza, 2009. godine, na izborima za Hrvatsku Poljoprivrednu komoru izabran za predstavnika ispred poljoprivrednika Bjelovarsko-bilogorske županije upravni odbor iste. Od svoje rane mladosti angažiran u očuvanju manjinskog kulturnog identiteta. Dugi niz godina aktivni član folklornog ansambla Holubička. Član upravnog odbora Češke Besede Daruvar a 2011. godine na izborima izabran za člana Vijeća češke nacionalne manjine. On je jedan od dva zastupnika na manjinskim listama koji je u Hrvatskoj narodnoj stranki(HNS) iako je izabran kao kandidat grupe birača.
Austrijska, bugarska, njemačka, romska i dr. nacionalne manjine
1. Veljko Kajtazi
Rođen je 14. veljače 1960. u Kosovskoj Mitrovici (Kosovo). Završio Višu elektrotehničku školu u Prištini, Višu trenersku školu u Splitu i Vojnu akademiju u Sarajevu (VŠS – inženjer elektrotehnike, sportaš reprezentativac, trener karatea). Pri Županijskom sudu u Zagrebu položio ispit za stalnog sudskog tumača za romski jezik. Izabran na listi Udruge za promicanje obrazovanja Roma u Republici Hrvatskoj ‘Kali Sara’
Prošle je godine u klubu zastupnika HNS-a bio i manjinac Veljko Kajtazi, iako nije formalno član HNS-a. On je, može se reći, HNS-ov dvanaesti igrač ove godine s obzirom kako je HNS osvojio devet zastupnika, te dva manjinska.
Albanska, bošnjačka, crnogorska i dr. nacionalne manjine
1. Ermina Lekaj Prljaskaj
Rođena je na Kosovu 1971. godine. Osnovnu i srednju školu završavila je u Prizrenu na Kosovu, a pravni fakultet u Rijeci, čime je stekla zvanje diplomirana pravnica. Poslijediplomski specijalistički studij Marketing Menadžment upisala je 2005. godine na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Polaže pravosudni ispit u Ministarstvu pravosuđa i ispit Stručnjaka javne nabave. Redovito pohađa seminare Rrif-a, javne nabave i ovršnog postupka. Zaposlena je od 1995. godine i trenutno radi kao direktorica pravnih poslova i kadrovske službe u Vodovodu Žrnovnica u Novom Vinodolskom. Ovlašteni je sudski tumač za albanski jezik. Predložili su je Forum albanskih intelektualaca -FAI, Kulturna udruga albanske nacionalne manjine Zadar – KUANMZ, Zavičajna udruga ‘Hasi’ i Udruga Kosovara u Republici Hrvatskoj.
Inače, ona je druga s ovog popisa koja je postala zastupnica manjina, a članica je HNS-a.
Od osmero izabranih zastupnika manjina, njih šestorica su već obnašali tu dužnost, a u saborske klupe po prvi put će sjesti Ermina Lekaj Prljaskaj i Mirko Rašković.
Manjinski zastupnici u Hrvatskoj
Pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj imaju pravo birati osam zastupnika u Sabor koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici koju čini područje cijele Republike Hrvatske, te se odredbe o preferencijskom glasovanju ne odnose na glasovanje za izbor zastupnika nacionalnih manjina. Manjine mogu birati, ili za “redovite” liste ili u posebnoj izbornoj jedinici isključivo za svog manjinskog predstavnika.
Situacija u Saboru je takva da osam pripadnika nacionalnih manjina odlučuje o parlamentarnoj većini, odnosno o sastavu hrvatske Vlade i usvajanju državnog proračuna. Zastupnici koji u Sabor ulaze s vrlo malim brojem glasova zahvaljujući manjinskim listama odlučuju o velikoj većini hrvatskih građana.
Zanimljivo je za spomenuti da su manjinski zastupnici i u slučaju promjene izbornog zakona i u slučaju zakona o referenduma bili za i značajno podržali nazadovanje demokracije u Hrvatskoj. Ponovno se otvara pitanje zastupaju li “manjinci” interese manjina koje predstavljaju ili su uvijek vjetar u leđa vladajućoj većini koja ih slobodno može tretirati kao dio svoje glasačke mašinerije.
Kako se određuju kandidati na manjinskim listama?
Kandidate nacionalnih manjina mogu predložiti političke stranke, birači i manjinske udruge. Za pravovaljanu kandidaturu za manjinskog zastupnika i njegovog zamjenika treba najmanje 100 potpisa birača pripadnika te nacionalne manjine.
Birač može potpisom poduprijeti više prijedloga kandidatura te nacionalne manjine. Kada pripadnici više manjina zajedno biraju jednog zastupnika, za pravovaljanu kandidaturu treba najmanje 100 potpisa birača pripadnika tih nacionalnih manjina.
Pripadnici srpske manjine predlažu najmanje jednog, a najviše tri kandidata i njihove zamjenike, pripadnici mađarske i talijanske manjine predlažu po jednog kandidata i njegovog zamjenika.
Po jednog kandidata za saborskog zastupnika predlažu pripadnici češke i slovačke manjine, austrijske bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine i albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
