Francuska: COVID-brisevi nosa povezani s povećanim rizikom od meningitisa

Invazivni brisevi nosa radi testiranja „nisu bez rizika“.

Nacionalna medicinska akademija, neovisno, ali službeno znanstveno društvo u Francuskoj, objavilo je upozorenje da brisevi nazofarinksa koji se koriste za PCR testove za otkrivanje virusa SARS-CoV-2 „nisu bez rizika“. Upozorenje je stiglo nekoliko dana prije nego što će oprema za automatsko testiranje postati dostupna u francuskim ljekarnama donosi LifeSiteNews.

Prema izjavi koju je Akademija objavila, sve veći broj podataka pokazuje da može doći do „komplikacija“ kod uzimanja briseva, a neke od njih mogu biti „ozbiljne“.

Većina komplikacija je „benigna“ i uključuje „nelagodu, bol ili krvarenje“. Ali u izjavi se napominje da su se posljednjih tjedana u medicinskim časopisima pojavljivali znanstveni članci koji opisuju neželjene posljedice „uključujući proboj prednje baze lubanje povezan s rizikom od meningitisa.“

Akademija je citirala nekoliko studija, uključujući jednu koja je utvrdila „meningitis zbog curenja cerebrospinalne tekućine nakon testiranja na COVID-19 brisom nosa“.

Nazofaringealni bris (bris nosa i ždrijela) vrši se dugim, tankim pamučnim tamponom uvedenim visoko u nosnu šupljinu, često uzastopno kroz obje nosnice, koji se svaki put brzo okreće kako bi se prikupio uzorak stanica i sluzi za analizu virusa iz Wuhana putem kontroverznog PCR testa ili pak antigenskog testa.

Akademija je primijetila da su ovi testovi postali izuzetno česti. Također je zabrinuta jer se sve više koriste brisevi i što se sve više pojedinaca podvrgava ponovljenim testovima, „ponekad u neadekvatnim uvjetima“.

„Važno je podsjetiti se da je potrebno poduzeti mjere predostrožnosti kod uzimanja brisa grla i nosa te da rizici postoje“, rečeno je.

Akademija savjetuje da prvenstveno medicinsko osoblje uzima briseve, a zatim isključivo oni koji su prošli obuku da bi se mogli poštivati ​​potrebni „tehnički preduvjeti“.

To uključuje ispitivanje pacijenata o tome jesu li imali medicinsku povijest nesreća ili operacija na području uha, grla i nosa koje su možda promijenile anatomiju nosne i sinusne šupljine, te nepostavljanje glave u hiperekstenziju tijekom uzimanja uzorka: glava bi trebala ostati u prirodnom položaju, s bradom „paralelnom“ podu. Brisevi bi se trebali uvoditi „vodoravno prateći podnožje nosne šupljine i ni u kojem slučaju ne smiju odstupati prema gore, u smjeru podnožja lubanje“.

Čini se da je Nacionalna medicinska akademija posebno zabrinuta za djecu, te savjetuje da ih treba testirati pomoću uzoraka sline „kako zbog njihove sigurnosti, tako i zbog njihove prihvatljivosti“.

U vezi s testovima za samotestiranje koji će uskoro doći na tržište, a koji se također oslanjaju na briseve nosa, u izjavi se navodi da njihove korisnike treba upozoriti na njihovu upotrebu. „Automatsko uzimanje uzoraka može dovesti do lažnih negativnih rezultata kada je bris previše plitak, ali može postati i opasno kad tampon uđe preduboko i usmjeri se u pogrešnom smjeru“, navodi se.

Auto-testovi nisu isti kao briseva nosa koje koriste zdravstveni djelatnici u Francuskoj ( i drugim državama) od početka krize COVID: tampon je kraći, širi i manje neugodan te zahtijeva ulaz samo tri do četiri centimetra u nosnu šupljinu – neki od tih štapića za uzimanje brisa, ali ne svi, uključuju mali „ovratnik“ koji pokazuje koliko duboko treba „ući“ u nos. Umjesto da se obrađuju u laboratoriju, auto-testovi dat će pozitivan ili negativan rezultat u roku od nekoliko minuta. Ako je rezultat negativan, ljudima se savjetuje da se nastave „socijalno distancirati“ i nositi maske; ako je pozitivan, rezultat treba potvrditi RT-PCR testom kako bi se označila „varijanta“ i omogućilo traženje kontakata.

Francuske zdravstvene vlasti nadaju se da će testove koristiti fizičke osobe koje žele znati svoje zdravstveno stanje prije posjeta ranjivoj osobi, ali također očekuju da će se koristiti za veliko testiranje u stambenim zgradama ili srednjim školama osoba starijih od 15 godina.

U Njemačkoj se slični testovi prodaju i oni će uključivati ​​flash kod koji omogućuje identifikaciju i praćenje „pozitivnih slučajeva“.

Na početku krize u ožujku 2020. provedeno je vrlo malo ispitivanja čak i na simptomatskim bolesnicima, sve na štetu izolacijskih mjera kojima bi se mnogo učinkovitije zaustavilo širenje virusa. Da je rano liječenje pozitivnih pacijenata bilo dopušteno i preporučeno, mnogima se stanje ne bi pogoršalo: prema prof. Christianu Perronneu, moglo se izbjeći 24.500 od 30.000 smrtnih slučajeva tijekom proljetne epidemije prošle godine.

Sada je testiranje u Francuskoj nadišlo sva očekivanja. Od 1. ožujka 2020. do 4. travnja ove godine napravljeno je oko 70 milijuna testova: 57,7 milijuna PCR testova, a ostatak antigenski, prema Zavodu za javnu zdravstvenu statistiku (DREES). A brojevi rastu i rastu: u jednom tjednu od 29. ožujka do 4. travnja obrađeno je 3,8 milijuna rezultata ispitivanja. Testiranje očito nije bilo ograničeno na ljude sa simptomima sličnim gripi.

PCR testovi ostaju standard testiranja na COVID-19, iako je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorila da bi ih se uglavnom trebalo smatrati „pomagalom za dijagnozu“ i da bi njihovi rezultati trebali biti pažljivo protumačeni prema smjernicama proizvođača i popraćeni kliničkim opažanjima. SZO je također utvrdila kako se „vjerojatnost da je osoba koja ima pozitivan rezultat testa (otkriven SARS-CoV-2) doista zaražena SARS-CoV-2 smanjuje se smanjenjem prevalencije.”

Sadašnje krivulje koje predstavljaju trend broja pozitivnih rezultata, hospitalizacija i smrtnih slučajeva u Francuskoj pokazuju lagani porast potonjih i brzi porast prvih, jer se tisuće ljudi testiraju svaki dan, a broj „pozitivnih“ nastavlja rasti, dok se broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva značajno ne mijenja.

Uvođenjem sve više vrsta testova i auto-testova, „epidemija slučajeva“ neće prestati.

*O ovoj temi ne postoji jedinstveno mišljenje u znanstvenoj zajednici, stoga Narod.hr prenosi i stručnjake koji iznose drugačije mišljenje i stajališta koja možda odudaraju od glavne struje.