Znate li koliko je u Hrvatskoj spomenika djeci žrtvama Domovinskog rata?

rata
Foto: JosipSB, hr.wikipedia.org

Inicijativa Udruge žena braniteljica Domovinskog rata Pula o realizaciji projekta ‘Park djeci žrtvama ratova’, o kojoj smo pisali u veljači, bila je povod da istražimo u kojim se gradovima u Hrvatskoj nalaze spomen-obilježja najmlađim žrtvama Domovinskog rata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako je od njegovog početka prošlo više od tri desetljeća, Domovinski rat zabilježio je brojna stradavanja najnevinijih žrtava – djece.

Službena ukupna brojka poginule djece je 402, a grad koji je, nakon Vukovara, zabilježio najveću brojku najmlađih smrtno stradalih je Slavonski Brod.

Upravo je u tom gradu podignut jedinstveni spomenik poginuloj djeci u Domovinskom ratu koji, unatoč velikom proteku vremena, nije postojao sve do 2016. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kada će u Puli zaživjeti Park djeci žrtvama ratova?

Nedovršena slagalica

Inicijativu za gradnju ovog spomenika pokrenula je Zajednica civilnih stradalnika Domovinskog rata.

Uz spomenik nazvan ‘Prekinuto djetinjstvo’ uređen je i prateći park s dječjim igralištem.

Uvjete i financijska sredstva za njegovu izgradnju osiguralo je Ministarstvo hrvatskih branitelja, a javnu površinu Grad Slavonski Brod.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Spomenik je nastao prema idejnom rješenju Petra Dolića i Petre Tončić Lipovščak, a otkriven je u svibnju 2016. godine.

Riječ je o prikazu slagalice s dvije praznine koje simboliziraju prekinutu, odnosno nedovršenu dječju igru.

3. svibnja 1992. Slavonski Brod – srpski masakr nad djecom u Domovinskom ratu

Brojna prekinuta djetinjstva tijekom Domovinskog rata

A takvih je u Slavonskom Brodu bilo mnogo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naime, tijekom prve dvije godine Domovinskog rata, smrtno je stradalo čak 28 najmlađih Brođana, od toga njih 14 samo u mjesecu svibnju 1992.

U spomen na tu brojku, koja čini čitav jedan razred djece, ispred Osnovne škole ‘Hugo Badalić’ postavljen je spomenik ‘Djevojčica’.

On je ujedno i prvi spomenik podignut u čast poginule djece i to 2000. godine.

Najveći broj poginule brodske djece pohađalo je upravo tu školu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Autor djela je akademski kipar Antun Babić, a spomenik je podignut na inicijativu Hrvatske žene.

Sjećanje na 402 djece ubijene u agresiji Srbije na Hrvatsku – Mali križ, velika žrtva

Sjećanje na djecu žrtve rata i u Dubrovniku 

Spomen obilježje najmlađim žrtvama Domovinskog rata dobit će i Dubrovnik.

Naime, prošle su godine Grad Dubrovnik i Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) objavili rezultate natječaja za Gradski park sa spomen obilježjem za djecu poginulu u Domovinskom ratu u ovom gradu.

Odabrano je rješenje akademskog kipara Dalibora Stošića te dizajnera i arhitekta Hrvoja Bilandžića.

„Spomenik je zamišljen kao kompozicija šarenih olovaka koja zamrzava prošlu svakodnevicu u kojoj se djeca bezbrižno igraju. Prizor djeteta koje crta sam je život, a šarene olovke i radost crtanja sjećanja su iz svačijeg djetinjstva“, stoji u obrazloženju pobjedničkog rada.

Tema kojoj se daje premalo prostora

Stradavanje djece u Domovinskom ratu teška je i zahtjevna tema kojoj se daje premalo javnog prostora.

Unatoč statistici koja je dosad, što u konačnici, što djelomično, definirala smrtno stradalu, ranjenu, nestalu, izbjeglu i prognanu djecu tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj, i djeca koja su rat preživjela trajno nose njegove posljedice.

Jedinstvena je to poruka koja mora ostati vječni podsjetnik na mnoga djetinjstva zaustavljena na putu prema odrastanju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.