Suočavanje sa strahom i stresom je kod svakoga drugačije, stoga svakako treba imati na umu da su podrška i pomoć u ovoj situaciji potrebne svima.
Pandemija koronavirusa zasigurno je kod svakoga od nas izazvala neku vrstu brige i tjeskobe. Bilo kakva prijetnja zdravlju predstavlja stres, a način suočavanja sa stresom ovisi o pojedincu. Dok neki razviju još veći strah i neobična ponašanja kojima pokušavaju kontrolirati situaciju, neki će na sve reagirati naizgled vrlo opušteno, kao da se ništa ne događa.
Odgovor se može pronaći u psihologiji straha koja naglašava da je do toga došlo zbog „kombinacije pogrešno kalibriranih emocija i ograničenog znanja.“ Što je izvor straha nepoznatiji, time je i sama percipirana prijetnja veća. Upravo zato smo podložniji prihvaćanju lažnih tvrdnji te širenju dezinformacija pojačavajući tako globalni strah.
Iako vam se čini da se neki ljudi ponašaju neodgovorno i smatraju da je sve ovo izmišljeno, činjenica je da se i oni sami na taj način suočavaju s određenom vrstom zabrinutosti koja se pojavila. Možda nisu previše zabrinuti oko koronavirusa, ali nemoguće je da život u karanteni i preživljavanje u nadolazećoj gospodarskoj krizi kod nekoga ne izazivaju stres u većoj ili manjoj mjeri. Mnogi ljudi na životne stresore reagiraju ignoriranjem. Iako se na prvi pogled čine ležerni i opušteni, zašto takav način suočavanja sa stresom ipak nije poželjan?
Odgovore potražite u članku na Krenizdravo.hr
Tekst se nastavlja ispod oglasa
