Splitski sud odbio je tužbu Zorana Ercega protiv Željka Huljeva zbog teksta u kojem je napisao kako je Erceg 1991. bio osobni snimatelj ratnog zločinca Ratka Mladića, prateći ga na pregovorima HV-a i JNA na Velikoj Glavi.
Općinski sud u Splitu nepravomoćno je odbio kao neosnovanu tužbu Zorana Ercega, u javnosti poznatog aktivista iz Splita koji je tužio Željka Huljeva, nekadašnjeg novinara, tražeći 60 tisuća kuna zbog povrede časti, a radi članka koji je Huljev objavio na mrežnoj stranici www.gradjanska-akcija-official, piše Slobodna Dalmacija.
Erceg je tužio i Dalibora Bošnjaka kao vlasnika domene no u tom je dijelu tužba odbačena kao nepravodobna jer je podnesena znatno nakon proteka roka od tri mjeseca od objave.
U tekstu objavljenom 29. siječnja 2016. pod naslovom “Lažni branitelj Zoran Erceg, osobni snimatelj ratnog zločinca” Huljev je pisao, navodi se u presudi, o Ercegovim aktivnostima u povodu prosvjeda hrvatskih branitelja u Savskoj cesti u Zagrebu te je, uz ostalo, prenio i njegovu priču o pregovorima Hrvatske vojske i JNA koji su u tijeku Domovinskog rata održani u selu Velika Glava.
“Erceg u niti jednom fragmentu nije izgledao kao slučajni gost, avanturist ili osoba koja odaje strahom, niti se javio ili družio s novinarima s hrvatske strane ili hrvatskim braniteljima koji su čekali svoju delegaciju. Došao je na Veliku Glavu s Ratkom Mladićem, s njim i njegovom pratnjom i ubijao s njima vrijeme do početka sastanka. Nakon sastanka Ratko Mladić se zaputio natrag u Knin u društvu oružane pratnje i naravno, ‘neizostavnog’ snimatelja Zorana Ercega”, napisao je, među ostalim, Huljev. Erceg je smatrao da mu je ovim člankom nanesena velika šteta te da je zbog njega bio izložen prijetnjama kao i njegov obitelj.
Neistinitim je sud ocijenio dio naslova u kojem se Erceg označava lažnim braniteljem, ali nije naveo ništa sporno za dio priče vezane za Ratka Mladića. U iskazu pred sudom Erceg je potvrdio da je došao i otišao vozilom JNA u kojem je bio Ratko Mladić.
Sudac Branko Malenica ocijenio je da dio naslova u kojem se Erceg označava lažnim braniteljem, kao i dio članka u kojem se proziva zbog braniteljskog statusa i prikazuje kao prevarant, sadrži “neistinu koja je posljedično svakako uvredljiva za tužitelja”. Posebice jer se, stoji u presudi, radi o evidentiranom hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata s 80% oštećenja organizma koji o tome ima potvrdu Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
No, što se tiče dijela priče vezane za Ratka Mladića, sud je zaključio kako tu nema ničega spornog. Naime, navodi se kako je Erceg sa snimateljskom kamerom pristupio i otišao s lica mjesta vozilom JNA u kojem su bili Ratko Mladić i pratnja s kojima je provodio vrijeme do početka sastanka, što sam Erceg u bitnom potvrđuje u svom iskazu pred sudom, a isto proizlazi i iz fotografija objavljenih u članku. Stoga se u tome i navodima kako “nije izgledao kao slučajni gost, avanturist ili osoba koja odaje strahom”, ne nalazi ništa sporno ili uvredljivo za tužitelja koji je događaju očito bio nazočan slobodnom voljom, a ne pod prijetnjom ili prisilom.
Po shvaćanju suda, ostali dijelovi naslova i navodi iz članka drže se vrijednosnim sudovima autora i ne sadrže elemente koji bi tužitelju nanijeli duševne boli. Riječi kako je tužitelj Mladićev “osobni snimatelj” isključivo su posljedica okolnosti pod kojima je tužitelj bio u Velikoj Glavi, a prije svega činjenice da je na lice mjesta pristupio i otišao dragovoljno se vozeći s Mladićem i dojma koji je zbog toga ostavio na neke osobe, među kojima i na tuženika, naveo je, među ostalim, u obrazloženju sudac Malenica.
U presudi stoji i da je Erceg kazao da mu je prvi cilj bio snimanje aktivnosti kninskog korpusa što, piše sudac, “u samom začetku ostavlja dvojbe kod saznanja da je u pitanju ratno vrijeme kada se JNA zbog svojih djelovanja na području Republike Hrvatske osnovano smatra okupatorskom vojskom”.
U svakom slučaju, očito je kako autor članka boravak tužitelja u selu Velika Glava i sve okolnosti oko tog događaja nije vidio kao pothvat, već kao Ercegovo pristajanje na neprijateljsku stranu, odnosno, barem kao provokaciju uz zaštitu ili naklonost JNA, naveo je sudac Malenica.
Erceg je najavio da će se žaliti jer vjeruje da je na hrvatskim višim sudovima preostalo bar malo neovisnih sudaca koji drže do svog profesionalnog dostojanstva. Sudac Malenica donio je presudu na osnovi površnih, netočnih i nestručnih interpretacija zakona, navodi Erceg.
Željko Huljev zadovoljan je presudom, ne toliko zbog sebe, koliko zbog očuvanja digniteta Domovinskog rata. “Hvala časnom sudu što je pravilno i profesionalno procijenio činjenične elemente u postupku koji bi trebao biti poučan za bilo koga tko se drzne ubirati bilo kakve osobne i ine poene na tuđoj krvarini”, komentirao je Huljev.
Tko je Zoran Erceg?
Zoran Erceg kontroverzni je splitski snimatelj u zadnje vrijeme poznat po zabrani pristupa Tuđmanovom spomeniku nakon incidenta koji je izazvao na otkrivanju istoga.
Ranije je rekao NE prosvjedu u Savskoj 66 , nakon što je na Facebooku pokrenuo stranicu ‘DOSTA JE – Stop agresiji šatordžija iz Savske’, koja se internetskim žargonom može okarakterizirati kao ‘Hate group’ (stranice na kojima se okupljaju članovi s primarnom svrhom promicanja mržnje, neprijateljstva i zlobe protiv pripadnika druge rase, vjere, invalidnosti, seksualne orijentacije, ili nacionalnosti/nacionalnog podrijetla a koji se razlikuje od onog od članova organizacije).
Erceg je više puta naglasio da je prošao niz ratišta te istaknuo kako je dva puta ranjen u Hrvatskoj, a da mu je ranjavanje u Sarajevu bilo gotovo fatalno s posljedicom, jednom tvrdi 80 % a potom 50 % ustanovljenog invaliditeta. Po informacijama iz Registra branitelja Zoran Erceg rođen u Kninu 1959. u borbenom sektoru Ministarstva obrane proveo je 18 mjeseci (546 dana).
Aktivnosti u Dalmatinskoj akciji
Oštro je napao braniteljske udruge koje su se suprotstavile tome da se jedna ulica u Splitu nazove “Prvog partizanskog odreda”, a za rata je bio, nakon ranjavanja, dopredsjednik separatističke Dalmatinske akcije koju je Vrhovni sud 2000. godine oslobodio optužbi za teroristički čin – postavljanje eksploziva u vlastite prostorije u središtu Splita.
Uz njegovo ime veže se i humanitarna afera prema kojoj nije izvršio potpunu primopredaju sakupljenih donacija. Više možete pročitati ovdje.
Također, bile su razne kontroverzije vezane uz ranjavanje Ercega jer je često sniman sa štakama iako vrlo dobro hoda i bez njih, planinari po Mosoru i snima iz helikoptera u ekstremnim uvjetima.
Na stranicama Ercegove Fotoakademije moglo se vidjeti niz video zapisa u kojima je bez problema hodao bez štaka i pomagala.
Đuri Glogoškome predbacivao je zloporabu branitelja “Kada bih sebično vodio računa samo o svojim materijalnim interesima, ja bih sada bio sa Đurom i bio bih s drugim braniteljima u šatoru jer kad bi se oni izborili za ovo što žele, bilo bi mi u materijalnom smislu bolje. Moramo se izdignuti iznad vlastitih interesa i boriti se za ono što smo se borili u ratu, a to je demokratska, tolerantna, slobodna, ravnopravna Hrvatska u kojoj će se poštivati ustavno-pravni poredak, a ne da mi zbog naših interesa rušimo cijelu državu. Nismo se za to borili niti su zato poginuli naši prijatelji”, moralizirao je ranije Erceg.
“Glogoški je pojasnio kako nije u Savskoj 66 zbog materijalnih interesa. “Meni je osigurana egzistencija, hrvatska država mi je osigurala egzistenciju, osigurala mi je stambeno pitanje, ne tražim više ništa za sebe od ovoga što imam. Ovdje smo zbog ljudi, kao što je gospodin Erceg, koji imaju probleme s institucijama ove države. Žao mi je što gospodin Erceg nije prvo došao u šator da nas upozna koji su to njegovi problemi kao i tisuće onih drugih koji su nas upoznali sa svojim problemima”, odgovorio mu je Glogoški.
“Ako je za hrvatsku državu problem 460 i nešto ratnih invalida prve skupine, mi ćemo se odreći svojih prava”, rekao je Glogoški.
Ercega se nitko ne sjeća kao člana postrojbe
Na taj Ercegov nastup i moraliziranje Glogoškome reagirala je Udruga branitelja Dubrovnika.
Udruga branitelja Dubrovnika demantirala je navode Zorana Ercega da je bio pripadnik Odreda naoružanih brodova, “nitko ga se ne sjeća kao člana te postrojbe, nema ga u popisu branitelja grada, a optužuju ga i za otuđenje video zapisa obrane Dubrovnika”, reagirala je udruga priopćenjem koje potpisuje predsjednik Izvršnog odbora Udruge branitelja Dubrovnika profesor Marko Mujan:
“Potaknuta sinoćnjom emisijom na Al Jazeera televiziji, u kojoj su gostovali predsjednik Udruge stopostotnih ratnih vojnih invalida Đuro Glogoški i samo prozvani protu prosvjednik i branitelj Zoran Erceg, Udruga branitelja Dubrovnika odlučila je reagirati i pozvati institucije pravne države da istraže ratni put i okolnosti ranjavanja navodnog branitelja.
Naime, Udruga branitelja Dubrovnika, tragom izjave Zorana Ercega da je tijekom Domovinskog rata i obrane Dubrovnika bio pripadnik Odreda naoružanih brodova, stupila je u kontakt sa Joškom Koprivecom i Rudijem Butkovićem, pripadnicima navedene postrojbe. Prema izjavi Rudija Butkovića, jednog od osnivača ONB-a, Zoran Erceg nikada nije bio pripadnik te časne i proslavljene postrojbe, ali je ostao upamćen kao navodni snimatelj, koji je u nedostatku vlastitih posudio video zapise pripadnika ONB-a koje nikada nije vratio.
Nakon više nego uspješnog djelovanja te održavanja Dubrovnika na životu, kao svojevrsna žila kucavica, a zbog prestanka opsade Dubrovnika, dana 31. prosinca 1992. godine Odred naoružanih brodova je raspušten.
Tijekom djelovanja ove postrojbe kroz nju je prošlo 118 pripadnika, a na odluci o raspuštanju su potpisi Rudija Butkovića, generala Nojka Marinovića i pokojnog pukovnika Aljoše Nikolića. Među tih 118 pripadnika nema imena Zorana Ercega, pa je očito, a i vrlo lako provjerljivo, da isti nikada nije bio pripadnik te postrojbe te da je svjesno lagao hrvatsku javnost.
U istoj emisiji Zoran Erceg je spominjao svoje ranjavanje no ni Joško Koprivec ni Rudi Butković nemaju nikakva saznanja o tom navodnom ranjavanju. Zbog svega navedenog pozivamo institucije pravne države da preispitaju ratni put navodnog branitelja Zorana Ercega, a sve zbog vjerojatnosti da je u navedenom dijelu taj ratni put moguće lažiran.
Zoran Erceg je javno, pred televizijskim kamerama, lagao hrvatskoj javnosti, pa postoji vjerojatnost da je uporište za svoje laži imao u možebitnoj lažiranoj dokumentaciji o pripadnosti različitim postrojbama.”, zaključuje se u priopćenju Udruge branitelja Dubrovnik.
