U najtežoj i najneizvjesnijoj situaciji su onkološki bolesnici odnosno oni koji zbog karantene i epidemioloških mjera nisu išli na kontrolne preglede a morali su, ili oni koji su dobili karcinom a za njega još ne znaju jer nisu bili na pregledu.
Prije tri mjeseca prof. dr. Eduard Vrdoljak predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Split u RTL Direktu je rekao da se boji da će se posljedice toga tek vidjeti. Profesor Vrdoljak ponovno gostuje u RTL Direktu.
Je li bi opravdan strah i bojazan prije ti mjeseca?
– Vjerojatno je, prave rezultate saznat ćemo nakon godine ili dvije, mi imao trom registracijski sustav. No, nedavno smo analizirali broj novodijagnosticiranih bolesnica s rakom dojke u Hrvatskoj za vrijeme lockdowna i otkrili da u prva dva tjedna petog mjeseca broj novooboljelih dijagnosticiranih žena koju su dobile iglenu biopsiju i dijagnozu raka bio je za gotovo 50 posto niži nego u prva dva tjedna 2019. godine.
Prava istina jest da imamo kontinuirani porast novooboljelih bolesnica s rakom dojke i da to sigurno ne znači da one nisu dobile rak nego da se nisu dijagnosticirale. Kao posljedicu ćemo imati kasnije dijagnosticirane tumore, a samim time i moguće lošije ishode u liječenju.
Što je razlog tomu, ljudi su se bojali doći u bolnice ili je bio otežan pristup, zbog epidemioloških mjera?
– Razlog je multifaktorijalan, donekle krivi ste i vi novinari, jer u žižu javnosti ste stavili Covid krizu pa je ljudima bilo lakše bilo pobjeći od tmurne onkološke istine. Nije lako otići na onkološki pregled i dijagnosticirati tumor, ljudi to ne vole to raditi. Mi Hrvati smo jedna od nacija koja se najmanje odaziva generalno na takve rano detekcijske preglede.
Samo 20 posto bolesnika se javi na ranu detekciju raka debelog crijeva, recimo 65 posto na ranu detekciju raka dojke, stoga je lako u tim krizama reći ostavit ću to za neko drugo vrijeme.
Ponavljam nije da imamo manje dijagnosticiranih da nas je korona spasila od raka nego ćemo nažalost kasnije dijagnosticirati bolest.
Od početka Covid krize smo dijagnosticirali do danas 12 200 bolesnika s Covidom od kojih je 203 umrlo, u isto vrijeme dijagnosticirano je 12 300 bolesnika s rakom, znači gotovo isto, ali smrtnost od raka je od šest do sedam tisuća. Tako da je ta razlika dramatična.
Korona će nas skupo koštati
A po prvi put imamo i ukupne troškove zdravstvenog sustava tijekom epidemije Covida, tj. za prvih šest mjeseci ove godine. Očekivali bi da su oni u odnosu na prošlu godinu znatno manji zbog manjeg broja zdravstvenih usluga koje su građani mogli dobiti obzirom na lockdown i na epidemiološke mjere koje su im ograničile pristup bolnicama i liječnicima.
Pao broj građana koji idu na liječenje
Taj pad zdravstvenih troškova je u Americi tijekom epidemije veći od 30 posto, odnosno toliko manje Amerikanci koriste zdravstvene usluge. Ali u Hrvatskoj matematika i financije pogotovo u zdravstvu nisu baš tako jednostavne jer bolnice dobivaju jednake iznose novaca bez obzira kako i koliko radile i koliko pacijenata primile i obradile.
Pa ipak, usprkos tome u prvih šest mjeseci troškovi sustava su za pola milijarde kuna manji nego što su bili lani. To naravno samo govori o tome da je i kod nas jako pao broj građana koji su išli na kontrolne preglede ili liječenje. A to znači da će taj račun tek doći na naplatu, ali u obliku narušenog zdravlja i veće smrtnosti.
”Pedijatrica odbija pregledati dijete koje boli uho, bez ikakvih drugih simptoma dok ne napravi korona test”, pisalo je na Facebooku.
”Tražim uputnicu za specijalistički pregled i liječnica mi kaže “Sada vam to nitko u bolnici ne radi, idite u privatnu ordinaciju, tamo vam to odmah naprave i koštat će vas samo 250 kuna”, bio je komentar na Facebooku.
To su neki od 600 odgovora koje je RTL u nekoliko sati dobio na Facebook, kad je građane pitao kakva su im iskustva sa zdravstvom u doba korone. S takvim se problemima svaki dan se susreću u udruzi pacijenata.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
