Zabrinjavajuće povjerljivo izvješće o gospodarstvu eurozone pokazuje da je ono već sada na 66 posto svog kapaciteta. Izvješće koje je dobio mađarski portal Index pokazuje da su ekonomske posljedice pandemije koronavirusa još gore nego što se očekivalo.
S uvođenjem policijskog sata, ograničenjima putovanja i zabranom održavanja javnih događanja, zabavna industrija, koja uključuje kulturna i sportska događanja, došla je de facto do zaustavljanja, a učinak joj je točno nula.
Drugo najgore pogođeno područje je zračni promet, koji je na samo 10 posto njegove normalne razine. Razumljivo, slijedi turizam, koji ima svega 14 posto učinka, a nekada moćna automobilska industrija pala je na 17 posto svog kapaciteta.
Grane gospodarstva koje imaju samo četvrtinu kapaciteta su agencije za zapošljavanje, menadžment i pravno savjetovanje, popravak automobila te industrija namještaja.
Kemijska, gumna, staklarska, metalna i optička industrija stoje bolje, ali njihovi kapaciteti i dalje samo trećina od normalnog.
Sektori u kojima su aktivnosti prepolovljene su brodska dostava, cestovni prijevoz, oglašavanje i maloprodaja, s izuzetkom lijekova i hrane.
Mnoge industrije, poput IT sektora, bilježe pad ukupne aktivnosti od 25 posto. S jedne strane, industrijski razvoj i narudžbe integracije sustava gotovo su nestali, a s druge je došlo do povećanja prodaje koja se odnosi na opremu za kućne urede, obrazovanje na daljinu i internetsku zabavu nakon što je većina ljudi zatvorena u svoje domove.
Televizija je također u kategoriji IT sektora. Iako se kanali i dalje emitiraju svakodnevno, gotova pa i nema događaja uživo. Nove su produkcije znatno smanjene, a omjer repriza je u porastu.
Sektori u kojima nema značajnih promjena u kapacitetima su poljoprivreda, šumarstvo, obrazovanje, javna uprava i telekomunikacije, sa samo 10 postotnog smanjenja ukupne potrošnje energije i vode.
Nekoliko područja koja su doživjela rast su trgovci hranom i davatelji internetskih usluga, te su povećali svoje kapacitete za 10 posto. Dva najbrže rastuća sektora bila su prodaja lijekova (do 25 posto) i zdravstvena zaštita, koja je zabilježili rast kapaciteta od 34 posto.
