Prof. Vrček: Nakon odluke koja se tiče hrvatskih školaraca, maske su pale

maske
Foto: pharma.unizg.hr, GettyImages, Fotomontaža: Narod.hr

“Nakon najave ministra Radovana Fuchsa i službene upute Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) ukinuta je obveza nošenja zaštitnih maski u školama (tijekom nastave). Time je završena kontroverzna epidemiološka mjera koja je podijelila društvo. I bez stručnih tumačenja mnogima je bilo jasno da je maska na licima školske djece jalova zaštita, epidemiološka kozmetika i suvišna prisila. Djeca koja se zajedno igraju u parku, zajedno putuju autobusom ili tramvajem, međusobno se posjećuju i svakodnevno druže licem u lice, tijekom nastave odvajaju se »plastičnim krpama« za usta i nos. Takva je epidemiološka mjera neprimjerena i neučinkovita te nalikuje na postavljanje zečjih nasipa pred naletom cunamija”, piše u svojoj kolumni Valerije Vrček za Glas Koncila.

> Plenković o popuštanju mjera: Dulje vrijeme rada kafića, ukida se samotestiranje djece u školama

Dijete na cesti

Nažalost, zbog načina uvođenja i neuvjerljivih razloga obveza nošenja maski u školama izazvala je otpor u nekih roditelja, politička i znanstvena neslaganja, a hrvatska je javnost bila izložena ružnim scenama ispred pojedinih škola.

Zbog odbijanja da nosi masku u školu dijete je u Krapinskim Toplicama doslovno ostalo na cesti. Bez obzira na prigovore roditelja, ad hoc inicijativa ili javnih prosvjeda, nije potpuno jasno zbog čega je, zapravo, ukinuta mjera obveznoga nošenja maski u školama. Ne postoji ni jedna znanstvena novost ili otkriće na temelju kojega bi ministar znanosti i obrazovanja, HZJZ ili Stožer civilne zaštite ukinuli odredbu uvedenu još 2020. godine. Upravitelji su pandemije odustali od maski u školama iako se pritom ne pozivaju ni na kakve znanstvene argumente. Očigledan trend smanjivanja slučajeva zaraze ne može biti razlog jer se novozaraženi još broje u tisućama. U vrijeme uvođenja obveznih maski u školama broj novozaraženih u Hrvatskoj bio je manji od 300. Osim toga, ovo je već peti put da javnost svjedoči jenjavaju epidemijskoga vala, ali dosad se zbog toga nije razmatralo ukidanje maski u školama.

Poraz maskenbala

Nedavno uvođenje dobrovoljnoga samotestiranja u školama, čini se, bila je javnozdravstvena predigra, odnosno uvertira za odluku o ukidanju nošenja maski tijekom nastave. Iako je taj projekt eksperimentalan i uglavnom je doživio debakl, poslužio je kao dobar izgovor za eliminaciju nepopularne epidemiološke mjere. Samotestiranje je kao smokvin list kojim se prekriva poraz ideje »maskenbala« u školama. U svakom slučaju dobro je za djecu i društvo da obveze nošenja maski u školama više nema. Budući da je, srećom, zbog nekoga razloga, pandemija zaobišla vrtiće, škole i mlade ljude, nametanje maski tim populacijama bilo je neopravdano. Tim više što je dugotrajno nošenje maski za lice povezano s nizom mogućih zdravstvenih poremećaja, koje su ljudi primijetili, a znanost ih zabilježila u studijama (Int. J. Environ. Res. Public Health 2021, 18, 4344).

Pirova pobjeda

Dok kratkotrajno nošenje maske, prilikom ulaska u poštu ili banku, nije rizik za ljudsko zdravlje, svakodnevna višesatna izloženost kemijskomu materijalu maske može izazvati neugodne simptome: povišenje ugljičnoga dioksida u krvi, hipoksemiju, ubrzan rad srca, povišen krvni pritisak, smanjenu sposobnost koncentracije, pojavu akni i crvenila kože, kratak dah, glavobolju, smanjenje kardiopulmonalnoga kapaciteta ili, konačno, maskom induciranoga sindroma iscrpljenosti (MIES). Upravo su školska djeca, kao i prodavačice, taksisti ili frizerke, bila primorana sudjelovati u javnozdravstvenom eksperimentu, koji je, eto, završen.

Odluku o ukidanju maski svakako treba pozdraviti, ali i zapamtiti kao lekciju o kemijskom alatu koji nije bio nuždan u epidemiološkom ratu protiv koronavirusa. Odluka je, čini se, običan birokratski čin opterećen prikladnim političkim trenutkom. Iako nalikuje na školski poraz, odluka se prikazuje kao nova epidemiološka pobjeda.

O autoru

* Prof. dr sc. Valerije Vrček je član Hrvatskog kemijskog društva i Humboldtov stipendist. Dobitnik je brojnih priznanja, a među njima i Hrvatske akademije znanosti i kulture te Ministarstva znanosti RH za izvrsnost u objavljivanju znanstvenih radova. Prof. dr. sc. Valerije Vrček je predstojnik Zavoda za organsku kemiju, a bogatu znanstvenu karijeru izgradio je na američkom Sveučilištu Yale i Florida State University, njemačkom Sveučilištu u Ulmu i Ludwig – Maximilians Universitateu u Münchenu te Tehničkom sveučilištu u Chemnitzu, kao i Sveučilištu A Coruna, u španjolskoj Galiciji.

** Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/glas-koncila.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.