Dr. Kanački: COVID-19 statistika umrlih u RH – treba li epidemiološki cilj biti zaštita starijih osoba?

Jesmo li kao društvo i nacija odmakli predaleko – u nametanju moći, dehumanizaciji građana i stručnjaka s drugačijim mišljenjima, etiketiranju ‘neprijatelja’, prijetnjama novčanim kaznama, najavljivanjem oduzimanja prava na liječenje, optužbama za ‘sijanje smrti’, zabranama ulaska u poštu, knjižnicu i sl.? Je li ovo tzv. novo normalno?

Zadnjih dana gledamo izuzetno lošu komunikaciju s najviših državnih mjesta.

Premijer Plenković prezrivog lica govori o ‘vaticama’, a ministar zdravstva Beroš galami na tiskovnoj konferenciji obraćajući se onima koji se protive cijepljenju ili COVID-potvrdama. Nije vjerojatno da je učinak ovakve komunikacije izazvao motivaciju i promjenu stava bilo koje osobe prema kojoj sumprijezir ili vikanje bili upućeni. Je li njihov cilj uopće promjena stava dijela građana ili njihovo ponižavanje?

Na web stranicama HZJZ-a možemo pronaći statistiku raspodjele svih preminulih po dobi i spolu od početka epidemije do 14.11.2021. Ta nam statistika govori koliko je bilo umrlih osoba u nekoj dobnoj skupini, koliki je udio (%) umrlih osoba u nekoj dobnoj skupini u ukupnom broju umrlih od COVID-19 te koliki je udio (%) umrlih obzirom na pozitivne slučajeve (nije isto što i rizik od smrti od COVID-19 u toj populaciji jer se ne ubrajaju mnogi neprijavljeni slučajevi koji su obično blažeg tijeka bolesti).

Ukoliko zbrojimo postotke ukupno umrlih iznad 70 g. dolazimo do podatka da je od početka epidemije 75, 42% umrlih osoba (1) u RH bilo starije od 70 godina. Ukoliko zbrojimo udjele ukupno umrlih iznad 60 g. dolazimo do podatka da je čak 92,24% ukupno umrlih (2) u RH bilo starije od 60 g.

Razlika u u statistikama Hrvatske i Velike Britanije

Isto tako, zbrojimo li udio smrtnosti osoba mlađih od 40 g. dolazimo do podatka da je 0,67% umrlih u RH bilo mlađe od 40 godina (3).

Na žalost, nema statistike po tjednima kako bi mogli pogledati udjele umrlih u nekom određenom razdoblju ili po sojevima virusa. Statistike HZJZ-a su daleko od standarda statistika koje imaju Njemačka, Velika Britanija, SAD ili druge države.

Statistika u Hrvatskoj se gotovo ni malo ne razlikuje od statistike u Velikoj Britaniji. Tamo je ukupan udio umrlih u dobnoj skupini starijoj od 70 g. 77,15% (4), a u skupini starijoj od 60 g. 88,71% (5), a udio ukupno umrlih mlađih od 40 g. je 2,41% (6).

Iz podataka CDC-a (Centers for Disease Control and Prevention), SAD čitaju se slični udjeli smrtnosti po dobnim skupinama kao i u Hrvatskoj i Velikoj Britaniji. 75,03% svih umrlih čine osobe starije od 65.g., dok postotak umrlih mlađih od 40 g. iznosi 2,40% od ukupno umrlih.

Iako su cjepiva podbacila glede transmisije virusa, ona su ipak učinkovita u smanjenju težine bolesti, hospitalizacija i smrtnosti. Cijepljene osobe imaju značajno manju imunološku zaštitu nakon 4-6 mjeseci od posljednje doze te mogu biti zaražene i prenijeti virus drugima. Podaci o tome bili su dostupni u literaturi već krajem ljeta, no nejasno je zašto ih stožer nije pravovremeno i jasno komunicirao prema epidemiološki najugroženijoj skupni – starijima od 65.g., već je izazivan kontinuirani pritisak na cijepljenje svih dobnih skupina.

Imamo li snage za znanstveni i mentalni restart?

Velike komunikacijske snage trošile su se na kampanju ‘Misli na druge – cijepi se’, dok se stvarni epidemiološki napor možda trebao usmjeriti na ovu najranjiviju populaciju. Mnoge starije osobe nisu na vrijeme razumjele koristi cjepiva, niti da im imunološka zaštita od cjepiva značajno pada nakon nekoliko mjeseci, ali i da mogu biti zaraženi, prenijeti virus drugima te dobiti težu bolest ili umrijeti usprkos cijepljenju. Također, nije se dovoljno naglašavala važnost jačanja urođenog imuniteta kao mjeru prevencije i smanjenja smrtnosti od COVID-19 na koju je temu napisano puno studija (zdrava prehrana, tjelesna aktivnost, smanjenje stresa, dodaci prehrani – vitamin D, vitamin C, cink, beta- glukan i dr.). Ne smije se pri tom zaboraviti da smrtnosti od COVID-19 doprinosi i opća razina zdravstvene zaštite te opće zdravlje populacije. Hrvatska pripada državama s visokim/vrlo visokim rizikom od kardiovaskularnih i drugih bolesti, što zasigurno utječe na broj hospitalizacija i ishode bolesti.

Nalazimo se u trenutku kada stručnjaci upozoravaju da povećanje COVID-19 slučajeva nije povezano s razinom cijepljenja (Cross-country analiza 68 država i 2947 okruga u SAD-u). Napominju da je potrebno ponovno analizirati cijepljenje kao primarnu strategiju te u nju uključiti druge farmakološke i nefarmakološke mjere, uz veliki oprez od stigmatizacije dijela pučanstva.

Iako je cjepivo vrlo učinkovito u mlađoj dobnoj skupini, postavlja se pitanje korisnosti i opravdanosti te mjere obzirom na podatke o većinom blagoj bolesti i vrlo malenoj smrtnosti kod te skupine, relativnoj neučinkovitosti cjepiva na transmisiju virusa te nepoznavanju dugoročne sigurnosti cjepiva.

Statistika umrlih u RH sugerira da bi možda bilo potrebno sagledati i drugačije pristupe epidemiji.

Imamo li snage za znanstveni i mentalni restart i usmjeriti se ponajviše na tzv. fokusirane epidemiološke mjere prema stvarno ugroženoj starijoj populaciji te osobama s komorbiditetima? Savjeti o prevenciji, cijepljenju i zaštiti ostalih neugroženih skupina moraju se vratiti primarnim liječnicima, a ne eksponiranim pojedincima i medijima.

Epidemiološke kampanje postati će učinkovite kada se vrate komunikaciji i mjerama koje poštuju dostojanstvo čovjeka, a ne izazivaju prisilu, strah, prijetnju školovanju ili egzistenciji pojedinca te stvaranju građana ‘niže kategorije’.