Istraživanje: Nošenje zaštitnih maski ima nepovoljne fiziološke i psihološke učinke

maske
Foto: GettyImages

Mnoge su zemlje širom svijeta koristile medicinske i nemedicinske zaštitne maske kao nefarmaceutske intervencije za smanjenje prijenosa i zaraznosti koronavirusne bolesti-2019 (COVID-19). Iako nedostaju znanstveni dokazi koji podržavaju učinkovitost maski, utvrđeni su nepovoljni fiziološki, psihološki i zdravstveni učinci. Pretpostavlja se da su zaštitne maske ugrozile profil sigurnosti i djelotvornosti te da ih treba izbjegavati koristiti, sažetak je članka objavljenog na ncbi.nlm.nih.gov koji sveobuhvatno sažima znanstvene dokaze u vezi s nošenjem zaštitnih maski u doba COVID-19, pružajući informacije za javno zdravstvo i donošenje odluka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U uvodu autor navodi kako su maske za lice dio nefarmaceutskih intervencija koje pružaju određenu prepreku disanju na usta i nos koje se koriste za smanjenje prijenosa respiratornih patogena. Maske za lice mogu biti nemedicinske i medicinske u koje spadaju dvije vrste koje primarno koriste zdravstveni radnici. Prva vrsta medicinskih maski je N95 maska, certificirana od Nacionalnog instituta za zaštitu na radu (NIOSH), filtrirajući respirator za lice, a druga vrsta je kirurška maska. Treća vrsta maski su nemedicinske maske od tkanih i netkanih materijala poput polipropilena, pamuka, poliestera, celuloze, gaze i svile.

Članak daje pregled znanstvenih dokaza o sigurnosti i učinkovitosti nošenja zaštitnih maski, opisujući fiziološke i psihološke učinke i potencijalne dugoročne posljedice na zdravlje, navodi autor u uvodu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Autor u objašnjenju hipoteze navodi kako je od 1. listopada 2020. u srijedu zabilježen 34.166.633 slučajeva oboljenja od COVID-a u svijetu te da je 1.018.876 umrlo s ovom dijagnozom, ističući kako je 99% otkrivenih slučajeva asimptomatsko ili s blagim simptomima, što je u suprotnosti s nazivom virusa (teški akutni respiratorni sindrom-koronavirus-2). Također navodi da, iako se stopa smrtnosti od Covida u početku čini visokom (2,9% registriranih slučajeva), taj se postotak odnosi na broj slučajeva koji su registrirani testom. Budući da su asimptomatski ili minimalno simptomatski slučajevi nekoliko puta veći od broja prijavljenih slučajeva, stopa smrtnosti slučajeva znatno je manja od 1%. “To je potvrdio voditelj Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti iz SAD-a, rekavši da su “sveukupne kliničke posljedice COVID-19 slične posljedicama teške sezonske gripe”, sa stopom smrtnosti od približno 0,1%” – navodi autor.

Autor također upozorava da se većina smrtnih slučajeva događa kod starijih i kronično bolesnih pacijenata, “što potvrđuje mogućnost da virus može pogoršati postojeće stanje, ali rijetko sam uzrokuje smrt”.

“Nije, međutim, jasno koja je znanstvena i klinička osnova za nošenje zaštitnih maski kao zaštitna strategija, s obzirom na činjenicu da zaštitne maske ograničavaju disanje, uzrokujući hipoksemiju i hiperkapniju te povećavaju rizik od komplikacija dišnog sustava, samokontaminacije i pogoršanja postojećih kroničnih stanja” – navodi autor u objašnjenju hipoteze. Zatim navodi svoje hipoteze:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Stoga se pretpostavlja: 1) Praksa nošenja zaštitnih maski ugrozila je profil sigurnosti i djelotvornosti, 2) Medicinske i nemedicinske zaštitne maske nisu učinkovite u smanjenju prijenosa s čovjeka na čovjeka i zaraznosti SARS-CoV-2 i COVID -19, 3) Nošenje zaštitnih maski ima nepovoljne fiziološke i psihološke učinke, 4) Dugotrajne posljedice nošenja zaštitnih maski na zdravlje su štetne.”

Fiziologija disanja

Autor navodi kako je disanje jedno od najvažnijih fizioloških funkcija za održavanje života i zdravlja te kako je utvrđeno da akutni značajni deficit O2 (hipoksemija) i povećane razine CO2 (hiperkapnija) čak i nekoliko minuta mogu biti ozbiljno štetni i smrtonosni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S druge strane, kronična blaga ili umjerena hipoksemija i hiperkapnija, poput nošenja zaštitnih maski, rezultira prelaskom na veći doprinos metabolizmu anaerobne energije, smanjenju razine pH i povećanju kiselosti stanica, toksičnosti, oksidacijskog stresa, kronične upale, imunosupresije i pogoršanje zdravlja, navodi se u članku.

Učinkovitost maski za lice

Autor navodi podatke kako prema dosadašnjim saznanjima, virus SARS-CoV-2 ima promjer od 60 nm do 140 nm, dok se promjer niti medicinskih i nemedicinskih maski kreće od 55 µm do 440 µm, što je više od 1000 puta veće. Zbog toga virus može proći kroz niti maske. Autor ističe da rezultati pojedinih studija sugeriraju da asimptomatske osobe ne prenose ili ne zaražavaju druge ljude.

Autor podsjeća kako je u jednoj ranoj publikaciji Svjetska zdravstvena organizacija navela da „maske za lice nisu potrebne, jer nisu dostupni dokazi o njihovoj korisnosti u zaštiti zdravih osoba“ te da je u istoj publikaciji navela da se platnene maske “ne preporučuju ni pod kojim okolnostima.” No, nasuprot tome, u jednoj kasnijoj publikaciji SZO navodi da je upotreba maski izrađenih od tkanine (polipropilen, pamuk, poliester, celuloza, gaza i svila) opća praksa u zajednici za „sprječavanje zaraženog nositelja da virus prenese drugima i/ili da ponudi zaštitu zdravog nositelja od infekcije (prevencija). U istoj je publikaciji SZO dodatno proturječila sama sebi navodeći da bi se zbog niže filtracije, prozračnosti i ukupnih performansi zaštitnih maski upotreba maske od tkanine trebala razmatrati samo za zaražene osobe, a ne za preventivnu praksu kod asimptomatskih osoba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Štoviše, SZO je u više navrata objavila da „trenutno ne postoje izravni dokazi (iz studija o COVID-19) o djelotvornosti da zdravi ljudi nose maske kako bi se spriječila infekcija respiratornih virusa, uključujući COVID-19“. Unatoč tim kontroverzama, jasno su prepoznate potencijalne štete i rizici nošenja zaštitnih maski. To uključuje samo-onečišćenje zbog ručne prakse ili nezamjenjivanje kad je maska ​​mokra, zaprljana ili oštećena, razvoj lezija kože lica, nadražujući dermatitis ili pogoršanje akni i psihološka nelagoda. Ranjive populacije kao što su osobe s poremećajima mentalnog zdravlja, poteškoćama u razvoju, problemima sa sluhom, one koje žive u vrućem i vlažnom okruženju, djeca i pacijenti s respiratornim stanjima izloženi su značajnom zdravstvenom riziku od komplikacija i štete” – navodi se u tekstu.

Fiziološki efekti nošenja maske

Nošenje zaštitne maske mehanički ograničava disanje povećavajući otpor kretanju zraka tijekom udisanja i izdisaja. Iako povremeno (nekoliko puta tjedno) povećanje otpora disanju može biti prilagodljivo jačanju respiratornih mišića, učinak kontinuiranog nošenja maske može štetiti zdravlju.

U normalnim uvjetima zrak sadrži 20,93% kisika ​​i 0,03% ugljikovog dioksida, pružajući parcijalni tlak od 100 mmHg odnosno 40 mmHg za te plinove u arterijskoj krvi. Te se koncentracije plina značajno mijenjaju kada se disanje događa kroz masku za lice. Zarobljeni zrak koji ostaje između usta, nosa i maske za lice ponovno se udiše iz tijela i izvan njega, sadrži niske koncentracije O2 i visoke koncentracije CO2, što uzrokuje hipoksemiju i hiperkapniju, navodi se u članku.

Autor u nastavku nabraja fiziološke posljedice nošenja maske koje su pokazale studije. Tako nabraja moguće kardiopulmonalne i neurološke komplikacije koje dolaze kao posljedica hipoksemije, zatim ishemiju miokarda, ozbiljne aritmije, disfunkciju desne ili lijeve klijetke, vrtoglavicu, hipotenziju, sinkopu i plućnu hipertenziju koje nastaju kao posljedica niskog sadržaja kisika u arterijskoj krvi. Nadalje, kako se na maski za lice mogu nakupljati otrovne bakterijske komponente i klice koje osoba izdiše, one se udisanjem ponovno vraćaju u tijelo i uzrokuju samokomtaminaciju. Kod bubrežnih bolesnika pak arterijski parcijalni tlak kisika (sa PaO2 101,7 na 92,7 mm Hg), povećava brzinu disanja (sa 16,8 na 18,8 udisaja / min) i povećava pojavu respiratornog poremećaja. Autor, pozivajući se na studije, također navodi posljedice poput pojačane frekvencije disanja, ubrzanog rada srca i kognitivnih oštećenja povezanih s razmišljanjem i koordinacijom. Također se spominju kliničke bolesti dišnog sustava, gripi slične bolesti i laboratorijski potvrđene infekcije respiratornih virusa među 1607 sudionika od 14 bolnice.

Psihološki učinci nošenja zaštitnih maski

“Psihološki gledano, nošenje maske za lice u osnovi ima negativne učinke na korisnika i obližnju osobu. Osnovna povezanost čovjeka s čovjekom putem izraza lica je ugrožena, a vlastiti je identitet donekle eliminiran” – navodi autor te nastavlja:

“Ovi dehumanizacijski pokreti djelomično uklanjaju jedinstvenost i individualnost osobe koja nosi zaštitnu masku, kao i povezane osobe. Društvene veze i odnosi osnovne su ljudske potrebe, koje se prirođeno nasljeđuju kod svih ljudi, dok su smanjene ljudske veze povezane s lošim mentalnim i fizičkim zdravljem.”

Nadalje, tekst navodi kako analize pokazuju da su loši socijalni odnosi povezani s 50% povećanim rizikom smrtnosti te da ljudi koji su bili socijalno izolirani ili su usamljeni imali su 45%, odnosno 40% veći rizik smrtnosti.

“Nošenje zaštitnih maski koje uzrokuju hipoksično i hiperkapnično stanje koje neprestano izaziva normalnu homeostazu i aktivira reakciju na stres „bori se ili bježi!“, važan mehanizam preživljavanja u ljudskom tijelu. Akutni stresni odgovor uključuje aktivaciju živčanog, endokrinog, kardiovaskularnog i imunološkog sustava. To uključuje aktivaciju limbičnog dijela mozga, oslobađanje hormona stresa (adrenalin, neuro-adrenalin i kortizol), promjene u raspodjeli protoka krvi (vazodilatacija perifernih krvnih žila i vazokonstrikcija visceralnih krvnih žila) i aktivaciju odgovora imunološkog sustava. Susret s ljudima koji nose zaštitne maske aktivira urođenu emociju straha od stresa, koja je temeljna za sve ljude u opasnosti ili situacijama opasnim po život, poput smrti ili nepoznatog, nepredvidivog ishoda. Dugoronično i dugotrajno stanje straha od stresa štetno djeluje na fizičko i mentalno zdravlje.” – navodi se.

Dugoročne zdravstvene posljedice nošenja maski

Dugotrajna praksa nošenja maski za lice ima snažne potencijale za razarajuće zdravstvene posljedice. Dugotrajno hipoksično-hiperkapnično stanje ugrožava normalnu fiziološku i psihološku ravnotežu, pogoršava zdravlje i potiče razvoj i napredovanje postojećih kroničnih bolesti, navodi tekst.

Stanična hipoksija ima snažnu mehaničku značajku u promicanju iniciranja karcinoma, napredovanja, metastaziranja, predviđanja kliničkih ishoda i obično predstavlja lošije preživljenje u bolesnika s rakom.

Što se tiče mentalnog zdravlja, globalne procjene pokazuju da će COVID-19 prouzročiti katastrofu zbog kolateralne psihološke štete poput karantene, zaključavanja, nezaposlenosti, ekonomskog kolapsa, socijalne izolacije, nasilja i samoubojstava. – navodi se.

Kronični stres, zajedno s hipoksičnim i hiperkapničnim stanjima, izbacuje tijelo iz ravnoteže i može uzrokovati glavobolju, umor, želučane probleme, napetost mišića, poremećaje raspoloženja, nesanicu i ubrzano starenje – nabraja autor.

Zaključak

Autor članka zaključuje kako su postojeći znanstveni dokazi osporavaju učinkovitost nošenja zaštitne maske. Podaci pokazuju da su sve vrste maski neučinkovite u prijenosu virusa SARS-CoV-2 s jedne osobe na drugu i idu u prilog ideji protiv upotrebe maski.

“Pokazalo se da nošenje zaštitnih maski ima znatne nepovoljne fiziološke i psihološke učinke. Tu se ubrajaju hipoksija, hiperkapnija, otežano disanje, povećana kiselost i toksičnost, aktivacija straha i odgovor na stres, porast hormona stresa, imunosupresija, umor, glavobolje, pad kognitivnih sposobnosti, predispozicija za virusne i zarazne bolesti, kronični stres, anksioznost i depresija. Dugoročne posljedice nošenja maske za lice mogu prouzročiti pogoršanje zdravlja, razvoj i napredovanje kroničnih bolesti i preranu smrt. Vlade, kreatori politike i zdravstvene organizacije trebale bi koristiti pristup zasnovan na znanstvenim dokazima nošenju zaštitnih maski” – poručio je autor.

Cijeli članak, potkrijepljen referencama na pojedine znanstvene studije, možete pročitati ovdje.

* O ovoj temi ne postoji jedinstveno mišljenje u znanstvenoj zajednici, stoga Narod.hr prenosi i stručnjake koji iznose drugačije mišljenje i stajališta koja možda odudaraju od glavne struje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.